Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2685/21 (Hokejaški klub „Bosna“ Sarajevo)

Odluka donesena 03. 11. 2021.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Postupak upisa u sudski registar
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2685/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

03. 11. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 3. novembra 2021. godine, u predmetu broj AP-2685/21, rješavajući apelaciju koju je podnio Hokejaški klub „Bosna“ Sarajevo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Hokejaški klub „Bosna“ Sarajevo protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 031168 20 Uvp 2 od 10. maja 2021. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Hokejaški klub „Bosna“ Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Advokatsko društvo „Eterović“ d.o.o. Sarajevo, podnio je 27. jula 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 U 031168 20 Uvp 2 od 10. maja 2021. godine.

2. Rješenjem Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) od 19. oktobra 2018. godine odlučeno je da se u Registru udruženja Ministarstva, kod Hokejaškog saveza Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Hokejaški savez BiH) sa sjedištem u Sarajevu, upišu promjene pobliže naznačene predmetnim rješenjem i to: usvajanje Statuta Hokejaškog saveza BiH od 25. jula 2018. godine, promjena ciljeva i djelatnosti navedenog saveza, te razrješenje i imenovanje predsjednika Skupštine, Upravnog i Nadzornog odbora Hokejaškog saveza BiH, kao i razrješenje S.Z. za zastupanje navedenog saveza u pravnom prometu i upis A.K. za zastupanje tog saveza u pravnom prometu.

3. Odlučujući o tužbi apelanta podnesenoj protiv rješenja tuženog (Ministarstva) od 19. oktobra 2018. godine, Sud BiH je Presudom broj i S1 3 U 031168 20 U 2 od 24. novembra 2020. godine predmetnu tužbu odbio.

4. Odlučujući o zahtjevu apelanta za preispitivanje sudske odluke, presude Suda BiH od 24. novembra 2020. godine, Sud BiH je Presudom broj S1 3 U 031168 20 Uvp 2 od 10. maja 2021. godine odbio kao neosnovan predmetni zahtjev apelanta. U obrazloženju osporene presude Sud BiH je naveo da je tačno da je na dnevnom redu (sjednice Skupštine Hokejaškog saveza BiH od 25. jula 2018. godine) pod tačkom 3. razmatrano pitanje usvajanja novog statuta tog saveza zbog izmjena i dopuna Zakona o udruženjima i fondacijama, znači usklađivanje statuta kao glavnog akta saveza sa izmjenama zakona, a da se predmetna prijava o promjeni upisa u registar udruženja od 10. oktobra 2018. godine odnosi i na član 9. Statuta koji nije bio predmetom odlučivanja na održanoj sjednici Skupštine Hokejaškog saveza BiH. Sud BiH je naveo da, međutim, ta činjenica koja se odnosi na poglavlje IV Statuta u kojem su taksativno pobrojani ciljevi i djelatnost Saveza ustvari predstavlja izmjene koje su samo usklađene sa odredbom člana 23. Zakona o sportu u Bosni i Hercegovini (kojim je isključivo propisana nadležnost sportskih saveza predviđena u pet taksativno pobrojanih slučajeva). Sud BiH je naveo da, s obzirom da je predmet izmjena odnosno usvajanje novog Statuta Hokejaškog Saveza BiH i na Skupštini upravo predstavljalo izvršavanje obaveze usklađivanja internih akata saveza sa izmjenama zakona, to je prijava promjene u pogledu člana 9. Statuta ustvari usklađivanje sa zakonskom formulacijom koja je bila nužna radi funkcionisanja Saveza. Sud BiH je takođe naveo da iz predmetnog spisa proizlazi da je Hokejaški savez BiH upisan u Registar udruženja Ministarstva pod registarskim brojem 645, te da je u članstvu tog saveza i Hokejaški savez Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Hokejaški savez FBiH) koji je upisan u Registar udruženja kod Federalnog ministarstva pravde Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo). Dalje, da je rješenjem Federalnog ministarstva od 15. januara 2018. godine udruženje Hokejaški savez FBiH, upisan u Knjigu registra 1 tog ministarstva pod brojem 1080, brisan iz registra usljed prestanka rada. Takođe, da je rješenjem istog organa od 28. maja 2018. godine, u Knjigu registra III tog Ministarstva pod registarskim brojem 1973. upisan „HOKEJAŠKI SAVEZ FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE“ (u daljnjem tekstu: HOKEJAŠKI SAVEZ FBiH). Sud BiH je naveo da je odredbama člana 22. Zakona o sportu u Bosni i Hercegovini propisano da se sportski klubovi u pojedinim sportovima udružuju u sportske saveze radi ostvarivanja zajedničkih interesa i ciljeva, te da se sportski savezi organizuju na nivou Bosne i Hercegovine i entiteta, a u zavisnosti od razvijenosti sporta i na drugim nivoima administrativnog organizovanja u Bosni i Hercegovini. Sud BiH je naveo da se za jedan sport, na nivou Bosne i Hercegovine, može osnovati samo jedan sportski savez. Sud BiH je naveo da je u konkretnom slučaju brisan iz registra Federalnog ministarstva dotadašnji savez na nivou Federacije BiH, ali da je upisom novog sportskog saveza („HOKEJAŠKOG SAVEZA FBiH“) ostvaren uslov iz citirane zakonske odredbe, što znači da je dovoljno postojanje navedenog saveza upisanog u registar udruženja, jer je i za entitetske saveze dozvoljen upis u registar pri Federalnom ministarstvu samo jedan hokejaški savez na nivou Federacije BiH. Sud BiH je naveo da upisom u registar udruženja u Federaciji BiH „HOKEJAŠKOG SAVEZA FBiH“ to udruženje, u skladu sa odredbama člana 2. Zakona o udruženjima i fondacijama, postaje pravna osoba, te da je kao takvo dovoljno za postojanje Hokejaškog saveza BiH.

Apelacioni navodi

5. Apelant smatra da mu je osporenim presudama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant ističe da je nejasno kako je Ministarstvo moglo donijeti rješenje od 19. oktobra 2018. godine (kojim se registruju promjene ciljeva i djelatnosti navedenog saveza, kao i druge promjene) kada Skupština Hokejaškog saveza BiH nikada nije donijela odluku o izmjeni djelatnosti tog saveza, niti o izmjeni člana 9. Statuta. Dalje navodi da sportski savez na nivou BiH ne može postojati ako u njegovom članstvu ne postoji niti jedan entitetski savez, a da u članstvu Hokejaškog saveza BiH više od četiri mjeseca nije postojao niti jedan entitetski sportski savez.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. S obzirom na to da apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1 Evropske konvencije, potrebno je da Ustavni sud prvo odgovori na pitanje da li predmetni postupak uživa zaštitu člana 6. stav 1 Evropske konvencije, odnosno člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.

8. U vezi s tim, Ustavni sud konstatuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije garantuje svakome pravo na pravičan postupak kod određivanja građanskih prava i obaveza. Ovo pravo se ne odnosi na sve postupke u kojima je neka osoba strana, nego se ograničava samo na one koji se odnose na građanska prava i obaveze. Pojam građanskih prava i obaveza je autonoman i određuje se na temelju posebnih činjenica u svakom predmetu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. jula 1971. godine, st. 71. i 94. i Kőnig protiv savezne Republike Njemačke, presuda od 28. juna 1978. godine, stav 88). Ključna stvar kod određivanja da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne je da li je ishod postupka odlučujući za privatna prava i obaveze (vidi Evropski sud za ljudska prava, H. protiv Francuske, presuda od 24. oktobra 1989. godine, stav 47).

9. Ustavni sud dalje podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u više predmeta (vidi npr. Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP 146/05 od 20. decembra 2005. godine, Odluka o dopustivosti broj AP 1455/12 od 17. juna 2015. godine i Odluka o dopustivosti broj AP 3850/16 od 18. jula 2017. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba) zaključio da se ne može smatrati da se postupak upisa u sudski registar tiče određivanja građanskih prava, te je zaključio da je sudski registar-registar podataka i da se u takvom postupku ne odlučuje o sticanju ili gubitku prava učesnika zbog čega član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. Evropske konvencije nije primjenjiv na taj postupak.

10. Ustavni sud smatra da je njegova dosadašnja praksa u vezi sa upisom u sudski registar primjenjiva i na konkretan predmet koji se tiče upisa u Registar udruženja Ministarstva. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da se u predmetnom postupku, u kojem je odlučivano o upisu promjena u Registru udruženja Ministarstva, nije odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanta, odnosno da taj postupak nije bio odlučujući za njegova prava i obaveze (vidi mutatis mutandis, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-1963/19 od 28. januara 2020. godine). Budući da garancije iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije nisu primjenjive na predmetni postupak, Ustavni sud zaključuje da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

11. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2685/21 (Hokejaški klub „Bosna“ Sarajevo) | Sudska praksa | Aktio