Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-1562/20 (F.DŽ.)
Odluka donesena 05. 10. 2021.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Izvršni postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1562/20
Apelacija
Odluka o meritumu
05. 10. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 5. oktobra 2021. godine, u predmetu broj AP-1562/20, rješavajući apelaciju F. DŽ., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnio F. DŽ.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Cazinu kao predmet broj 20 0 I 044351 17 I.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Cazinu da u skladu sa ovom odlukom odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 20 0 I 044351 17 I, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona da apelantu F.DŽ. isplati iznos od 300,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona i predsjedniku Općinskog suda u Cazinu da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. F.DŽ. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Velike Kladuše, kojeg zastupa Šerif Nadarević advokat iz Cazina, podnio je 23. aprila 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Cazinu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) kao predmet broj 20 0 I 044351 17 I. II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 27. aprila 2020., 3. marta, 16. avgusta i 13. septembra 2021. godine da dostavi odgovore na apelaciju.
3. Općinski sud je 5. juna 2020., 17. marta, 23. avgusta i 21. septembra 2021. godine dostavio odgovore na apelaciju.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
5. Apelant je 23. januara 2017. godine Općinskom sudu podnio prijedlog za izvršenje protiv izvršenika ,,MEŠIĆ“ d.o.o. Cazin, na osnovu obračuna plate-platne liste, radi ostvarenja novčane tražbine u određenom novčanom iznosu.
6. Prema apelacionim navodima predloženo je izvršenje pljenidbom novčanih sredstava izvršenika i pljenidbom, procjenom i prodajom pokretnih stvari izvršenika.
7. Općinski sud je 1. februara 2017. godine donio rješenje o izvršenju broj 20 0 I 044351 17 I, protiv kojeg rješenja je izvršenik uložio prigovor.
8. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju naveo da je u predmetnom prigovoru, između ostalog, navodeno da je izvršna isprava krivotovorena i da je protiv lica A.H. podnesena krivična prijava Kantonalnom tužilaštvu USK.
9. Apelant je naveo da je Općinski sud predmetno rješenje o izvršenju dostavio banci na postupanje, te da je ista izvršila blokadu računa izvršenika.
10. Općinski sud je 14. aprila 2017. godine donio zaključak kojim je naložio MUP-u USK da se na vozilima izvršenika izvrši zabilježba izvršenja. Po navedenom nalogu MUP je postupio o čemu je 21. aprila 2017. godine obavijestio Općinski sud.
11. Općinski sud je 11. marta 2021. godine odlučio po prigovoru izvršenika na način da je isti odbio kao neosnovan.
12. Prema stanju u spisu, postupak je u toku pred Općinskim sudom.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
13. Apelant ukazuje na kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju te prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelant je detaljno naveo tok postupaka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ističući da je podnio prijedlog za izvršenje „na osnovu obračuna plate-platne liste, koja, u smislu odredbe člana 80. stav 2. Zakona o radu, a u vezi sa članom 23. stav 1. tačka 4. ZIP-a, predstavlja izvršnu ispravu“. Navodi da mu prigovor izvršenika nikad nije službeno dostavljen. Ističe da je izvršenik u toku postupaka prekinuo svoj rad, te da na račun ovog pravnog lica nema daljnjih priliva novca, kao i da je vlasnik i osnivač ovog pravnog lica osnovao drugo pravno lice AMS Drvna Industrija d.o.o. Cazin te nastavio poslovati preko drugog pravnog lica. Ukazuje da novoosnovano pravno lice unutar istog poslovnog prostora koristi stalna sredstva izvršenika za svoj rad, te da vlasnik i osnivač na taj način ponovno bez bilo kakvih sankcija ostvaruju dobit. Apelant navodi da je spomenuti osnivač Mešić d.o.o. Cazin iskoristio „tromost“ Općinskog suda koji, kako navodi, u periodu od 6 mjeseci nije preduzeo niti jednu radnju u ovom predmetu, nije odlučio o prigovoru i nije izišao na lice mjesta radi popisa pokretnih stvari izvršenika, a koje sada, kako navodi, koristi drugo pravno lice, čime je po njemu Općinski sud faktički nanio štetu apelantu. Imajući u vidu sve navedeno smatra da je postupanje suda, a posebno Mešić d.o.o. Cazin i njegovog osnivača koji je u obavezi da obezbijedi novčana sredstva za svoje obaveze protivno ustavom utvrđenom načelu vladavine prava iz člana 1/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu navedeno, predlaže da Ustavni sud usvoji apelaciju, utvrdi povredu navedenih prava, dostavi odluku Općinskom sudu kako bi izvršio svoje ustavne obaveze i osigurao poštivanje ljudskih prava tako da preduzme odgovarajuće radnje, da odluči o prigovoru izvršenika te da nakon toga „eventualno“ izađe na lice mjesta gdje će izvršiti popis pokretnih stvari izvršenika. Predlaže da mu Ustavni sud odredi naknadu nematerijalne štete u iznosu od 1.200,00 KM zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka.
b) Odgovori na apelaciju
14. Općinski sud je u odgovorima na apelaciju, između ostalog, naveo tok postupaka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ukazujući da je odredio izvršenje rješenja na novčanim sredstvima izvršenika. Zatim navodi da je naložio MUP-u da na vozilima izvršenika izvrši zabilježbu. Ističe da je, vezano za navode oko mogućeg počinjenja krivičnog djela opisanog u prigovoru izvršenika, na traženje Kantonalnog tužilaštva USK 9. novembra 2017. godine dostavio spis 20 0 Rs 046055 17 Rs. Navodi da je postupajući sudija 1. aprila 2019. godine zadužen sa predmetnim spisom, te je istakao da će nakon pribavljanja informacije o rezultatima istrage, preduzeti radnje u ovom postupku.
15. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju od 21. septembra 2021. godine naveo da će, nakon što je odlučio o prigovoru izvršenika, uslijediti dalje poduzimanje radnji u cilju okončanja ovog postupka prije svega nakon što se uplate sredstva za izlazak sudskog izvršitelja, izvršiti popis i pljenidba pokretnih stvari izvršenika, jer je račun izvršenika blokiran i na istom nema sredstava. Ukazuje da se zbog korištenja godišnjih odmora radnje nisu poduzimale, ali da će u narednom periodu biti poduzete.
V.Relevantni propisi
16. U Zakonu o izvršnom postupku Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03 - ispravka, 33/06, 39/06 - ispravka, 39/09, 74/11 - O.U.S., 35/12, 35/12-Rješenje US BiH, 46/16, 36/17 - Odluka US BiH i 55/18-Rješenje US BiH) relevantne odredbe glase: Član 5.
U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.
Član 15.
Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.
Član 23.
Izvršna isprava (1) Izvršne isprave su:
1) izvršna odluka sudova i izvršno sudsko poravnanje;
2) izvršna odluka donesena u upravnom postupku i poravnanje u upravnom postupku ako glasi na ispunjenje novčane obaveze, ukoliko zakonom nije drukčije određeno, 3) izvršna notarska isprava;
4) druge isprave koje su zakonom određene kao izvršne isprave.
(2) Pod izvršnom ispravom iz stava 1. ovog člana smatra se svaka takva isprava donesena u Bosni i Hercegovini.
Član 63.
Obustava izvršenja (1) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je izvršna isprava pravosnažna ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način određeno da je bez djelovanja, odnosno ako potvrda o izvršnosti bude pravosnažno ukinuta.
(2) Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti i kada, u skladu s odredbama koje uređuju obligacione odnose, treće lice ispuni obavezu prema tražiocu izvršenja umjesto izvršeniku.
(3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće ili se iz drugih razloga ne može provesti.
(4) Prije donošenja rješenja o obustavi izvršenja iz stava 3. ovog člana sud će pozvati tražioca izvršenja da podnese prijedlog iz člana 8. stav 3. ovog zakona u roku od 15 dana od dana prijema poziva. Rješenje o obustavi izvršenja sud će donijeti ako prijedlog ne bude u roku podnesen ili ako je prijedlog neosnovan.
(5) Izvršenje na pojedinim predmetima će se na prijedlog izvršenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za prigovor provođenjem izvršenja zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o izvršenju, a izuzeti su od izvršenja ili je na njima mogućnost izvršenja ograničena.
(6) Rok za prijedlog zbog razloga iz stava 5. ovog člana iznosi osam dana i počinje teći od dana kada je izvršenik saznao da je izvršenjem zahvaćen predmet koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kojem je mogućnost izvršenja ograničena. Nakon isteka roka od 30 dana od preduzimanja radnje kojom su zahvaćeni predmeti iz stava 5. ovog člana prijedlog iz te odredbe više se ne može podnijeti. (7) Rješenjem o obustavi izvršenja ukinut će se sve provedene izvršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih lica Član 64.
Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
VI.Dopustivost
17. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
18. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
19. U konkretnom slučaju, predmetna apelacija se odnosi na dužinu trajanja predmetnog izvršnog postupka. S tim u vezi, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizuje svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uslovima Evropske konvencije. Ustavni sud je također u kontinuitetu ukazivao i da u Bosni i Hercegovini ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23-24 s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva. Osim toga, apelacija ispunjavaja i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
20. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
21. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka došlo do povrede njegovog prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju te prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. a)Pravo na pravično suđenje
22. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
23. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantni principi
24. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evopski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26).
25. U vezi s predmetom postupka, Ustavni sud smatra da država ima pozitivnu obavezu da organizuje sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan, kako u normativnom dijelu tako i u praksi, i osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odlaganja (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, 1995.) Međutim, Ustavni sud ukazuje da se prema praksi Evropskog suda (u predmetima gdje niti jedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ) uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima (Fuklev protiv Ukrajine, st. 84-86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražitelja izvršenja već za učinkovito i ekonomično provođenje sudskog postupka.
Period koji se uzima u obzir
26. Ustavni sud će u odnosu na razumnost dužine trajanja predmetnog postupka razmatrati period od 23. januara 2017. godine, kao perioda kada je apelant podnio prijedlog za izvršenje, pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, period od oko četiri godine i osam mjeseci. Analiza dužine trajanja izvršnog postupka
27. Rukovodeći se navedenim kriterijima ustanovljenim praksom Evropskog suda, Ustavni sud, u pogledu ocjene složenosti predmeta, zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku pokrenutom na osnovu izvršne isprave, obračuna plate-platne liste. Na osnovu predočenih dokumenata i odgovora na predmetnu apelaciju, Ustavni sud zaključuje da se radi o relativno složenom postupku imajući u vidu činjenicu da je tokom postupaka Općinski sud došao do saznanja o mogućem počinjenju krivičnog djela odnosno da su predmetne izvršne isprave krivotvorene, kao i da je protiv lica koje je osumnjičeno da je krivotvorilo ispravu podnesena krivična prijava Kantonalnom tužilaštvu USK.
28. Posmatrajući ponašanje apelanta, Ustavni sud zapaža da apelant svojim ponašanjem nije uticao na dužinu i sam tok postupka koji je za njega od većeg značaja imajući u vidu da nastoji ostvariti novčano potraživanje koje je proizašlo iz radnog odnosa. S druge strane, posmatrajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u razumnom roku, u skladu sa odredbom člana 15. ZIP-a, odlučio o prijedlogu za izvršenje (apelant je prijedlog za izvršenje podnio 23. januara 2017. godine, a Općinski sud je 1. februara 2017. godine donio predmetno rješenje o izvršenju), kao i da je odmah po donošenju predmetog rješenja o izvršenju isto dostavio banci izvršenika radi blokade računa izvršenika, te donio zaključak kojim je naložio MUP USK da se na vozilima izvršenika izvrši zabilježba. Po navedenom nalogu MUP je postupio o čemu je 21. aprila 2017. godine obavijestio Općinski sud. U nastavku postupka, Ustavni sud zapaža da je Općinskog sudu trebalo oko tri godine i šest mjeseci da odluči po prigovoru izvršenika u predmetnom postupku, što je u suprotnosti sa odredbom člana 15. Zakona o izvršnom postupku. Takođe, nakon što je odlučeno o prigovoru, u periodu dužem od šest mjeseci Općinski sud nije preduzimao daljnje radnje u postupku, što nije u skladu s standardima prava na pravićno suđenje, koji nalaću postupanje bez nepotrebnog odugovlačenja. Navedene periode pasivnosti, u odgovoru na apelaciju, Općinski sud pravda činjenicom da je vezano za navode oko mogućeg počinjenja krivičnog djela opisanog u prigovoru izvršenika, na traženje Kantonalnog tužilaštva USK spis predmeta dostavljan tom tužilaštvu, kao i promjenom postupajućih sudija i periododm godišnjih odmora. U odnosu na okolnost da je spis dostavljan tužilaštvu, Ustavni sud prihvata da je ta okolnost u izvjesnoj mjeri mogla uticati na dužinu trajanja predmetnog postupka, ali se iz odgovora na apelaciju Općinskog suda ne može utvrditi koliko je spis bio u tužilaštvu, odnosno u kojoj je mjeri ta okolnost doprinjela dužini predmetnog postupka. U odnosu na promjenu postupajućih sudija i period godišnjih odmora, kao opravdanje za dužinu trajanja postupka, Ustavni sud podsjeća da je u više svojih odluka zauzeo stav da se navedene okolnosti ne mogu smatrati objektivno prihvatljivim razlogom nepostupanja u izvršnim predmetima, jer sudovi imaju obavezu organizovati rad i postupati hitno i efikasno. Stoga, s obzirom na izloženo činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra, iako je Općinski sud preduzimao određene procesne radnje u predmetnom izvršnom postupku, kao i da su postojale objektivne okolnosti koje su uticale na njegovu dužinu, da je taj sud imao i značajne periode neopravdane neaktivnosti. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud nalazi da je apelantu povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku jer Općinski sud nije u skladu sa svojom pozitivnom obavezom učinkovito i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka. Gledajući postupak u cjelini, to nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku. Imajući u vidu sve navedene okolnosti, Ustavni sud nalazi da je u ovom slučaju povrijeđeno pravo apelanta na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka.
Pitanje naknade nematerijalne štete
29. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
30. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uslove u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka apelantu treba isplatiti iznos od 300,00 KM.
31. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Unsko-sanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantu zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
32. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
Ostali navodi
33. Takođe, apelant navodi da mu je zbog nerazumne dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka povrijeđeno pravo na imovinu i pravo na djelotvoran pravni lijek. S obzirom na to da povredu ovog prava temelji na identičnim navodima koji su već detaljno ispitani u ovoj odluci u odnosu na povrede prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje, Ustavni sud smatra da nema potrebe iste navode posebno ispitivati u odnosu na pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju te pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. VIII.Zaključak
34. Ustavni sud zaključuje da je u predmetnom izvršnom postupku došlo do kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Ovo iz razloga jer Općinski sud, pored objektivnih okolnosti koje su doprinijele dužini trajanja predmetnog postupka, nije u skladu sa svojom pozitivnom obavezom učinkovito i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka. Gledajući postupak u cjelini, to nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku.
35. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
36. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić