Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-1563/20 (E.Ž. i A.H.)
Odluka donesena 05. 10. 2021.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Izvršni postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1563/20
Apelacija
Odluka o meritumu
05. 10. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 5. oktobra 2021. godine, u predmetu broj AP 1563/20, rješavajući apelacije E. Ž. i A. H., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvajaju se apelacije koje su podnijeli E. Ž. i A. H.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog nerazumne dužine trajanja izvršnih postupaka koji se trenutno vode pred Općinskim sudom u Cazinu kao predmeti br. 20 0 I 044376 17 I i 20 0 I 044349 17 I, 20 0 I 044372 17 I i 20 0 I 044352 17 I.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Cazinu da u skladu s ovom odlukom odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupaka u predmetima br. 20 0 I 044376 17 I i 20 0 I 044349 17 I, 20 0 I 044372 17 I i 20 0 I 044352 17 I, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona da apelantima E. Ž. i A. H isplati iznos od po 300,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona i predsjedniku Općinskog suda u Cazinu da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod AP 1563/20
1. Apelant E. Ž. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Cazina, kojeg zastupa Šerif Nadarević, advokat iz Cazina, podnio je 23. aprila 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nerazumne dužine trajanja izvršnih postupaka koji se vode pred Općinskim sudom u Cazinu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) kao predmeti br. 20 0 I 044376 17 I i 20 0 I 044349 17 I.
AP 1564/20
2. Apelant A. H. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Velike Kladuše, kojeg zastupa Šerif Nadarević, advokat iz Cazina, podnio je 23. aprila 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nerazumne dužine trajanja izvršnih postupaka koji se vode pred Općinskim sudom kao predmeti br. 20 0 I 044372 17 I i 20 0 I 044352 17 I.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
3. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je u periodu od 27. aprila 2020. do 17. augusta 2021. godine da dostavi odgovore na apelacije, dok je od Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) zatraženo u periodu od 6. do 14. septembra 2021. godine da dostavi odgovore na apelacije.
4. Općinski sud je u periodu od 5. juna 2020. do 25. augusta 2021. godine dostavio odgovore na apelacije.
5. Kantonalni sud je u periodu od 13. do 20. septembra 2021. godine dostavio odgovore na apelacije.
6. Ustavni sud je 21. septembra 2021. godine od Općinskog suda pribavio informaciju o statusu postupka u predmetima br. 20 0 I 044349 17 I i 20 0 I 044352 17 I.
Spajanje predmeta
7. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud je, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP 1563/20.
8. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.
III.Činjenično stanje
9. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
10. Apelanti su 23. i 24. januara 2017. godine Općinskom sudu podnijeli prijedlog za izvršenje protiv izvršenika ,,Mešić“ d.o.o. Cazin, na osnovu obračuna plaće – platne liste radi ostvarenja novčane tražbine u određenim novčanim iznosima.
11. Prema apelacionim navodima predloženo je izvršenje pljenidbom novčanih sredstava izvršenika i pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvršenika.
12. Općinski sud je u periodu od 1. do 6. februara 2017. godine donio predmetna rješenja o izvršenju navedena u izreci ove odluke, protiv kojih rješenja je izvršenik uložio prigovor.
13. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju naveo da je u predmetnom prigovoru, između ostalog, navedeno da je izvršna isprava krivotvorena i da je protiv lica A. H. podnesena krivična prijava Kantonalnom tužilaštvu USK.
14. Apelanti su naveli da je Općinski sud predmetna rješenja o izvršenju dostavio banci na postupanje, te da je ona izvršila blokadu računa izvršenika.
15. Općinski sud je 14. aprila 2017. godine donio zaključak kojim je naložio MUPUSK da se na vozilima izvršenika izvrši zabilježba izvršenja. Po navedenom nalogu MUP je postupio, o čemu je 21. aprila 2017. godine obavijestio Općinski sud.
16. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je naveo da je tokom postupka od Kantonalnog tužilaštva USK zatražio informaciju u vezi s podnesenom krivičnom prijavom na koju se pozivao izvršenik.
17. Općinski sud je 6. oktobra 2020. godine od Kantonalnog tužilaštva USK zaprimio informaciju da je u vezi s navedenom krivičnom prijavom protiv lica A. H. zbog krivičnog djela krivotvorenja isprave iz člana 373. stav l. Krivičnog zakona FBiH donijeta naredba da se neće provoditi istraga jer iz prijave i pratećih spisa proizlazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo, te da na navedenu tužilačku odluku nije izjavljena pritužba.
18. Općinski sud je 11. marta 2021. godine odlučio po prigovoru izvršenika tako što ga je odbio kao neosnovan.
19. Protiv navedenog rješenja izvršenik je podnio žalbu.
20. Općinski sud je dostavio spise na nadležno postupanje Kantonalnom sudu.
21. Kantonalni sud je u periodu od 7. juna do 8. septembra 2021. godine odlučio o žalbama izvršenika tako što je donio rješenja kojim je žalbe odbio i potvrdio prvostepena rješenja Općinskog suda, a zatim u periodu od 9. juna do 9. septembra 2021. godine vratio spise Općinskom sudu na nadležno postupanje.
22. Prema stanju u spisu, postupak je u toku pred Općinskim sudom.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
23. Apelanti ukazuju na kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelanti su detaljno naveli tok postupaka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ističući da su podnijeli prijedlog za izvršenje „na osnovu obračuna plaće
– platne liste, koja, u smislu odredbe člana 80. stav 2. Zakona o radu, a u vezi sa članom 23. stav 1. tačka 4. ZIP-a, predstavlja izvršnu ispravu“. Navode da im prigovor izvršenika nikad nije službeno dostavljen. Ističu da je izvršenik u toku postupaka prekinuo svoj rad, te da na račun ovog pravnog lica nema daljnjih priliva novca, kao i da je vlasnik i osnivač ovog pravnog lica osnovao drugo pravno lice AMS „Drvna industrija“ d.o.o. Cazin, te nastavio poslovati preko drugog pravnog lica. Ukazuju da novoosnovano pravno lice unutar istog poslovnog prostora koristi stalna sredstva izvršenika za svoj rad, te da vlasnik i osnivač na taj način ponovno bez bilo kakvih sankcija ostvaruju dobit. Apelanti navode da je spomenuti osnivač „Mešić“ d.o.o. Cazin iskoristio „tromost“ Općinskog suda koji, kako navodi, u periodu od šest mjeseci nije preduzeo niti jednu radnju u ovim predmetima, nije odlučio o prigovoru i nije izišao na lice mjesta radi popisa pokretnih stvari izvršenika, a koje sada, kako navodi, koristi drugo pravno lice, čime je po njemu Općinski sud faktički nanio štetu apelantima. Imajući u vidu sve navedeno, smatraju da je postupanje suda, a posebno „Mešića“ d.o.o. Cazin i njegovog osnivača koji je u obavezi da osigura novčana sredstva za svoje obaveze protivno Ustavom utvrđenom načelu vladavine prava iz člana 1/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu navedeno, apelanti predlažu da Ustavni sud usvoji apelacije, utvrdi povredu navedenih prava, dostavi odluku Općinskom sudu kako bi izvršio svoje ustavne obaveze i osigurao poštovanje ljudskih prava tako da preduzme odgovarajuće radnje, da odluči o prigovoru izvršenika te da nakon toga „eventualno“ izađe na lice mjesta gdje će izvršiti popis pokretnih stvari izvršenika. Predlažu da im Ustavni sud odredi naknadu nematerijalne štete u iznosu od 1.200,00 KM zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupaka.
b) Odgovori na apelaciju
24. Općinski sud je u odgovorima na apelacije, između ostalog, naveo tok postupaka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ukazujući da je odredio izvršenje rješenja na novčanim sredstvima izvršenika. Zatim navodi da je naložio MUP-u da na vozilima izvršenika izvrši zabilježbu. Ističe da je, vezano za navode oko mogućeg počinjenja krivičnog djela opisanog u prigovoru izvršenika, na traženje Kantonalnog tužilaštva USK 9. novembra 2017. godine dostavio spis 20 0 Rs 046055 17 Rs. Navodi da je postupajući sudija 1. aprila 2019. godine zadužen predmetnim spisom, te je istakao da će nakon pribavljanja informacije o rezultatima istrage preduzeti radnje u ovom postupku. Također navodi da je Kantonalni sud u predmetima br. 20 0 I 044376 17 I i 20 0 I 044372 17 I potvrdio njegove odluke i da poslije vraćanja spisa s drugostepenog suda nije preduzimao radnje zbog godišnjeg odmora, kao i da će nastaviti preduzimati radnje po njihovom okončanju.
25. Kantonalni sud je u odgovorima na apelacije, između ostalog, naveo da je u predmetima br. 20 0 I 044349 17 I i 20 0 I 044352 17 I donio odluke, koje je kao prilog odgovora i dostavio.
26. Ustavni sud je 21. septembra 2021. godine od Općinskog suda pribavio informaciju o statusu postupaka u predmetima br. 20 0 I 044349 17 I i 20 0 I 044352 17 I iz koje proizlazi da su 9. septembra 2021. godine predmetni spisi vraćeni Općinskom sudu na nadležno postupanje. V.Relevantni propisi
27. U Zakonu o izvršnom postupku Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 – ispravka, 33/06, 39/06 – ispravka, 39/09, 74/11 – odluka US, 35/12, 35/12 – rješenje USBiH, 46/16, 36/17 – odluka USBiH i 55/18 – rješenje USBiH) relevantne odredbe glase: Član 5.
U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.
Član 15.
Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.
Član 23.
Izvršna isprava (1) Izvršne isprave su:
1) izvršna odluka sudova i izvršno sudsko poravnanje;
2) izvršna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novčane obaveze, ukoliko zakonom nije drukčije određeno, 3) izvršna notarska isprava;
4) druge isprave koje su zakonom određene kao izvršne isprave.
(2) Pod izvršnom ispravom iz stava 1. ovog člana smatra se svaka takva isprava donesena u Bosni i Hercegovini.
Član 63.
Obustava izvršenja (1) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je izvršna isprava pravosnažna ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način određeno da je bez djelovanja, odnosno ako potvrda o izvršnosti bude pravosnažno ukinuta.
(2) Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti i kada, u skladu s odredbama koje uređuju obligacione odnose, treće lice ispuni obavezu prema tražiocu izvršenja umjesto izvršeniku.
(3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće ili se iz drugih razloga ne može provesti.
(4) Prije donošenja rješenja o obustavi izvršenja iz stava 3. ovog člana sud će pozvati tražioca izvršenja da podnese prijedlog iz člana 8. stav 3. ovog zakona u roku od 15 dana od dana prijema poziva. Rješenje o obustavi izvršenja sud će donijeti ako prijedlog ne bude u roku podnesen ili ako je prijedlog neosnovan.
(5) Izvršenje na pojedinim predmetima će se na prijedlog izvršenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za prigovor provođenjem izvršenja zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o izvršenju, a izuzeti su od izvršenja ili je na njima mogućnost izvršenja ograničena.
(6) Rok za prijedlog zbog razloga iz stava 5. ovog člana iznosi osam dana i počinje teći od dana kada je izvršenik saznao da je izvršenjem zahvaćen predmet koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kojem je mogućnost izvršenja ograničena. Nakon isteka roka od 30 dana od preduzimanja radnje kojom su zahvaćeni predmeti iz stava 5. ovog člana prijedlog iz te odredbe više se ne može podnijeti. (7) Rješenjem o obustavi izvršenja ukinut će se sve provedene izvršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih lica Član 64.
Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
VI.Dopustivost
28. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
29. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
30. U konkretnom slučaju, predmetne apelacije se odnose na dužinu trajanja predmetnih izvršnih postupaka. U vezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je također u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tačke 23–24. s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da su predmetne apelacije dopustive. Osim toga, apelacije ispunjavaju i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
31. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetne apelacije ispunjavaju uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
32. Apelanti smatraju da im je zbog dužine trajanja predmetnih izvršnih postupaka došlo do povrede njihovog prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. a)Pravo na pravično suđenje Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantni principi
33. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26).
34. U vezi s predmetom postupka, Ustavni sud smatra da država ima pozitivnu obavezu da organizira sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan, kako u normativnom dijelu tako i u praksi, i osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odlaganja (vidi Evropski sud, Scollo protiv Italije, 1995. god.). Međutim, Ustavni sud ukazuje da se, prema praksi Evropskog suda (u predmetima gdje niti jedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ), uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima (vidi Fuklev protiv Ukrajine, st. 84–86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražilaca izvršenja već za učinkovito i ekonomično provođenje sudskog postupka.
Period koji se uzima u obzir
35. Ustavni sud će u odnosu na razumnost dužine trajanja predmetnih postupaka razmatrati period od januara 2017. godine kao perioda kada su apelanti podnijeli prijedloge za izvršenje, pa do donošenja odluke Ustavnog suda, dakle period od oko četiri godine i osam mjeseci. Analiza dužine trajanja izvršnih postupaka
36. Rukovodeći se navedenim kriterijima ustanovljenim praksom Evropskog suda, Ustavni sud, u pogledu ocjene složenosti predmeta, zapaža da se u konkretnim slučajevima radi o izvršnim postupcima pokrenutim na osnovu izvršne isprave, obračuna plaće – platne liste. Na osnovu predočenih dokumenata i odgovora na predmetne apelacije, Ustavni sud zaključuje da se radi o relativno složenim postupcima imajući u vidu činjenicu da je tokom postupaka Općinski sud došao do saznanja o mogućem počinjenju krivičnog djela, odnosno da su predmetne izvršne isprave krivotvorene, kao i da je protiv lica koje je osumnjičeno da je krivotvorilo ispravu podnesena krivična prijava Kantonalnom tužilaštvu USK.
37. Posmatrajući ponašanje apelanata, Ustavni sud zapaža da apelanti svojim ponašanjem nisu utjecali na dužinu i sam tok postupa koji je za njih od većeg značaja imajući u vidu da nastoje ostvariti novčano potraživanje koje je proizašlo iz radnog odnosa. S druge strane, posmatrajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u razumnom roku, u skladu s odredbom člana 15. ZIP-a, odlučio o prijedlogu za izvršenje (apelanti su prijedloge za izvršenje podnijeli u periodu od 23. i 24. januara 2017. godine, a Općinski sud je u periodu od 1. do 6. februara 2017. godine donio predmetna rješenja o izvršenju), kao i da je odmah po donošenju predmetnih rješenja o izvršenju rješenja dostavljao banci izvršenika radi blokade računa izvršenika, te donio zaključak kojim je naložio MUPUSK da se na vozilima izvršenika izvrši zabilježba. Po navedenom nalogu MUP je postupio, o čemu je 21. aprila 2017. godine obavijestio Općinski sud. Osim toga, Ustavni sud zapaža da se Općinski sud u svojim odgovorima na apelacije nije izričito očitovao o nastavku postupaka, nije precizirao kada je zatražio informaciju od Kantonalnog tužilaštva u vezi s podnesenom krivičnom prijavom na koju se izvršenik pozvao u svom prigovoru, odnosno nije opravdao period svoje neaktivnosti. Naime, Ustavni sud zapaža da Općinski sud nije ponudio opravdanje za period od oko jedne i po godine neaktivnosti (od 1. aprila 2019. godine kada je postupajući sudija zadužen za predmetni spis pa do 6. oktobra 2020. godine kada je zaprimio odgovor Kantonalnog tužilaštva), niti je precizirao kada je zatražio od Kantonalnog tužilaštva informaciju o rezultatu istrage protiv lica A. H., a na kojim navodima izvršenik bazira svoj prigovor. U daljnjem toku postupaka, Ustavni sud zapaža pasivnost Općinskog suda kojem je trebalo oko pet mjeseci (od zaprimanja informacije o tužilačkoj odluci o nesprovođenju istrage) da odluči o prigovoru izvršenika, što se ne može smatrati primjerenom ažurnošću. Također, Ustavni sud primjećuje da se spis Općinskog suda u svim predmetnim izvršnim postupcima nalazio pred Kantonalnom sudom radi odlučivanja po žalbama izvršenika. Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud svoje odluke donosio u razumnim rokovima od oko četiri mjeseca, što je u skladu sa standardima prava na pravično suđenje, koji nalažu postupanje bez nepotrebnog odlaganja. Međutim, Ustavni sud zapaža pasivnost Općinskog suda u nastavku postupaka u predmetima br. 20 0 I 044376 17 I i 20 0 I 044372 17 I, nakon što su mu predmetni spisi vraćeni na nadležno postupanje, u periodu od oko četiri mjeseca taj sud nije preduzimao procesne radnje u postupcima. Općinski sud svoju neaktivnost u nastavku postupaka u predmetima br. 20 0 I 044376 17 I i 20 0 I 044372 17 I pravda periodom godišnjih odmora, što se ne može smatrati prihvatljivim opravdanjem za navedenu neaktivnost u postupcima koji su po zakonu hitni i od naročitog značaja za apelante, koji nastoje ostvariti potraživanja iz radnog odnosa. Stoga, s obzirom na izloženo činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra, iako je Općinski sud preduzimao određene procesne radnje u predmetnim izvršnim postupcima, kao i da su postojale objektivne okolnosti u predmetnim izvršnim postupcima koje su utjecale na njihovu dužinu, da je taj sud imao i značajne periode neopravdane neaktivnosti. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud nalazi da je apelantima povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku jer Općinski sud nije u skladu sa svojom pozitivnom obavezom učinkovito i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnih postupaka, što, gledajući postupak u cjelini, nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku. Imajući u vidu sve navedene okolnosti, Ustavni sud nalazi da je u ovom slučaju povrijeđeno pravo apelanata na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije zbog dužine trajanja predmetnih izvršnih postupaka. Pitanje naknade nematerijalne štete
38. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
39. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja izvršnih postupaka apelantima E. Ž. i A. H. treba isplatiti iznos od po 300,00 KM.
40. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Unsko-sanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati apelantima zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
41. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
Ostali navodi
42. Također, apelanti navode da im je zbog nerazumne dužine trajanja predmetnih izvršnih postupaka povrijeđeno pravo na imovinu i pravo na djelotvoran pravni lijek. S obzirom na to da povredu ovog prava zasnivaju na identičnim navodima koji su već detaljno ispitani u ovoj odluci u odnosu na povrede prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje, Ustavni sud smatra da nema potrebe iste navode posebno ispitivati u odnosu na pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju te pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. VIII.Zaključak
43. Ustavni sud zaključuje da je u predmetnim izvršnim postupcima došlo do kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer Općinski sud, pored objektivnih okolnosti koje su doprinijele dužini trajanja predmetnih postupaka, nije u skladu sa svojom pozitivnom obavezom učinkovito i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnih postupaka, što, gledajući postupke u cjelini, nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku.
44. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
45. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić