Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2713/21 (I.S.)

Odluka donesena 16. 11. 2021.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2713/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

16. 11. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 16. novembra 2021. godine, u predmetu broj AP-2713/21, rješavajući apelaciju koju je podnio I. S., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio I. S.

zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Banjaluci broj 71 0 P 352665 21 P, te protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 Zup 353283 21 Zupž od 2. novembra 2021. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. I. S. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, podnio je 29. jula 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 71 0 P 352665 21 P. Dopunom apelacije od 14. oktobra 2021. godine, apelant je osporio i rješenje Osnovnog suda broj 71 0 Zup 353283 21 Zup od 20. septembra 2021. godine, a dopunom od 8. novembra 2021. godine je osporio Rješenje Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 Zup 353283 21 Zupž od 2. novembra 2021. godine.

2. Apelant je 13. novembra 2020. godine podnio Okružnom privrednom sudu u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni privredni sud) tužbu protiv tužene (Republike Srpske) radi naknade štete, te je predmetna tužba evidentirana pod brojem 57 Ps 133934 20 Ps.

3. Apelant je podneskom od 17. maja 2021. godine predložio da se spis konkretnog predmeta uputi na nadležnost Osnovnom sudu.

4. Rješenjem Okružnog privrednog suda broj 57 0 Ps 133934 20 Ps od 1. juna 2021. godine taj sud se oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u predmetnoj pravnoj stvari, te je spis predmeta 29. juna 2021. godine dostavljen na nadležno postupanje Osnovnom sudu.

5. Apelant se 7. jula 2021. godine, shodno odredbama člana 6. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, obratio Osnovnom sudu sa zahtjevom za ubrzanje postupka.

6. Osnovni sud je Rješenjem broj 71 0 Zup 353283 21 Zup od 20. septembra 2021. godine naprijed navedeni zahtjev apelanta odbio kao neosnovan. U obrazloženju rješenja Osnovni sud je, između ostalog, naveo tok postupka od podnošenja tužbe Okružnom privrednog sudu do donošenja predmetnog rješenja, te ukazao da je na trajanje predmetnog postupka zapravo značajno uticao apelant koji je tužbu podnio stvarno nenadležnom sudu, kao i da se postupak pred Osnovnom sudom vodi dva mjeseca. Nadalje je zaključio da period od dva mjeseca, u kojem periodu nije okončan predmetni parnični postupak pred tim sudom, nije prešao granice razumnog roka u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). U pouci o pravnom lijeku predmetnog rješenja navedeno je da se protiv istog može izjaviti žalba predsjedniku Okružnog suda u Banjaluci u roku od 15 dana.

7. Odlučujući o žalbi apelanta izjavljenoj protiv rješenja Osnovnog suda od 20. septembra 2021. godine, Okružni sud je Rješenjem broj 71 0 Zup 353283 21 Zupž od 2. novembra 2021. godine predmetnu žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepeno rješenje.

8. Prema navodima iz apelacije, apelant je protiv rješenja Okružnog suda od 2. novembra 2021. godine izjavio reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), te se predmetni postupak, prema stanju apelacionog spisa, nalazi pred tim sudom na odlučivanju o apelantovoj reviziji.

Apelacioni navodi

9. Apelant smatra da mu je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetnom postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Navodi tok predmetnog postupka od podnošenja tužbe Okružnom privrednom sudu do podnošenja predmetne apelacije, te ističe da „nije održano niti pripremno ročište“. Takođe navodi da je, shodno odredbama Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, podnio zahtjev za ubrzanje postupka. Dopunama apelacije apelant osporava zakonitost rješenja Osnovnog suda od 20. septembra 2021. godine (donesenog po njegovom naprijed navedenom zahtjevu), kao i rješenja Okružnog suda od 2. novembra 2021. godine (kojim je potvrđeno prednje rješenje Osnovnog suda). Dalje navodi da je protiv rješenja Okružnog suda od 2. novembra 2021. godine izjavio reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske.

Relevantni propisi

10. Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku ( „Službeni glasnik RS“, broj 99/20), u relevantnom dijelu glasi:

Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Član 4.

Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku su:

1) zahtjev za ubrzanje postupka, 2) tužba za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

Nadležnost za odlučivanje Član 6.

(1) Zahtjev za ubrzanje postupka podnosi se sudu pred kojim se vodi postupak.

(2) O zahtjevu iz stava 1. ovog člana odlučuje predsjednik suda, a ako se radi o predmetu u kojem postupa predsjednik suda, o zahtjevu za ubrzanje postupka odlučuje zamjenik predsjednika suda.

(3) Postupak koji se vodi po odredbama ovog zakona je jednostranački i sprovodi se bez održavanja ročišta.

(4) Na pitanja postupka o odlučivanju o zahtjevu za ubrzanje postupka koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje vanparnični postupak Neosnovanost zahtjeva za ubrzanje postupka Član 11.

(1) Zahtjev za ubrzanje postupka odbacuje se ako je neuredan ili ako ne sadrži obavezne elemente iz člana 7. ovog zakona ili je podnesen od neovlašćenog lica. (2) Predsjednik suda rješenjem odbija zahtjev za ubrzanje postupka kada ocijeni da je zahtjev za ubrzanje postupka očigledno neosnovan.

(3) Ako predsjednik suda, nakon sprovedenog postupka, utvrdi da nije došlo do neopravdanog odugovlačenja postupka i odlučivanja o predmetu, rješenjem odbija zahtjev za ubrzanje postupka kao neosnovan.

Pravo na žalbu Član 15.

Protiv rješenja iz člana 11. ovog zakona podnosilac zahtjeva za ubrzanje postupka ima pravo žalbe predsjedniku neposredno višeg suda u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

Vrste pravičnog zadovoljenja Član 19.

Pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku može se ostvariti:

1) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku, 2) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade, 3) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i dosuđivanjem novčane naknade i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, 4) utvrđivanjem povrede prava na suđenje u razumnom roku i objavljivanjem presude da je stranci u sudskom postupku bilo povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku.

Član 21.

(1) Tužbu za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku (u daljem tekstu:

tužba) može podnijeti tužilac koji je prethodno nadležnom sudu podnio zahtjev za ubrzanje postupka.

(2) Tužba iz stava 1. ovog člana podnosi se Vrhovnom sudu, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema pravosnažne odluke donesene po zahtjevu stranke za ubrzanje postupka.

Stupanje na snagu Član 35.

Ovaj zakon objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srpske“, a stupa na snagu 1. januara 2021. godine.

11. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

l) apelacija je preuranjena;

12. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. U skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno da razmatra apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje konkretnog predmeta, odnosno činjenicu da se apelacija odnosi na dužinu trajanja predmetnog postupka, Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju nisu stekli uslovi za izuzetnu dopustivost apelacije u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, budući da je apelacija podnesena nakon 1. januara 2021. godine, odnosno nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“, broj 99/20), koji propisuje pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj. Naime, Ustavni sud smatra da Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred sudovima u Republici Srpskoj predstavlja efektivan pravni lijek koji apelant, u skladu sa principom supsidijarnosti, treba iskoristiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP- 148/21 od 16. marta 2021. godine, tačka 12., dostupna na internet stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba).

13. Ustavni sud, dakle, zapaža da je apelant predmetnu apelaciju podnio 29. jula 2021. godine (nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku), zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred redovnim sudom u Republici Srpskoj. Dalje, Ustavni sud zapaža da je apelant, shodno odredbama člana 6. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, podnio Osnovnom sudu zahtjev za ubrzanje postupka, da je taj sud navedeni zahtjev apelanta odbio kao neosnovan, kao i da je Okružni sud (odlučujući o žalbi apelanta izjavljenoj protiv prednjeg rješenja Osnovnog suda) žalbu apelanta odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepeno rješenje. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je (kako to proizlazi iz apelacionih navoda) apelant protiv rješenja Okružnog suda izjavio reviziju Vrhovnom sudu, te da je pred tim sudom u toku postupak odlučivanja o prednjoj reviziji apelanta. Takođe, Ustavni sud zapaža i da je, shodno odredbama člana 21. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, propisano da tužilac koji je prethodno nadležnom sudu podnio zahtjev za ubrzanje postupka, može u roku od šest mjeseci od dana prijema pravosnažne odluke donesene po njegovom zahtjevu podnijeti tužbu Vrhovnom sudu za utvrđivanje povrede prava na suđenje u razumnom roku i pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Dakle, imajući u vidu da je pred Vrhovnim sudom u toku postupak odlučivanja o reviziji apelanta izjavljenoj protiv rješenja Okružnog suda (kojim je potvrđena odluka nižestepenog suda kojom je odbijen apelantov zahtjev za ubrzanje postupka), kao i odredbe čl. 6. i 21. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju predmetna apelacija preuranjena.

14. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

15. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2713/21 (I.S.) | Sudska praksa | Aktio