Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-3400/21 (Ž. S.)
Odluka donesena 03. 11. 2021.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Apelacija preuranjena
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
Predmeti (1)
AP-3400/21
Apelacija
Odluka o meritumu
03. 11. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 3. novembra 2021. godine, u predmetu broj AP 3400/21, rješavajući apelaciju Željka Simića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se kao neosnovana apelacija koju je podnio Željko Simić zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u parničnom postupku koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Tuzli kao predmet broj 127 0 P 073446 21 Gž.
Odbacuje se apelacija koju je podnio Željko Simić zbog povrede prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, prava na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i prava na poštovanje privatnog i porodičnog života iz člana 8. Evropske konvencije zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Željko Simić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banovića podnio je 30. septembra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) pod brojem 127 0 P 073446 21 Gž.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda u Banovićima (u daljnjem tekstu: Općinski sud) i od Kantonalnog suda zatraženo je 5. oktobra 2021. godine da dostave odgovor na apelaciju.
3. Kantonalni sud je dostavio odgovor na apelaciju 13. oktobra, a Općinski sud 14. oktobra 2021. godine.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Apelant je 26. septembra 2019. godine Općinskom sudu podnio tužbu protiv tuženih Z. Z. (majka malodobnog djeteta, u daljnjem tekstu: prvotužena) i malodobnog E. Z. (u daljnjem tekstu: malodobno dijete ili drugotuženi) radi utvrđivanja očinstva.
6. Općinski sud je 30. septembra 2019. godine pokušao tuženim dostaviti tužbu na odgovor, na adresu prvotužene koja je navedena u tužbi, ali se dostava vratila kao neuredna. Općinski sud je rješenjem od 11. novembra 2019. godine naložio apelantu da uredi tužbu tako što će sudu dostaviti tačnu adresu tuženih. Nadalje proizlazi da je Općinski sud 18. decembra 2019. godine po drugi put pokušao tuženim da dostavi tužbu na odgovor, te da je na označenoj adresi tužbu na odgovor zaprimio otac prvotužene 23. decembra 2019. godine. Otac prvotužene je 8. januara 2020. godine tužbu vratio Općinskom sudu uz obavijest da se prvotužena nalazi u SR Njemačkoj.
7. Općinski sud je dopisom od 31. januara 2020. godine pozvao JU Centar za socijalni rad Banovići (u daljnjem tekstu: Centar za socijalni rad) da drugotuženom postavi posebnog staratelja za ovaj postupak.
8. Općinski sud je dopisom-zamolnicom od 18. februara 2020. godine od MUPTK – PU Banovići (u daljnjem tekstu: MUP) zatražio da tužbu na odgovor uruči prvotuženoj. Dalje, MUP je dopisom od 4. marta 2020. godine Općinskom sudu vratio tužbu uz obavijest da je nije u mogućnosti uručiti prvotuženoj jer se ona, prema njihovim operativnim saznanjima, nalazi u SR Njemačkoj, te da nije poznato vrijeme njenog povratka u BiH.
9. Rješenjem Centra za socijalni rad drugotuženom je imenovan staratelj u posebnom slučaju zbog malodobnosti, i to zaposlenik navedene ustanove E. Č.
10. Općinski sud je 8. juna 2020. godine uputio apelantu zahtjev da predujmi troškove objave oglasa tužbe u dnevnom listu „Dnevni avaz“, te troškove za zastupanje privremenog zastupnika prvotužene. Apelant je po zahtjevu suda blagovremeno postupio. Općinski sud je rješenjem od 10. juna 2020. godine prvotuženoj postavio privremenog zastupnika S. Ć., advokata iz Banovića. Navedeno rješenje upućeno je na objavu „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“ i „Službenim novinama FBiH“, te na oglasnu tablu suda.
11. Općinski sud je privremenom zastupniku prvotužene tužbu na odgovor dostavio 30. juna 2020. godine. Privremeni zastupnik prvotužene je 23. jula 2020. godine dostavio odgovor na tužbu.
12. Nadalje proizlazi da je Općinski sud 10. septembra 2020. godine održao pripremno ročište na kojem je određeno vještačenje u Institutu za genetsko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo (u daljnjem tekstu: Institut), te je rješenjem od 14. oktobra 2020. godine određeno vještačenje za 5. novembar 2020. godine. Ročište za glavnu raspravu je zakazano za 27. oktobar 2020. godine.
13. Dalje proizlazi da je 14. oktobra 2020. godine u sud pristupila prvotužena lično, te su joj po naredbi postupajućeg sudije lično uručena sva pismena iz predmeta.
14. Podneskom od 22. oktobra 2020. godine advokat Zurijeta Salkanović je obavijestila sud da ju je prvotužena angažirala kao punomoćnika da je zastupa u predmetnom postupku. Općinski sud je rješenjem od 27. oktobra 2020. godine razriješio dužnosti privremenog zastupnika prvotužene, advokata S. Ć.
15. Općinski sud je ročište za glavnu raspravu održao 27. oktobra 2020. godine, te je zakazao njen nastavak za 26. novembar 2020. godine.
16. Podneskom od 5. novembra 2020. godine advokat Zurijeta Salkanović je obavijestila sud da joj je prvotužena otkazala punomoć za zastupanje.
17. Institut je dopisom od 5. novembra 2020. godine obavijestio sud da je po rješenju od 5. novembra 2020. godine u prostorije Instituta pristupio samo apelant, te da tuženi nisu pristupili.
18. Općinski sud je nastavak glavne rasprave održao 26. novembra 2020. godine, te je zakazao nastavak ročišta za glavnu raspravu za 17. decembar 2020. godine. Općinski sud je rješenjem od 27. novembra 2020. godine ponovno odredio vještačenje po Institutu za 7. decembar 2020. godine. Institut je dopisom od 7. decembra 2020. godine obavijestio sud da je po rješenju od 27. novembra 2020. godine u prostorije Instituta pristupio samo apelant, te da tuženi nisu pristupili.
19. Općinski sud je 17. decembra 2020. godine održao nastavak ročišta za glavnu raspravu, te je odredio nastavak ročišta za glavnu raspravu za 21. januar 2021. godine. Općinski sud je ponovno odredio vještačenje po Institutu za 29. decembar 2020. godine. Institut je dopisom od 29. decembra 2020. godine obavijestio sud da je na vještačenje pristupio samo apelant, te da tuženi nisu pristupili.
20. Općinski sud je na prijedlog punomoćnika prvotužene zakazani nastavak za glavnu raspravu odgodio za 26. februar 2021. godine, te je rješenjem od 22. januara 2021. godine ponovo odredio vještačenje po Institutu za 15. februar 2021. godine. Institut je dopisom od 16. februara 2021. godine obavijestio sud da je na vještačenje pristupio samo apelant, te da tuženi nisu pristupili.
21. Općinski sud je nastavak ročišta za glavnu raspravu održao 26. februara 2021. godine, kada je glavna rasprava i zaključena.
22. Općinski sud je Presudom broj 127 0 P 076168 20 P od 15. aprila 2021. godine djelimično usvojio apelantov tužbeni zahtjev na način detaljno naveden u izreci. Općinski sud je rješenjem od 16. januara 2021. godine izvršio ispravku presude na način detaljno naveden u izreci.
23. Protiv prvostepene presude prvotužena je 21. aprila 2021. godine podnijela žalbu, te je predmet 25. maja 2021. godine dostavljen Kantonalnom sudu radi postupanja u drugom stepenu.
24. Nadalje proizlazi da je postupak u toku pred Kantonalnim sudom, te da se vodi pod brojem 127 0 P 073446 21 Gž.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
25. Apelant smatra da mu je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života iz člana 8. Evropske konvencije, zbog čega traži naknadu nematerijalne štete. Apelant ističe da je postupak za njega od velikog značaja jer putem suda pokušava da ostvari kontakt sa svojim malodobnim djetetom u čemu ga tužena onemogućava od 2018. godine. Apelant ističe da tužena pokušava bez njegovog znanja da odvede njihovo malodobno dijete u SR Njemačku, te predlaže da se predmet prioritetno uzme u rad.
b) Odgovor na apelaciju
26. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je naveo tok predmetnog postupka navedenog u činjeničnom dijelu odluke, te je u prilogu dostavio brojnu dokumentaciju vezanu za predmetni postupak. Općinski sud je istakao da je u postupku preduzimao sve potrebne radnje s ciljem njegovog okončanja, da je na vođenje postupaka početkom 2020. godine utjecala i epidemiološka situacija izazvana COVID-19 virusom jer su sudovi i druge institucije u tom periodu otežano radili, a na početku godine ročišta se nisu ni održavala. Općinski sud je istakao da nije povrijedio apelantova prava na koja se u apelaciji poziva, te predlaže da se apelacija odbije kao neosnovana.
27. Kantonalni sud je u odgovoru na apelaciju naveo da mu je predmet dostavljen 25. maja 2021. godine, da je uzet u rad i stavljen za Vijeće 12. oktobra 2021. godine, te da će odluku po žalbi donijeti najkasnije do kraja oktobra 2021. godine.
V.Relevantni propisi
28. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH koji glasi:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2)Sud je dužan da sprovede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 217. st. (1), (4) i (5) Drugostepeni sud odlučuje o žalbi na sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave.
(4) Drugostepeni sud će održati sjednicu vijeća, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon što od prvostepenog suda primi spise po žalbi.
(5) Drugostepeni sud će donijeti odluku u roku od 30 dana od dana održavanja sjednice vijeća na kojoj je odlučeno o žalbi, odnosno, ako je održana rasprava, u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave.
29. Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o sudovima sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:
Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
30. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
31. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
a) Dopustivost apelacije u odnosu na apelacione navode o nedonošenju odluke u razumnom roku
32. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, apelant predmetnom apelacijom ukazuje na nerazumnu dužinu trajanja predmetnog postupka, odnosno nedonošenje odluke u razumnom roku u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u parničnom postupku koji je u toku. Apelacija u ovom dijelu ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
33. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija u ovom dijelu ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
b) Dopustivost apelacije u odnosu na navode o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, prava na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i prava na poštovanje privatnog i porodičnog života iz člana 8. Evropske konvencije
34. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
35. Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak u toku pred Kantonalnim sudom, odnosno da apelant nije došao do konačne odluke kojom bi bilo riješeno njegovo pravno pitanje. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je apelacija u odnosu na povredu prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, prava na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života iz člana 8. Evropske konvencije preuranjena.
VII.Meritum
36. Nakon što je utvrđeno da je jedan dio apelacionih navoda preuranjen, Ustavni sud će ispitati samo dio navoda kojima apelant ističe da mu je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
a)Pravo na pravično suđenje Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.[...] Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom.[...] Period koji se uzima u obzir
37. Ustavni sud će u odnosu na razumnost dužine trajanja postupka razmatrati period od 26. septembra 2019. godine kao dana podnošenja tužbe, pa do donošenja odluke Ustavnog suda, dakle period koji traje duže od dvije godine.
Relevantni principi
38. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
39. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme tako da sudovi mogu zadovoljiti uvjete tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).
Analiza razumnosti trajanja postupka
40. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji je pokrenuo apelant radi utvrđivanja očinstva. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da se u predmetnom postupku odlučuje i o pravima malodobnog djeteta, te je takav postupak od velikog društveno-pravnog značaja i u njemu se mora postupati hitno. S obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se radi o naročito složenom postupku.
41. Analizirajući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelant svojim postupcima nije utjecao na dužinu trajanja predmetnog postupaka, te da je po nalogu Općinskog suda blagovremeno postupao. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak za apelanta od većeg značaja jer putem suda pokušava da dokaže očinstvo u odnosu na malodobno dijete.
42. Nadalje, Ustavni sud zapaža da su na samom početku postupka postojale procesne smetnje da se postupak neometano i efikasno provodi u skladu s procesnim zakonom. Naime, Ustavni sud zapaža da se prvotuženoj tužba na odgovor nije mogla dostaviti jer je njeno mjesto boravka bilo u SR Njemačkoj, te joj se tužba na odgovor nije mogla dostaviti putem PTT usluge na adresu koja je prvobitno bila navedena u tužbi. Nadalje, Ustavni sud zapaža da se prvotuženoj tužba na odgovor nije mogla dostaviti ni posredstvom njenog srodnika (oca), niti putem nadležnog MUP-a, što u konkretnom slučaju predstavlja objektivnu okolnost koja je značajno utjecala na dužinu i tok predmetnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da se prvotuženoj tužba na odgovor dostavila posredstvom privremenog zastupnika, koji joj je Općinski sud postavio.
43. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud, prije nego je tužena pristupila u sud, preduzimao veći broj procesnih radnji kako bi se tuženim tužba blagovremeno dostavila na odgovor. Naime, tuženoj je postavio privremenog zastupnika, što je objavio i u službenim novima i oglasnoj tabli suda, odnosno drugotuženom je putem nadležnog Centra za socijalni rad postavio posebnog staratelja.
44. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u postupku tri puta određivao vještačenje u Institutu, ali da se vještačenje nije moglo provesti jer tuženi nisu postupili po rješenjima suda. Dalje, Općinski sud je nakon zaključene glavne rasprave donio presudu 15. aprila 2021. godine, tj. jednu godinu i sedam mjeseci nakon podnošenja inicijalnog akta, odnosno devet mjeseci nakon dostavljanja odgovora na tužbu. S obzirom na to da se pred prvostepenim sudom provodi dokazni postupak u kojem se utvrđuje činjenično stanje, te da je postupak složen, da su od početka postupka postojale procesne smetnje, što predstavlja objektivnu okolnost na koju Općinski sud nije mogao utjecati, takvo postupanje Općinskog suda nije u suprotnosti sa standardima prava na pravično suđenje. Ustavni sud zapaža da je Općinski sud zbog hitnosti postupka nastojao da procesne radnje preduzima efikasno i bez nepotrebnog odlaganja, imajući u vidu značaj predmetnog postupka za apelanta i malodobno lice.
45. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u odgovoru na apelaciju ukazao da je na dužinu trajanja postupka utjecala i nepovoljna epidemiološka situacija u BiH izazvanom COVID-19 virusom. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je epidemiološka situacija u BiH, naročito od marta 2020. godine, utjecala na život i rad u BiH, pa samim tim i na zakazivanje ročišta pred nadležnim sudovima. Pored navedenog opravdanja, koje je u konkretnom slučaju prihvatljivo, Ustavni sud zapaža da Općinski sud u konačnici nije doprinio ukupnoj dužini trajanja predmetnog postupka jer je procesne radnje preduzimao u skladu s procesnim zakonom i bez nepotrebnog odlaganja.
46. Dalje, Ustavni sud zapaža da je predmet radi postupanja u drugom stepenu 25. maja 2021. godine dostavljen Kantonalnom sudu, da je Kantonalni sud predmet uzeo u rad, da je predmet predviđen za sjednicu od 12. oktobra 2021. godine, te da će odluku u predmetu izraditi najkasnije do kraja oktobra 2021. godine. Dakle, postupak se pred Kantonalnim sudom vodi pet mjeseci.
47. Imajući u vidu složenost predmeta, njegovu hitnost u rješavanju, te način postupanja Općinskog i Kantonalnog suda, Ustavni sud ne može ocijeniti da su redovni sudovi svojim postupcima doprinijeli ukupnoj dužini trajanja postupka, koji na dvije sudske instance traje duže od dvije godine, a postupak je složene prirode i u njemu su postojale objektivne okolnosti koje su doprinijele njegovoj ukupnoj dužini trajanja. U skladu s navedenim, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede apelantovog prava na pravično suđenje u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
VIII.Zaključak
48. Ustavni sud zaključuje da u predmetnom parničnom postupku nema kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer predmetni postupak na dvije sudske instance traje duže od dvije godine, što u okolnostima konkretnog slučaja ne predstavlja nerazumno dug period koji bi bio suprotan standardima prava na pravično suđenje, u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku. U predmetnom postupku su postojale objektivne okolnosti, tj. procesne smetnje koje su doprinijele ukupnoj dužini trajanja postupka, a na koje redovni sudovi nisu mogli utjecati.
49. Na osnovu člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
50. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić