Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3538/21 (A.T.)
Odluka donesena 16. 11. 2021.
- Nenadležnost za odlučivanje
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3538/21
Apelacija
Odluka o dopustivosti
16. 11. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 16. novembra 2021. godine, u predmetu broj AP-3538/21, rješavajući apelaciju koju je podnio A. T., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka a), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio A. T.
zbog „onemogućavanja A.T. da učestvuje u konkursnoj proceduri Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine broj 04-07- 3-2543-1/2021“, zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.
OBRAZLOŽENJE
1. A. T. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, podnio je 14. oktobra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog „onemogućavanja apelanta da učestvuje u konkursnoj proceduri Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: VSTS BiH) broj 04-07-3-2543-1/2021“. Takođe, apelant je podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud „obustavio konkursnu proceduru VSTS BiH broj 04-07-3-22543-1/2021“ do donošenja odluke o predmetnoj apelaciji.
2. Obavještenjem Odjela za imenovanja i napredovanje VSTS BiH od 26. avgusta 2021. godine apelant je obaviješten da je njegova prijava na Konkurs VSTS BiH broj 04-07-3-2543- 1/2021 od 5. jula 2021. godine odbačena kao neuredna, jer se apelant na navedeni konkurs prijavio putem starog prijavnog obrasca, iako je u sadržaju predmetnog konkursa izričito navedeno da su kandidati u obavezi da popune novi obrazac koji se nalazi na Internet stranici VSTS BiH, te da će prijave koje budu dostavljene na starom obrascu, ili koje su nepotpune, biti odbačene.
3. Postupajući po zahtjevu apelanta da mu VSTS BiH dostavi „formalno doneseno obrazloženo rješenje kojim je njegova prijava odbačena“, taj organ je dopisom od 22. septembra 2021. godine obavijestio apelanta da je odredbama člana 35. Zakona o VSTS BiH propisano da VSTS BiH svojim Poslovnikom o radu (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje postupak imenovanja i da može zahtijevati korišćenje standardnog prijavnog materijala. Dalje, da je odredbama člana 35. Poslovnika propisano da „Vijeće utvrđuje sadržaj obrasca za prijavu, koji je dostupan na Internet stranici Vijeća“. Takođe, da je u sadržaju predmetnog konkursa „velikim slovima navedeno sljedeće: Molimo kandidate da popune novi obrazac koji se nalazi na web stranici VSTS-a. Prijave koje budu dostavljene na starom obrascu ili nepotpune će biti odbačene“.
4. Dopisom VSTS BiH od 28. septembra 2021. godine apelant je (ponovo) obaviješten da je činjenica da je popunio prijavu na pogrešnom obrascu razlog za odbacivanje njegove prijave u predmetnoj konkursnoj proceduri, te da je „vrlo lako provjeriva činjenica da je na isti način postupljeno prema svim kandidatima u okviru tog konkursa“. Dalje, da je takođe nesporna činjenica da je apelant i ranije prijave popunjavao na pogrešnim obrascima, te da je VSTS BiH „do sada“ bio fleksibilniji prema kandidatima u pogledu nepotpuno popunjenih prijava pojedinih rubrika ili prijava podnesenih na pogrešnim obrascima, pa je u tom smislu tražio dopunu prijavnog obrasca od kandidata, odnosno popunjavanje odgovarajućeg prijavnog obrasca (i da je u okviru tih konkursa postupljeno na isti način prema svim kandidatima). Takođe, da podnošenje prijave na objavljene pozicije veoma jednostavno, pogotovo za kandidate koji dolaze iz pravosuđa, kao što je to apelant, te da niti jedan propis iz predmetne oblasti ne nameće obavezu VSTS BiH da neuredne prijave kandidata dostavi na uređenje, ali da nezadovoljni kandidat ima mogućnost da „preduzme daljnje korake za koje smatra da su adekvatni“.
Apelacioni navodi
5. Iz predmetne apelacije proizlazi da apelant smatra da mu je postupanjem VSTS BiH u predmetnoj konkursnoj proceduri povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), te u vezi s tim navodi da je došlo do povrede zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. Apelant kroz svoje tvrdnje da mu je onemogućeno učešće u predmetnoj konkursnoj proceduri osporava i obavještenje VSTS BiH od 26. avgusta 2021. godine, kao i dopise tog organa od 22. septembra 2021. godine i 28. septembra 2021. godine.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije, Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka a) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka a) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
a) Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje;
7. Ustavni sud podsjeća na svoju nadležnost iz člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojoj „Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini“.
8. U konkretnom slučaju Ustavni sud zapaža da se apelant žali da mu je onemogućeno da učestvuje u konkursnoj proceduri VSTS BiH, te da u tom smislu osporava i obavještenje VSTS BiH od 26. avgusta 2021. godine kojim je obaviješten da je njegova prijava odbačena kao neuredna, te dopise VSTS BiH od 22. septembra 2021. godine i 28. septembra 2021. godine. U vezi s tim, Ustavni sud najprije mora utvrditi da li se navedeni akti VSTS BiH mogu smatrati odlukom suda, u smislu odredbi VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.
9. Prema članu 3. Zakona o VSTS BiH, VSTS BiH je nezavisan i samostalan organ Bosne i Hercegovine koji ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe, te uspostavu profesionalnog i djelotvornog sudskog sistema i tužilačke funkcije na nivou Bosne i Hercegovine i Distrikta Brčko, kao i da koordinira primjenu ovih standarda. Nadležnost VSTS BiH je propisana članom 17. navedenog zakona tako da, između ostalog, uključuje imenovanje i razrješenje sudija i tužilaca, provođenje disciplinskog postupka, utvrđivanje disciplinske odgovornosti i izricanje disciplinskih mjera sudijama i tužiocima, odlučivanje o žalbama u disciplinskim postupcima itd.
10. Ustavni sud, podsjeća da je u svojoj odluci AP-633/04 od 27. maja 2005. godine razmatrao status pravnog prednika VSTS BiH Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske (u daljnjem tekstu: VSTS RS) koje je prestalo postojati stupanjem na snagu Zakona o VSTS BiH 1. juna 2004. godine, kao i pravnu prirodu odluka VSTS RS donesenih u disciplinskom postupku protiv sudija i tužilaca. Ustani sud je imajući u vidu način postavljanja, trajanje mandata, postojanje garancija protiv vanjskog pritiska i utisak koje VSTS RS odaje u pogledu nezavisnosti, zauzeo stav da VSTS RS, u pogledu disciplinskog postupka, predstavlja tijelo koje se može smatrati „nezavisnim i nepristranim tribunalom, obrazovanim na osnovu zakona“ u smislu zahtjeva iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da se odluke takvog tijela, donesene u disciplinskom postupku, moraju smatrati «presudama, odnosno odlukama» u smislu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, koje Ustavni sud ima nadležnost razmatrati (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 633/04 od 27. maja 2005. godine, tačka 20.).
11. Međutim, za razliku od navedene situacije kad VSTS BiH postupa u disciplinskom postupku, te donosi odluke koje su od uticaja na radno-pravni status i prava iz radnog odnosa nosilaca pravosudnih funkcija, u konkretnom slučaju VSTS BiH je postupao u granicama svog javnopravnog ovlašćenja da osigura nezavisno i nepristrasno pravosuđe u postupku imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija. Stoga, postupanje VSTS BiH u predmetnoj konkursnoj proceduri, te akti VSTS BiH doneseni u ovakvom postupku, budući da imaju za cilj osiguranje nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa u cjelini, nisu po svom pravnom značaju isto kao odluka donesena u disciplinskom postupku protiv sudija i tužilaca, gdje se utvrđuje pojedinačna disciplinska, odgovornost nosioca pravosudne funkcije u postupku za koji je Ustavni sud već ustanovio da ima karakter sudskog odlučivanja.
12. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da nije nadležan da odlučuje o apelaciji koja je podnesena zbog „onemogućavanja apelanta da učestvuje u konkursnoj proceduri VSTS BiH broj 04-07-3-2543-1/2021, kao i protiv akata VSTS BiH donesenih u predmetnoj konkursnoj proceduri imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija (vidi, mutatis mutandis, Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP 1091/07 od 14. aprila 2010. godine i AP-1062/10 od 13. novembra 2012. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba ).
13. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka a) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko se utvrdi da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
14. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere.
15. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić