Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-508/20 (JP „RADIOTELEVIZIJA REPUBLIKE SRPSKE“ Banjaluka)
Odluka donesena 20. 10. 2021.
- Nema povrede
- Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine
- Naknada
- Pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost)
- Upravni spor
- Upravni postupak
- Očigledno (prima facie) neosnovana
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o komunikacijama
- Odluka o komunikacijama
- Zakon o komunikacijama
- Zakon o dopunama Zakona o komunikacijama
- Odluka o izmjeni i dopuni odluke o usvajanju strategije prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim opsezima 174-230 mhz i 470-862 mhz u Bosni i Hercegovini
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 58
- Odluka o usvajanju strategije prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim opsezima 174-230 mhz i 470-862 mhz u Bosni i Hercegovini
- Odluka o dopuni odluke o usvajanju strategije prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim opsezima 174-230 mhz i 470-862 mhz u Bosni i Hercegovini
Predmeti (1)
AP-508/20
Apelacija
Odluka o dopustivosti
20. 10. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 20. oktobra 2021. godine, u predmetu broj AP-508/20, rješavajući apelaciju JP „RADIOTELEVIZIJE REPUBLIKE SRPSKE“, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija JP „RADIOTELEVIZIJE REPUBLIKE SRPSKE“ podnesena protiv presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 027913 19 Uvp od 11.
decembra 2019. godine, zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana.
OBRAZLOŽENJE
1. JP „RADIOTELEVIZIJA REPUBLIKE SRPSKE“ Banjaluka (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Saša Grabež, advokat iz Banjaluke, podnijela je 7. februara 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 U 027913 19 Uvp od 11. decembra 2019. godine.
Uvodne napomene
2. Rješenjem Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) broj UP1:03-29-2-433/17 od 1. juna 2017. godine (tačka 1. izreke) Televiziji K3 d.o.o. Prnjavor (u daljnjem tekstu TV K3) je izdata saglasnost za digitalno zemaljsko emitovanje u Multipleksu A u digitalnom području Kozara (u daljnjem tekstu: saglasnost za digitalno emitovanje), u skladu sa izdatim programskim uslovima za emitovanje i (tačka 2. izreke) određeno je da je TV K3 dužna da se pridržava određenih tehničkih uslova za priključenje u mrežu i digitalno emitovanje u MUX-A (detaljno preciziranih u tački 2. izreke).
Postupak u kojem je donesena osporena odluka
3. Postupajući po službenoj dužnosti u postupku realizacije gore navedenog rješenja, Agencija (direktor Agencije) je donijela rješenje broj UP: 03-29-2-881/17 od 23. oktobra 2017. godine. Ovim rješenjem (tačka 1. izreke) utvrđeno je da je rješenjem Agencije broj UP1:03-29-2-433/17 od 1. juna 2017. godine, TV K 3 izdata saglasnost za digitalno zemaljsko emitovanje, u skladu sa izdatim programskim uslovima za emitovanje. Shodno tome, naloženo je apelantici (tačka 2. izreke) da, u svrhu realizacije rješenja Agencije od 1. juna 2017. godine, izvrši priključenje TV K3 na digitalno zemaljsko emitovanje kojim se TV K3 omogućava dopremanje signala do apelantice, te ulazak u Multipleks A kako bi se omogućio nastavak emitovanja i umanjenje štetnih posljedica do trenutka uspostave potpunog digitalnog zemaljskog emitovanja u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), a u roku od 15 dana od dana prijema ovog rješenja. Zatim, (tačka 3. izreke) određeno je da je TV K3 dužna da se pridržava određenih tehničkih uslova za priključenje u mrežu i digitalno emitovanje u Multipleks A (detaljno preciziranih u tački 3. izreke). Takođe, (tačka 4. izreke) je određeno da za izvršenje obaveze utvrđene ovim rješenjem, apelantica ima pravo na naknadu u iznosu koji će se utvrditi odlukom Odbora Sistema javnih RTV servisa BiH uz saglasnost Agencije, u skladu sa tačkom III alineja 6. Odluke o usvajanju strategije prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim opsezima 173-230 MHz i 470-862 MHz u BiH (u daljnjem tekstu; Odluka o usvajanju strategije prelaska) i tačkom X Odluke o načinu korištenja Multipleksa A za potrebe zemaljskog digitalnog televizijskog emitovanja u BiH (u daljnjem tekstu: Odluka o načinu korištenja Multipleksa A). Pored toga, predmetnim rješenjem (tačka 5. izreke) određeno je da žalba ne odlaže izvršenje tog rješenja.
4. U obrazloženju rješenja je ukazano da je 17. oktobra 2016. godine Agenciji dostavljena molba TV K3 da se što hitnije iznađe rješenje za problem nastao puštanjem digitalnog signala sa Kozare na 32. kanalu, a koji ometa signal TV K3. U tom dopisu je navedeno da je puštanjem digitalnog signala na 32. kanalu sa Kozare, TV „K3“ u prvim satima registrovala problem, odnosno da je njihov signal gotovo nemoguće pratiti na udaljenosti od samo 2,5 km od glavnog predajnika na Svinjaru, kao i da je ista situacija na svim lokacijama koje se signalom snabdijevaju sa 32. kanala. Takođe, navedeno je da su problemi osim na predajniku Svinjar koji radi na 32. kanalu, uočeni i na predajniku Kotor Varoš, koji radi na istom kanalu. Agencija je 20. oktobra 2016. godine izvršila mjerenja nivoa signala iz UHF opsega namijenjenog za TV radiodifuziju kojom prilikom je utvrđeno da, nakon puštanja DVB-T signala sa Kozare na 32. UHF kanalu (Tehnički aneks MUHA201 – BIHT3KO31) u skladu sa planom GE06D, TV K3 trpi smetnje u zoni servisa predajnika Prnjavor - Svinjar (Tehnički uslovi za emitovanje 070T304) i Kotor Varoš Grad (Tehnički uslovi za emitovanje 070T204).
5. Vezano za navedeno, Agencija je ukazala da je tačkom III alineja 4. Odluke o usvajanju strategije prelaska propisano da će Agencija izdati posebnu saglasnost za digitalno zemaljsko emitovanje TV stanicama u BiH koje trpe smetnje zbog početka digitalnog emitovanja u BiH, ukoliko je to tehnički moguće i istovremeno opravdano sa stanovišta očuvanja funkcija radiotelevizijskih stanica u BiH. Shodno tome, Agencija je i donijela rješenje broj UP1:03-29-2-433/17 od 1. juna 2017. godine. Agencija je konstatovala da je istog dana uputila dopis apelantici kojim je obavijestila o izdavanju pomenutog rješenja, uz njenu obavezu da izvrši priključenje prema uslovima sadržanim u tački 2. rješenja i o tome obavijesti Agenciju, ali da apelantica nije dostavila traženu obavijest, niti je signal TV K3 pušten u MUH A. Imajući u vidu navedeno i konstatujući da TV K3 i dalje trpi smetnje koje se ogledaju u nemogućnosti emitovanja programa, što dovodi do ozbiljnih ekonomskih posljedica u smislu smanjenog priliva marketinških sredstava, te ozbiljno ugrožava njegov dalji opstanak, Agencija je ocijenila da je potrebno izdati konkretnu saglasnost TV K3. Agencija je takođe konstatovala da apelantica, za izvršenje obaveze utvrđene ovim rješenjem, ima pravo na naknadu u iznosu koji će se utvrditi u skladu sa tačkom III alineja 6. Odluke o usvajanju strategije prelaska i tačkom X Odluke o načinju korištenja Multipleksa A, a da pravo na naknadu teče od dana priključenja.
6. Apelantica je podnijela žalbu protiv navedenog rješenja, koja je odbijena kao neosnovana rješenjem Agencije (Savjeta Agencije) UP2: 03-29-7-22/17 od 14. decembra 2017. godine, uz konstataciju da je prvostepeno rješenje pravilno i zakonito, a da su neosnovani žalbeni navodi o pogrešnoj primjeni materijalnog prava u konkretnom slučaju.
7. Apelantica je podnijela tužbu protiv navedenog rješenja, koja je odbijena presudom Suda BiH broj S1 3 U 027913 18 U od 21. maja 2019. godine.
8. Sud BiH je u obrazloženju presude konstatovao da prigovorima iz tužbe nije dovedena u pitanje zakonitost osporenog rješenja. Sud BiH je zaključio da je osporeno rješenje doneseno nakon prethodno pravilnog utvrđenja odlučnih činjenica i pravilnom primjenom materijalnog propisa. Naime, Sud BiH je ukazao da je Zakonom o komunikacijama BiH regulisana oblast komunikacija u BiH i uspostavljen je i rad Agencije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, koji predviđa uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacionih sredstava. Dalje, ukazao je da prema članu 46. stav 1. istog Zakona, u cilju osiguranja poštivanja kodeksa rada i pravila, Agencija ima izvršna ovlaštenja u skladu s evropskom regulatornom praksom, a prema stavu 3. ovog člana, Agencija je ovlaštena da primjenjuje izvršne mjere srazmjerno prekršajima. Sud je zaključio da je dakle, nepostupanjem po zahtjevu, apelantica onemogućila Agenciju da izvršava svoje obaveze u procesu digitalizacije utvrđene odlukom Vijeća ministara koja uključuje prava i obaveze kako Agencije, tako i javnih RTV servisa BiH. Pri tome, Sud BiH je konstatovao da je apelantica obavijestila Agenciju podneskom da je 9. novembra 2017.godine izvršila priključenje kao i da je potpisan privremeni ugovor između o emitovanju signala TV K3 u digitalnom području Kozara između apelantice i Agencije. Sud BiH je ocijenio da je apelantica u tužbi samo objašnjavala hronološki cijeli tok postupka, pri tome pogrešno navodeći da tokom cijelog postupka nije odgovoreno na njene navode iz žalbe, s obzirom da je u zakonu jasno propisano za koje poslove je nadležna Agencija. Sud BiH je zaključio da apelantica u tužbi proizvoljno istakla da je Agencija povrijedila njenu imovinu koja je zaštićena u skladu sa ustavom obzirom da je u rješenju kojim je u konačnici i utvrđena obaveza apelantici da izvrši priključenje, u stavu 4. navedeno da za izvršenje apelantica ima pravo naknade.
9. Apelantica je podnijela zahtjev za preispitivanje navedene presude, koji je odbijen presudom Suda BiH broj S1 3 U 027913 19 Uvp od 11. decembra 2019. godine.
10. U obrazloženju presude je , između ostalog, konstatovano da je apelantica nepostupanjem po zahtjevu onemogućila Agenciju da izvršava svoje obaveze u procesu digitalizacije utvrđene Odlukom Vijeća ministara, koja uključuje prava i obaveze, kako Agencije, tako i javnih RTV servisa BiH. Sud je je dalje istakao da je odredbom člana 46. stav 1. Zakona o komunikacijama Agencija ovlaštena da primjenjuje izvršne mjere, uključujući i izricanje naloga, odnosno konkretnih zahtjeva za preduzimanje ili obustavu određene radnje koja se mora ispoštovati u okviru zadatog roka (tačka c). Ukazano je da je predmetni postupak protiv apelantice pokrenut po službenoj dužnosti zbog nepostupanja po nalogu iz upravnih akata tužene, odnosno po nalogu da izvrši priključenje TV K3 na digitalno zemaljsko emitovanje, kako bi se toj televizijskoj stanici omogućilo dopremanje signala do apelantice te ulazak u Multipleks A, u cilju omogućavanja nastavka emitovanja i umanjenja štetnih posljedica do uspostave potpunog digitalnog zemaljskog emitovanja u BiH. Stoga je Sud BiH je istakao da nije jasno imputiranje apelantice o nepravilnoj primjeni te zakonske odredbe. Takođe, ocijenio je da su neosnovani apelanticini navodi da je u konkretnoj stvari povrijeđeno pravo apelantice na imovinu iz člana II/3 k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju za zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
11. Apelantica smatra da joj je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U suštini tvrdi da je do povrede nvedenih prava došlo uslijed proizvoljne primjene materijalnog prava, smatrajući da Agencija nije imala uporište u relevantnim propisima za izricanje naloga apelantici da izvrši priključenje TV K3 na digitalno zemaljsko emitovanje u Multipleks-u A u digitalnom području Kozara. Takođe, ukazuje da osporenim odlukama nije dobila naknadu za priključenje TV K3 jer, kako navodi ta „naknada zavisi od buduće i neizvjesne činjenice“.
12. Zakon o komunikacijama ("Službeni glasnik BiH", br. 33/02, 31/03, 75/06, 50/08 – ZO, 32/10 i 98/12) u relevantnom dijelu glasi:
Član 46.
Izvršne mjere
1. U cilju osiguranja poštivanja kodeksa rada i pravila, Agencija ima izvršna ovlaštenja u skladu sa evropskom regulatornom praksom.
2. U slučaju da neka telekomunikacijska ili emiterska mreža radi bez dozvole ili pruža usluge bez dozvole, Agencija je ovlaštena da poduzme sve potrebne korake u cilju obustave takvog rada.
3. Agencija je ovlaštena da primjenjuje izvršne mjere srazmjerno prekršajima kako slijedi:
[…]
c) konkretan zahtjev za preduzimanje određene radnje ili obustavu, koji se mora ispoštovati u okviru zadatog roka […]
13. Odluka o usvajanju strategije prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u frekvencijskim opsezima 174-230 MHz i 470-862 MHz u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, br. 59/09, 51/12 i 6/17). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:
IX. DINAMIČKI PLAN PRELASKA
III - Aktivnosti nakon 17.6.2015. godine, alineje 4 i 6
- Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine će izdati posebnu saglasnost za digitalno zemaljsko emitiranje TV stanicama u Bosni i Hercegovini koje trpe smetnje zbog početka digitalnog TV emitiranja u Bosni i Hercegovini, ukoliko je to tehnički moguće i istovremeno opravdano sa stanovišta očuvanja funkcija radiotelevizijskih stanica u Bosni i Hercegovini;
- Obračun troškova za ostale radiotelevizijske stanice u Bosni i Hercegovini koje ulaze u MUX A, odnosno održavanje opreme MUX A, visinu naknade i način plaćanja za prijenos i emitiranje u digitalnoj mreži MUX A donosi Odbor Sistema javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine, uz saglasnost Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine;
14. Odluka o načinu korištenja Multipleks-a A za potrebe zemaljskog digitalnog televizijskog emitovanja u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 23/17) u relevantnom dijelu glasi: IV Javni radiotelevizijski servisi su dužni da prilikom korištenja sinhronih mreža u digitalnim područjima (engl. allotments) omoguće digitalno zemaljsko emitovanje televizijskih programa ostalih RTV stanica prema tehničkim i programskim uslovima, prethodno odobrenim od strane Agencija, u okvirima raspoloživih prenosnih i emisionih kapaciteta sinhronih mreža MUX-a A.
X Obračun troškova za ostale radiotelevizijske stanice u Bosni i Hercegovini koje ulaze u MUX A odnosno, održavanje opreme MUX A, visinu naknade i način plaćanja za prenos i emitovanjeu digitalnoj mreži MUX A donosi Odbor Sistema javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine uz saglasnost Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine.
15. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.
16. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
17. Član 18. stav (4). Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.
18. U vezi sa apelacionim navodima, Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr-Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.
19. U vezi sa navodima o kršenju prava na pravično suđenje i prava na imovinu koji se zasnivaju isključivo na tvrdnji o pogrešnoj primjeni materijalnog prava, Ustavni sud ukazuje da prema praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, Odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01). Naime, Ustavni sud nije nadležan supstituirati redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli (vidi, Evropski sud, Thomas protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 10. maja 2005. godine, aplikacija broj 19354/02). Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ili zanemarivanju ustavnih prava (pravo na pravično suđenje, pravo na pristup sudu, pravo na djelotvoran pravni lijek i dr.), te da li je primjena zakona bila, eventualno, proizvoljna ili diskriminacijska. Dakle, u okviru apelacione nadležnosti Ustavni sud se bavi isključivo pitanjem eventualne povrede ustavnih prava ili prava iz Evropske konvencije u postupku pred redovnim sudovima, pa će u konkretnom slučaju Ustavni sud ispitati da li je je prekršeno apelanticino pravo na pravično suđenje odnosno pravo na imovinu (vidi, Ustavni sud, odluka broj AP- 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u «Službenom glasniku BiH» broj 58/05).
20. U vezi sa tim, Ustavni sud zapaža da je apelantici odlukama koje su donesene u postupku koji je okončan osporenom odlukom naloženo da, u svrhu realizacije rješenja Agencije od 1. juna 2017. godine (kojim rješenjem TV K3 izdata saglasnost za digitalno zemaljsko emitovanje u, u skladu sa izdatim programskim uslovima za emitovanje i preciziranim tehničkim uslovima) izvrši priključenje TV K3 na digitalno zemaljsko emitovanje. Takođe, tim odlukama određeno je da za izvršenje navedene obaveze, apelantica ima pravo na naknadu u iznosu koji će se utvrditi odlukom Odbora Sistema javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine uz saglasnost Agencije. Ustavni sud primjećuje da su Sud BiH i Agencija u osporenoj i nižestepenim odlukama, nasuprot apelanticinom mišljenju, dali jasne i argumentovane razloge za takve odluke, pozivajući se na odredbe člana 46. stav 3. tačka
c) Zakona o komunikacijama, tačku 3. alineje 4 i 6 Odluke o usvajanju strategije prelaska i stav X Odluke o načinu korištenja Multipleksa A (citirane u prethodnim tačkama ove Odluke). Osim toga, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju potrebno napomenuti da je stavom IV Odluke o načinu korištenja Multipleksa A propisano: „Javni radiotelevizijski servisi su dužni da prilikom korištenja sinhronih mreža u digitalnim područjima (engl. allotments) omoguće digitalno zemaljsko emitovanje televizijskih programa ostalih RTV stanica prema tehničkim i programskim uslovima, prethodno odobrenim od strane Agencija, u okvirima raspoloživih prenosnih i emisionih kapaciteta sinhronih mreža MUX-a A. Dovodeći u vezu obrazloženja osporenih odluka sa navedenim odredbama propisa na koje su se Agencija i Sud BiH pozvali u obrazloženju osporene i nižestepenih odluka, te citiranom odredbom stava IV Odluke o načinu korištenja Multipleksa A, a uzimajući u obzir da apelantica uopšte i ne tvrdi da je tehnički nemoguće ili neopravdano izvršiti nalog iz osporene odluke, Ustavni sud zapaža da se ne može zaključiti da je primjena relevantnih zakonskih odredaba u konkretnom slučaju u bilo kojem dijelu proizvoljna ili neprihvatljiva samo po sebi. Pri tome, u vezi sa apelanticinim navodima da nije dobila pravo na naknadu za priključenje TV K3 na digitalno zemaljsko emitovanje jer ta „naknada zavisi od buduće i neizvjesne činjenice“ Ustavni sud ponavlja da je u osporenoj i nižestepenim odlukama određeno da apelantica za izvršenje te obaveze ima pravo na naknadu u iznosu, koji će se utvrditi u posebnom postupku u skladu sa odredbama relevantnih propisa. Dakle, o iznosu te naknade će se zapravo odlučivati u posebnom postupku. Osim toga, Ustavni sud zapaža da iz dostavljene dokumentacije proizilazi da je apelantica u međuvremenu i izvršila priključenje TV K3 A u skladu sa nalogom Agencije, te i da je sa tom televizijom zaključila ugovor kojim je regulisan iznos kojim ta televizija apelantici plaća na ime mjesečne naknade. Imajući u vidu sve navedeno i stavove Evropskog i Ustavnog suda navedene u ovoj odluci, te uzimajući u obzir da apelantica nije ponudila relevantne argumente koji bi opravdali njene tvrdnje da je na bilo koji način došlo do povrede ustavnih prava na koja se pozvala, Ustavni sud zaključuje da su apelanticini navodi o kršenju prava na pravično suđenje i prava na imovinu očigledno (prima facie) neosnovani.
21. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
22. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić