Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-2279/21 (Z. D.)
Odluka donesena 15. 09. 2021.
- Privremena mjera - usvojena
Sastav suda
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2279/21
Apelacija
Odluka o privremenoj mjeri
15. 09. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Malom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić i potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 15. septembra 2021. godine, u predmetu broj AP-2279/21, rješavajući zahtjev Zlatana Dedića za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. st. (1) i (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14 ), donio je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
Usvaja se zahtjev Zlatana Dedića za donošenje privremene mjere.
Nalaže se odlaganje provođenja izvršnih radnji u predmetu Općinskog suda u Bihaću broj 17 0 P 012491 14 I.
Ova odluka stupa na snagu odmah i obavezujuća je do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Zlatan Dedić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Emir Imširević, advokat iz Bihaća, podnio je 25. juna 2021. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv rješenja Kantonalnog suda u Novom Travniku (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 06 0 P 013241 21 Gži 2 od 3. juna 2021. godine. Na traženje Ustavnog suda, apelant je 6. jula 2021. godine dopunio apelaciju.
2. Apelant je 16. jula 2021. godine podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud odložio provođenje izvršenja u predmetu Općinskog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 17 0 P 012491 14 I, do donošenja odluke o apelaciji. Apelant je 7. septembra 2021. godine urgirao donošenje odluke o privremenoj mjeri, jer je Općinski sud donio zaključak o prodaji broj 17 0 P 012491 20 I 2 od 19. augusta 2021. godine.
Izvršni postupak
3. Hajro Nakić (u daljnjem tekstu: tražitelj izvršenja) je 13. maja 2014. godine Općinskom sudu podnio prijedlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave protiv „Interkeramika“ d.o.o. Bihać (u daljnjem tekstu: izvršenik), radi naplate novčanog potraživanja na udjelima koje izvršenik ima u „Interkeramika-Euro“ d.o.o. Bihać.
4. Odlučujući o prijedlogu, Općinski sud je donio rješenje o izvršenju broj 17 0 P 012491 14 I od 19. maja 2014. godine, kojim je odredio izvršenje na način kako je to predloženo od strane tražitelja izvršenja.
5. Odlučujući o prigovoru izvršenika i “Interkeramika-Euro” d.o.o. Bihać, Općinski sud je rješenjem od 4. novembra 2016. godine, usvojio prigovor “Interkeramika-Euro” d.o.o. Bihać i u odnosu na njega obustavio rješenje i ukinuo sve provedene radnje, dok je u cijelosti odbio prigovor izvršenika kao neosnovan.
6. Kantonalni sud u Bihaću je rješenjem od 31. maja 2017. godine odbio žalbu i potvrdio prvostepeno rješenje od 4. novembra 2016. godine.
7. Apelant, kao treće lice, je 12. decembra 2017. godine podnio prigovor protiv navedenog rješenja o izvršenju, sa prijedlogom da se proglasi nedopuštenim izvršenje na predloženom predmetu i sredstvu izvršenja. Odlučujući o navedenom prigovoru, Općinski sud je zaključkom broj 17 0 P 012491 14 I od 25. januar 2018. godine, uputio apelanta na parnicu radi utvrđivanja nedopuštenosti izvršenja, odnosno ostvarivanja svojih prava.
8. Općinski sud je donio zaključak o prodaji od 1. aprila 2019. godine, kojim je utvrđeno da je tražitelju izvršenja, kao kupcu, za određeni novčani iznos prodat vlasnički – članski udio izvršenika u „Interkeramika-Euro“ d.o.o. Bihać, bliže opisan u izreci tog rješenja. Nadalje, Općinski sud je donio rješenje o dosudi broj 17 0 P 012491 14 I od 1. aprila 2019. godine (sa ispravkom od 9. aprila 2019. godine), kojim je tražitelju izvršenja, kao kupcu, za određeni novčani iznos dosuđen vlasnički
– članski udio izvršenika u „Interkeramika-Euro“ d.o.o. Bihać, bliže opisan u izreci tog rješenja, uz nalog registru poslovnih subjekata Općinskog suda da navedeni vlasnički dio upiše na ime tražitelja izvršenja. Međutim, postupajući po žalbama izvršenika i apelanta, Kantonalni sud je rješenjem broj 06 0 P 013241 19 Gži od 4. decembra 2019. godine, usvojio njihove žalbe i ukinuo navedeno rješenje o dosudi sa ispravkom i predmet vratio Općinskom sudu na ponovni postupak, dok je odbacio njihove žalbe podnijete protiv zaključka o prodaji, kao nedozvoljene.
Parnični postupak
9. U međuvremenu, apelant je Općinskom sudu podnio tužbu protiv tražitelja izvršenja, izvršenika, Hajre Dedić Nakić i „Interkeramika Euro“ d.o.o. Bihać, radi utvrđenja da bračnu stečevinu apelanta i Hajre Dedić Nakić sa dijelom od po 1/2 čine određene nekretnine, promjene upisa prava suvlasništva i suposjeda u odgovarajućim registrima i brisanje upisa na udjelima u registru poslovnih subjekata u korist izvršenika na navedenim nekretninama, te da se predmetno izvršenje koje se vodi pred Općinskim sudom pod brojem 17 0 P 012491 14 I proglasi nedopuštenim na udjelima koji čine imovinu „Interkeramika-Euro“ d.o.o Bihać, uz djelomično ukidanje predmetnog rješenje o izvršenju i rješenja o dosudi i obustavi izvršenog postupka na 1/2 predmeta izvršenja te ispravku upisa u zemljišnoj knjizi. Apelant je također podnio i prijedlog za donošenje mjere osiguranja kojom bi se odložilo izvršenje koje se vodi pred Općinskim sudom u predmetu broj 17 0 P 012491 14 I.
10. Postupajući u ponovnom postupku po prijedlogu za mjeru osiguranja nakon što je njegova prethodna odluka ukinuta u žalbenom postupku, Općinski sud je rješenjem broj 17 0 P 090123 19 Mo 2 od 4. septembra 2019. godine odbio apelantov prijedlog za određivanje mjere osiguranja, obavezan je apelant da nadoknadi troškove postupka protivniku predlagatelja, dok je apelantov zahtjev za naknadu troškova postupka odbijen.
11. Odlučujući o apelantovoj žalbi, Kantonalni sud je rješenjem broj 06 0 P 012212 20 Mož 2 od 26. februara 2020. godine, uvažio apelantovu žalbu i preinačio prvostepeno rješenje, tako što je usvojio mjeru osiguranja i odložio provođenje izvršenja po rješenju o izvršenju Općinskog suda broj 17 0 P 012491 14 I od 13. maja 2014. godine i rješenju o dosudi broj 17 0 P 012491 14 I od 1. aprila 2019. godine na 50% udjela koje izvršenik ima u firmi “Interkeramika-Euro” d.o.o. Bihać, do pravosnažnog okončanja parničnog postupka u ovom predmetu ili do drugačije odluke suda po mjeri osiguranja. Također je odredio da će se ovo rješenje dostaviti u izvršni predmet Općinskog suda broj 17 0 P 012491 14 I.
Nastavak izvršnog postupka
12. Općinski sud je zaključkom od 8. maja 2020. godine, odgodio izvršenje u ovoj izvršnoj stvari do pravosnažnog okončanja parničnog postupka u predmetu Općinskog suda broj 17 0 P 090123 18 P ili do druge odluke suda.
13. Općinski sud je zaključkom od 11. augusta 2020. godine, odredio da se izvršenje u ovoj pravnoj stvari nastavlja u odnosu na 50% udjela koje izvršenik ima u firmi „Interkeramika-Euro“ d.o.o. Bihać. U obrazloženju zaključka Općinski sud je naveo da je zaključkom od 8. maja 2020. godine, omaškom u cijelosti odgodio izvršenje, iako je rješenjem Kantonalnog suda o mjeri osiguranja izvršenje odgođeno samo u odnosu na 50% udjela koje izvršenik ima u “Interkeramika- Euro” d.o.o. Bihać.
14. Zaključkom od 24. augusta 2020. godine, Općinski sud je odredio prvu prodaju 50% osnivačkog udjela izvršenika u „Interkeramika-Euro“ d.o.o. Bihać za 8. oktobar 2020. godine.
15. Postupajući po prijedlozima izvršenika i apelanta, Općinski sud je rješenjem Općinskog suda broj 17 0 P 012491 14 I od 21. januara 2021. godine, odbio prijedloge izvršenika i apelanta (da mu se prizna svojstvo umješača te da se, imajući u vidu odluku Ustavnog suda u predmetu U-10/19, predmetni izvršni postupak ne može voditi sve dok se ne okonča parnični postupak).
16. U obrazloženju rješenja Općinski sud je naveo da u konkretnom slučaju osnivački udio izvršenika u „Interkeramika-Euro“ d.o.o. Bihać čine nekretnine bliže opisane u obrazloženju (u daljnjem tekstu: predmetne nekretnine), koji udio je procijenjen na iznos od 568.960,83 KM od strane stalnog sudskog vještaka finansijske struke. Dalje je naveo da je je apelant podnio prijedlog da mu se omogući učešće u izvršnom postupku kao umješaču, pozivajući se na odredbu člana 369. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), kao i na navedeno rješenje Kantonalnog suda. S tim u vezi, ukazao je da je apelant istaknuo da se ovaj izvršni postupak ne može dalje voditi uzimajući u obzir odluku Ustavnog suda broj U-10/19 od 6. februara 2020. godine, kojom je utvrđeno da odredbe člana 69. st. 3. i 4. Zakona o izvršnom postupku FBiH (u daljnjem tekstu: ZIP), nisu kompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), sve dok se ne okonča parnični postupak pred Općinskim sudom broj 17 0 P 090923 18 P, koji se vodi radi utvrđenja bračne stečevine, jer je zakonski zastupnik izvršenika Hajra Dedić-Nakić, koja je apelantova supruga. Općinski sud je naveo da je na ročištu pred ovim sudom 8. oktobra 2020. godine, punomoćnik izvršenika bio gotovo sadržajno identičan u svom kazivanju, kao i punomoćnik apelanta, pritom posebno navodeći pomenutu odluku Ustavnog suda i tvrdeći da se nekretnina mora prodati u cijelosti, a ne na suvlasničkom dijelu, s obzirom da je zakonska pretpostavka da je apelant na osnovu bračne stečevine suvlasnik sa 1/2 dijela na nekretninama koje čine osnivački udio izvršenika. Dalje je naveo da izvršnik smatra da sud treba ispitati da li može voditi ovaj postupak do okončanja parničnog postupka, te s obzirom da je apelant, kao treće lice, faktički suvlasnik nekretnina koje čine osnivački udio u „Interkeramika- Euro“ d.o.o. Bihać, on u skladu sa ZIP-om ima pravo preče kupovine nekretnina.
17. Općinski sud je zaključio da prijedlozi izvršenika i apelanta, te prigovori izneseni u njima nisu osnovani. S tim u vezi, obrazložio je da nije osnovan apelantov prijedlog da se apelantu prizna svojstvo umješača u ovom izvršnom postupku. S tim u vezi, citirao je odredbu člana 369. st. 1. i 2. ZPP-a, te ukazao da niti u jednoj odredbi ZPP-a, kao niti jednoj odredbi ZIP-a, ne postoji mogućnost da se neka osoba pridruži nekoj od stranaka u izvršnom postupku, s obzirom da je to moguće samo u toku parničnog postupka, odnosno njegovog okončanja po vanrednom pravnom lijeku. Općinski sud je dalje naveo da je rješenjem Kantonalnog suda od 26. februara 2020. godine, usvojena mjera osiguranja i odloženo provođenje izvršenja po rješenju o izvršenju Općinskog suda u Bihaću broj 17 0 P 012491 14 I od 13. maja 2014. godine, i rješenje o dosudi od 1. aprila 2019. godine, na 50% udjela koje izvršenik ima u firmi „Interkeramika-Euro“ d.o.o. .Bihać do pravosnažnog okončanja parničnog postupka ili do drugačije odluke suda o mjeri osiguranja. Dalje je naveo da je Općinski sud omaškom odgodio izvršenje u cijelosti u ovom predmetu, ali je tu omašku ispravio zaključkom od 11. augusta 2020. godine, kojim je odredio da se izvršenje nastavlja u odnosu na 50% udjela, koje izvršenik ima u firmi „Interkeramika-Euro“ d.o.o. Bihać. S tim u vezi, obrazložio je da su zaključci odluke kojima sud upravlja postupkom, te one u smislu ZIP-a ne moraju sadržavati detaljna obrazloženja i protiv njih nije dozvoljen pravni lijek.
18. Općinski sud je naveo da nije sporno da je Ustavni sud ocijenio neustavnim odredbe člana 69. st. 3. i 4. ZIP-a i da je naložio Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine u roku od šest mjeseci navedene odredbe usaglasi sa Ustavom Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju. Istaknuo je da se odredbe ZIP-a koje su ocjenjene kao neustavne odnose na prodaju nekretnina kao predmet izvršenja i propisivale su da je sud mogao prodati kako cijelu nekretninu, tako i suvlasnički dio, pa čak i u slučaju kada neko od suvlasnika nije izvršenik, ukoliko bi prodajna cijena bila znatno viša u slučaju prodaje cjelokupne nekretnine, a pritom postupajući kao da se radi o zahtjevu suvlasnika za diobu fizičke nedjeljive stvari, kako je to regulisano propisima koji uređuju suvlasničke odnose. Međutim, po mišljenju Općinskog suda, izvršenika i apelant gube iz vida da se u konkretnom slučaju izvršenje provodi u skladu sa glavom XIV ZIP-a, konkretno odredbama čl. 187. i 191, kojim odredbama je propisano kako se vrši zapljena osnivačkog ili drugog udjela, te da se odredbe glave XIV i odredbe ZIP-a koje regulišu izvršenja na pokretnim stvarima na odgovarajući način primjenjuju i na izvršenja nad osnivačkim ili drugim udjelom u pravnom licu. Kako se i u konkretnom predmetu radi o prodaji 50% osnivačkog udjela koje izvršenik ima u „Interkeramika-Euro“ d.o.o. Bihać, po mišljenju Općinskog suda, bez obzira što taj udio čine predmetne nekretnine, izvršenje i prodaja osnivačkog udjela ima se provesti prema odredbama ZIP-a iz glave XIV i odredbama koje regulišu izvršenje i prodaju pokretnih stvari. Stoga je zaključio da pozivanje izvršenika i apelanta na odredbe ZIP-a koje regulišu prodaju nekretnina u slučajevima kada je nekretnina predmet izvršenja, nije zasnovano u zakonu. Dalje je zaključio da iz tih razloga, nisu zakonski osnovani ni njihovi navodi da apelant u konkretnom predmetu ima pravo preče kupovine, jer to pravo ima samo u slučajevima kada je nekretnina predmet izvršenja, a ne kada je predmet izvršenja osnivački udio ili pokretna stvar.
Osporena odluka
19. Rješenjem Kantonalnog suda broj 06 0 P 013241 21 Gži 2 od 3. juna 2021. godine, odbijena je apelantova žalba i potvrđeno rješenje Općinskog suda od 21. januara 2021. godine.
20. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da je prvostepeno rješenje pravilno i zakonito. S tim u vezi, ukazao je da odredba člana 369. stav 1. ZPP propisuje mogućnost stupanja trećeg lica koje ima pravni interes samo u parničnom postupku, dok ZIP-om nije propisana mogućnost stupanja umješača u izvršni postupak, već su prava trećeg lica, što apelant i jeste, propisana odredbama čl. 51, 52. i 53. ZIP-a. Dalje je ukazao da je članom 51. ZIP-a propisano da lice koje tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima pravo koje sprečava izvršenje, može podnijeti prigovor protiv izvršenja (prigovor trećeg lica) i tražiti da se u tom predmetu izvršenje proglasi nedopuštenim u obimu u kojem su, zahvaćena prava tog lica rješenjem o izvršenju. Istaknuo je da se prigovor može podnijeti do okončanja izvršnog postupka i ne sprečava provođenje izvršenja, osim ako je ovim zakonom drugačije određeno. Kantonalni sud je naveo da je članom 52. ZIP propisano da odluku o prigovoru trećeg lica, kad to okolnosti slučaja dopuštaju, donosi sud u izvršnom postupku ili podnosioca prigovora upućuje na parnicu radi ostvarivanja njegovih prava. Dalje je naveo da je članom 53. ZIP, u relevantnom dijelu za odluku u ovoj pravnoj stvari, propisano da upućivanje na parnicu trećeg lica, ne sprečava provođenje izvršenja niti ostvarivanje potraživanja tražitelja izvršenja i da treće lice u parničnom postupku može tražiti odlaganje izvršenja, u kom slučaju će parnični sud na odgovarajući način primijeniti odredbe parničnog postupka o određivanju sudskih mjera osiguranja i odrediti vrijeme odlaganja izvršenja, a odluku o mjeri osiguranja dostaviti izvršnom sudu.
21. Pored navedenog, Kantonalni sud je ukazao da je rješenjem od 26. februara 2020. godine nije odlučeno da apelant stiče svojstvo umješača u izvršnom postupku, nego je odlučivano o žalbi na rješenje kojim je u parničnom postupku odbijen prijedlog za određivanje mjere osiguranja odnosno odlaganja izvršenja po rješenju o izvršenju od 13. maja 2014. godine i rješenju o dosudi od 1. aprila 2019. godine, i to samo na 50 % udjela koje izvršenik ima u „Interkeramika-Euro“ d.o.o. Bihać. Iz navedenih razloga, po mišljenju Kantonalnog suda, neosnovani su žalbeni navodi da su pobijanim rješenjem počinjene povrede ZIP-a i ZPP-a i da relevantne činjenice nisu pravilno i potpuno utvrđene. Pri tome, Kantonalni sud je posebno ukazao da se na izvršenje na udjelima u pravnom licu, primjenjuju odredbe iz glave XIV ZIP-a, a ne odredbe člana 69. istog zakona kojim je propisan postupak izvršenja na nekretninama izvršenika, kako to pravilno zaključuje i prvostepeni sud. Također je zaključio da suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje je obrazloženo prema standardima iz odredbe člana 191. stav 4. ZPP i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Ostale žalbene navode Kantonalni sud nije cijenio iz razloga propisanih članom 231. ZPP-a.
Nastavak izvršnog postupka
22. Općinski sud je donio zaključak o prodaji broj 17 0 P 012491 20 I 2 od 19. augusta 2021. godine, kojim je odredio prvu prodaju zaplijenjenog vlasničkog udjela izvršenika u „Interkeramika- Euro“ d.o.o. Bihać i to 50% udjela koje izvršenik ima u navedenoj firmi, koji čine nekretnine bliže opisane u izreci zaključka, putem usmene javne prodaje za 1. oktobar 2021. godine u 9 sati u Općinskom sudu, te je u navedenom zaključku navedena vrijednost osnivačkog udjela, ko može učestvovati kao kupac, pravila javne prodaje i dr.
Navodi iz apelacije i zahtjeva za privremenu mjeru
23. Apelant navodi da mu je osporenom odlukom prekršeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Smatra da je njegovo učešće u predmetnom izvršnom postupku određeno Porodičnim zakonom FBiH, Zakonom o stvarnim pravima te posebno čl. 83. i 192. ZIP-a. Ističe da je od momenta podnošenja tužbe za bračnu stečevinu i mjeru osiguranja trebao i morao biti obligatorni učesnik postupku izvršenja, kao suvlasnik na nekretninama koje su ušle u udio izvršenika i na kojima se provodi izvršenje. Apelant također smatra da je Kantonalni sud proizvoljno postupio kada je odlučio (mada to nije nigdje jasno napisano) da se ne može apelantu, kao bračnom partneru, priznati pravo preče kupnje kao suvlasniku na predmetnim nekretninama. Smatra da je zbog navedenog diskriminisan od strane suda. Apelant takođe ističe da osporena odluka ne sadrži niti jednu riječ o pojedinim navodima apelantove žalbe, tj da je Općinski sud sam po službenoj dužnosti vodio postupak izvršenja, što nije dozvoljeno po zakonu.
24. U pogledu zahtjeva za privremenu mjeru, apelant prvo navodi da je i Općinskom sudu 28. juna 2021. godine podnio prijedlog za izdavanje privremene mjere kojom bi se odložilo provođenje predmetnog izvršenja, o kojem još uvijek nije odlučeno. Radi opravdanja zahtjeva za donošenje privremene mjere, apelant se poziva na svoje ustavno pravo preče kupnje kao bračni partner vlasnika izvršenika gdje je njegova bračna stečevina izdvojena iz predmeta izvršenja (1/2 dijela nekretnina koje su predmet izvršenja) a koja je nezakonito ušla u imovinu izvršenika. Dalje ukazuje da kako Općinski sud odbija sa ovog pravnog položaja učešće apelanta u postupku izvršenja radi ostvarenja prava preče kupnje kao suvlasnik sa 1/2 dijela nekretnine predmeta izvršenja, to apelant opravdava izdavanje predložene privremene mjere upravo dokazima koje je sudu dostavio uz svoju apelaciju te uz dokaze koje je dostavio uz prijedlog (prijedlog za određivanje privremene mjere podnesen Općinskom sudu 28. juna 2021 godine na spis broj 17 0 P 012491 14 i urgencija Općinskom sudu od 6 jula 2021 godine radi donošenja odluke po prijedlogu za određivanje privremene mjere).
25. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.
26. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. Član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
27. Ustavni sud napominje da prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere cijeni isključivo razloge koji su navedeni u članu 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Pri tome, Ustavni sud naglašava da navodi o kršenju ustavnih prava apelanata tokom postupka, koji je rezultirao osporenim odlukama, bez obzira koliko eventualno ozbiljna pitanja pokretali, ne mogu predstavljati, sami po sebi, argument za donošenje privremene mjere. Stoga, apelanti moraju posebno obrazložiti i dokazati zašto traže donošenje privremene mjere.
28. Ustavni sud zapaža da apelant navodi da su predmetne nekretnine, koje su unesene kao osnivački udjel izvršenika u „Interkeramika-Euro“ d.o.o. Bihać, bračna stečevina apelanta i njegove supruge, da je tražio učešće u predmetnom izvršnom postupku u kojem je određeno izvršenje na osnivačkom udjelu izvršenika, te da mu pripada pravo preče kupnje predmetne nekretnine. Dovodeći činjenice predmeta u vezu sa stavovima redovnih sudova u pogledu primjene relevantnih odredbi ZIP-a (prvenstveno člana 69. i u vezi s tim odredbi čl. 187. i 191), u konkretnom slučaju i Odlukom Ustavnog suda broj U-10/19, Ustavni sud smatra da iz činjenica konkretnog predmeta proizlazi da su predmetnom apelacijom pokrenuta ozbiljna pravna pitanja koja Ustavni sud mora razmotriti u redovnom postupku ispitivanja dopustivosti i merituma apelacije. Slijedom toga, Ustavni sud smatra da provođenje predmetnog izvršenja može imati ozbiljne posljedice, prije svega, na ustavno pravo apelanta na mirno uživanje imovine, zaštićeno članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, iznesene razloge Ustavni sud smatra dovoljnim za procjenu kako su ispunjeni uslovi da se, do donošenja konačne odluke, privremeno obustavi provođenje izvršnih radnji u predmetu Općinskog suda broj 17 0 P 012491 14 I, smatrajući očitim da odgoda izvršenja nije suprotna javnom interesu, niti bi se tom odgodom licima koja imaju pravni interes za sprovođenje izvršenja u konkretnom slučaju nanijela veća šteta, kao i to da bi provođenjem izvršnih radnji u predmetnom postupku apelantu moglo prouzročiti štetu koja bi se teško mogla popraviti, a sa druge strane je u interesu pravilnog vođenja postupka pred Ustavnim sudom.
29. Imajući u vidu odredbe člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio da usvoji zahtjev apelanata za donošenje privremene mjere.
30. U smislu člana 64. stav (4) Pravila Ustavnog suda, ova odluka o privremenoj mjeri proizvodi pravno djelovanje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.
31. Na osnovu izloženog odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.
32. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kom slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.
33. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić