Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2374/21 („Energoinvest – Armature“ d.o.o. Sarajevo - u likvidaciji)

Odluka donesena 20. 10. 2021.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Postupak upisa u sudski registar
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2374/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

20. 10. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, dopredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i suci Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 20. listopada 2021. godine, u predmetu broj AP-2374/21, rješavajući apelaciju koju je podnio „Energoinvest – Armature“ d.o.o. Sarajevo - u likvidaciji, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio „Energoinvest – Armature“ d.o.o. Sarajevo - u likvidaciji protiv Rješenja Kantonalnoga suda u Sarajevu broj 09 0 Reg 034417 19 Pž od 15. travnja 2021. godine i Rješenja Općinskoga suda u Sarajevu broj 065-0-Reg-19-002235 od 12. lipnja 2019. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. „Energoinvest – Armature“ d.o.o. Sarajevo - u likvidaciji (u daljnjemu tekstu: apelant), kojega zastupa Velida Mezetović, odvjetnica iz Sarajeva, podnio je 2. srpnja 2021. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnoga suda u Sarajevu (u daljnjemu tekstu: Kantonalni sud) broj 09 0 Reg 034417 19 Pž od 15. travnja 2021. godine i Rješenja Općinskoga suda u Sarajevu (u daljnjemu tekstu: Općinski sud) broj 065-0-Reg-19-002235 od 12. lipnja 2019. godine.

2. Rješenjem Općinskoga suda od 12. lipnja 2019. godine odbijena je prijava apelanta od 24. travnja 2019. godine (radi upisa istupanja članova društva, prijenos udjela, prava i obveza, te izmjene i dopune statuta).

3. Osporenim rješenjem Kantonalnoga suda od 15. travnja 2021. godine priziv apelanta je odbijen i prvostupanjsko je rješenje potvrđeno.

4. U obrazloženju osporene odluke Kantonalni je sud istakao da je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnoga prava odbio prijavu apelanta, koji je društvo u likvidaciji. Kantonalni je sud istakao da je točno da odredbama Zakona o likvidacionome postupku nije isključena primjena odredaba Zakona o gospodarskim društvima (u daljnjemu tekstu: ZGD) na društva u likvidaciji, osim odredbi ranije važećega ZGD koje su se odnosile na likvidacioni postupak i koje su bile u suprotnosti sa Zakonom o likvidacionome postupku. Kantonalni je sud istakao da je, međutim, odredbom čl. 361. važećega ZGD propisano da od dana donošenja odluke o prestanku, organi društva rade sukladno odredbama zakona kojim se uređuje postupak likvidacije, koji postupak se provodi s ciljem potpunoga namirenja svih povjeritelja pravne osobe, unovčenjem njegove imovine, a sam postupak shodno čl. 5. Zakona o likvidacionome postupku provode organi likvidacionoga postupka, odnosno likvidacioni sudac i likvidacioni upravnik. Kantonalni je sud istakao da je čl. 7. st. 1. Zakona o registraciji poslovnih subjekata propisana obveza unosa podataka u svezi s likvidacionim postupkom u registar na način da se, shodno čl. 45. toga Zakona, o upisu podataka iz rješenja u glavnoj knjizi registra, u rubrici predviđenoj za napomene, sačini zabilješka koja sadrži naziv suda koji je donio rješenje, broj i datum rješenja i vrstu postupka, pa se i po nalaženju ovoga suda druge promjene kod društva u likvidaciji ne mogu upisivati. Apelacioni navodi

5. U predmetnoj apelaciji apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni je sud pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. Obzirom na to da apelant smatra da mu je osporenim rješenjem Kantonalnoga suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, potrebno je da Ustavni sud prvo odgovori na pitanje da li predmetni postupak uživa zaštitu članka 6. stavak 1. Europske konvencije, odnosno članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. U svezi s tim, Ustavni sud konstatira da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavak 1. Europske konvencije jamči da svatko ima pravo na pravičan postupak kod određivanja građanskih prava i obveza. Ovo pravo se ne odnosi na sve postupke u kojima je neka osoba strana, nego se ograničava samo na one koji se odnose na građanska prava i obveze. Pojam građanskih prava i obveza je autonoman i određuje se na temelju posebnih činjenica u svakome predmetu (vidi Europski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. srpnja 1971. godine, st. 71. i 94. i Kőnig protiv savezne Republike Njemačke, presuda od 28. lipnja 1978. godine, stavak 88.). Ključna stvar kod određivanja da li je članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv ili ne je da li je ishod postupka odlučujući za privatna prava i obveze (vidi Europski sud za ljudska prava, H. protiv Francuske, presuda od 24. listopada 1989. godine, stavak 47.). Ustavni sud dalje podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u više predmeta (vidi npr. Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-146/05 od 20. prosinca 2005. godine, AP-1455/12 od 17. lipnja 2015. godine, AP-3850/16 od 18. srpnja 2017. godine, AP-4336/17 od 11. rujna 2018. godine, AP- 1186/20 od 22. travnja 2020. godine, odluke dostupne na web-stranici Ustavnoga suda, na www.ustavnisud.ba) zaključio da se ne može smatrati da se postupak upisa u sudbeni registar tiče određivanja građanskih prava, te je zaključio da je sudbeni registar - registar podataka i da se u takvome postupku ne odlučuje o stjecanju ili gubitku prava sudionika, zbog čega članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. Europske konvencije nije primjenjiv na taj postupak.

8. Ustavni sud smatra da je njegova dosadašnja praksa u svezi sa upisom u sudbeni registar primjenjiva i u konkretnome slučaju. Obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da se u predmetnome postupku nije odlučivalo o građanskim pravima i obvezama apelanta, odnosno da taj postupak nije bio odlučujući za njegova prava i obveze. Budući da jamstva iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije nisu primjenjive na predmetni postupak, Ustavni sud zaključuje da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. Sukladno navedenome, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni je sud odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2374/21 („Energoinvest – Armature“ d.o.o… | Sudska praksa | Aktio