Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-4648/20 (E.Č. i H.Č.)

Odluka donesena 16. 11. 2021.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4648/20

Apelacija

Odluka o meritumu

16. 11. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 16. novembra 2021. godine, u predmetu broj AP 4648/20, rješavajući apelaciju E. Č. i H. Č., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija koju su podnijeli E. Č. i H.

Č. zbog neprovođenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Bihaću broj 17 0 V 018877 15 I od 2. aprila 2015 godine.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Apelanti E. Č. i H. Č. (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Bihaća, koje zastupa Emira Imširević, advokat iz Bihaća, podnijeli su 22. decembra 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog neizvršenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 17 0 V 018877 15 I od 2. aprila 2015. godine. II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatražen je odgovor na apelaciju 17. juna 2021. godine, a od Grada Bihaća i JU Zavod za prostorno uređenje Bihać 13. augusta 2021. godine.

3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 15. jula 2021. godine, JU Zavod za prostorno uređenje Bihać 31. augusta 2021. godine, a Grad Bihać 2. septembra 2021. godine. III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

5. Pravni prednik apelanata (R. Č.) podnio je posredstvom punomoćnika 1. aprila 2015. godine Općinskom sudu prijedlog za izvršenje protiv izvršenika JU Zavod za prostorno uređenje Bihać na osnovu Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 17 0 V 018877 14 Gž od 23. februara 2015. godine. Kao sredstvo izvršenja pravni prednik apelanata je predložio zapljenu izvršenikovih novčanih sredstava koja se nalaze na određenim transakcijskim računima.

6. Predloženo izvršenje Općinski sud je dozvolio Rješenjem o izvršenju broj 17 0 V 018877 15 I od 2. aprila 2015. godine.

7. Postupajući sudija je dnevnom naredbom od 2. aprila 2015. godine naložio da se rješenje o izvršenju dostavi predniku apelanata, izvršeniku, te Banci Srpske a.d. Banja Luka.

8. Pravni prednik apelanata je dopisom od 26. novembra 2015. godine zatražio od Općinskog suda da predmetno rješenje o izvršenju dostavi UniCredit banci d.d. Mostar, te je Općinski sud rješenje o izvršenju 27. januara 2016. godine dostavio navedenoj banci. Unicredit banka d.d. Mostar obavijestila je sud da od izvršenika nije dobila potvrdu da su sredstva za provođenje predmetnog izvršenja predviđena na određenoj poziciji budžeta u skladu sa članom 138. stav (4) Zakona o izvršnom postupku FBiH.

9. Banka Srpske a.d. Banja Luka obavijestila je Općinski sud da je postupila po rješenju o izvršenju, da ga je zavela u redoslijed naplate, te da je original dokumentaciju proslijedila Vakufskoj banci d.d. Sarajevo kao sljedećoj banci na daljnje provođenje.

10. Vakufska banka je obavijestila Općinski sud da je zaprimila rješenje o izvršenju, da nije u mogućnosti izvršiti njegovo provođenje zbog nedostatka sredstava na izvršenikovom transakcijskom računu koji je blokiran po drugim osnovima.

11. Nadalje proizlazi da je pravni prednik apelanata preminuo 8. maja 2019. godine, te da su apelanti njegovi zakonski nasljednici.

12. Gradsko pravobranilaštvo Bihać zatražilo je od Općinskog suda informaciju o tome da li je izvršenje određeno na račun Grada Bihaća kao izvršenika. Općinski sud je obavijestio Gradsko pravobranilaštvo da je odredio izvršenje na računu koji je tražilac izvršenja označio u svom prijedlogu za izvršenje i da UniCredit banka d.d. Mostar u svom dopisu nije obavijestila sud da označeni račun na kojem je određeno provođenje izvršenja nije izvršenikov račun.

13. Nadalje proizlazi da navedeno rješenje o izvršenju nije provedeno, da je rješenje o izvršenju stavljeno u „redoslijed čekanja“ kod banke izvršenika.

14. Prema stanju spisa predmeta, rješenje o izvršenju nije provedeno, a apelanti se prema evidenciji od 22. marta 2021. godine nalaze na 43. mjestu po redoslijedu za naplatu duga sa računa Grada Bihaća kod UniCredit banke.

IV.Apelacija I.Navodi iz apelacije

15. Apelanti su naveli tok predmetnog postupka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, te ističu da im je kao zakonskim nasljednicima zbog neprovođenja rješenja o izvršenju povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), zbog čega traže naknadu nematerijalne štete. Apelanti ističu da do podnošenja apelacije nisu dobili naknadu za nekretnine koje su eksproprirane njihovom pravnom predniku, te da Općinski sud predmetni postupak nije proveo u skladu sa čl. 5. i 64. Zakona o izvršnom postupku FBiH.

II.Odgovori na apelaciju

16. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju, između ostalog, naveo da je predmetno rješenje o izvršenju dostavio nadležnim bankama, te da je dobio obavijest da su banke zaprimile rješenje o izvršenju koje je zavedeno u evidenciju redoslijeda koji terete izvršenikov transakcijski račun.

17. U odgovoru na apelaciju JU Zavod za prostorno uređenje Bihać je istakla da se izvršenje provodi sa sredstava Jedinstvenog računa trezora (JRT) Grada Bihaća s obzirom na to da je izvršenik budžetski korisnik. Ukazano je na odredbe člana 138. stav (4) Zakona o izvršnom postupku koji propisuje da se izvršenje provodi u skladu s odlukom o izvršavanju budžeta Grada, s utvrđenog ekonomskog koda i u visini odobrenoj u budžetu prema redoslijedu izvršavanja. Istaknuto je da je potraživanje prednika apelanata stavljeno u redoslijed čekanja kod banke izvršenja, te smatra da su navodi iz apelacije u cijelosti neosnovani i da je Općinski sud postupao u skladu sa zakonom.

18. U odgovoru na apelaciju Grad Bihać, Gradsko pravobranilaštvo Bihać, naveo je da Grad Bihać nije stranka u postupku, odnosno nije izvršenik jer je prema izvršnoj ispravi dužnik JU Zavod za prostorno uređenje. Provjerom kod službe nadležne za budžet i finansije Grada Bihaća utvrđeno je da se JU Zavod za prostorno uređenje nalazi u sistemu trezorskog poslovanja i trezorskog računa Grada Bihaća, te da se rješenja o izvršenju u kojima je izvršenik kao javna ustanova nalaze na naplati sa trezorskog računa Grada Bihaća sa ekonomskog koda na kojem se u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku planiraju sredstva za naplatu rješenja o izvršenju. Ekonomski kod 614817 su sredstva planirana u budžetu za izvršenje rješenja o izvršenju u skladu s redoslijedom naplate izvršenja, a na osnovu člana 26. stav 1. Odluke o izvršavanju budžeta Grada Bihaća za 2021. godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 6/21) i člana 138. stav (4) Zakona o izvršnom postupku FBiH kojim je propisano da „izvršenje na teret sredstava budžeta grada i općina provest će se u visini predviđenoj na određenoj poziciji budžeta i u skladu s odlukom o izvršavanju budžeta“. Grad Bihać sredstva za isplatu po rješenjima o izvršenju planira i osigurava u budžetu u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku FBiH i Zakonom o budžetima (Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj AP 4527/19). Također Grad Bihać ne vrši samostalno isplatu po rješenjima o izvršenju nego postupajuća banka prema redoslijedu prijema rješenja o izvršenju dostavljenog od nadležnog suda. Prijedlog apelanata da Ustavni sud naloži isplatu naknade nematerijalne štete je u cijelosti neosnovan, te predlaže da se odbije. Grad Bihać svojim postupanjem nije pričinio štetu. Grad Bihać se poziva na pravni stav zauzet u identičnoj pravnoj i činjeničnoj situaciji u Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj AP 4527/19, te predlaže da se apelacija odbaci ili odbije kao neosnovana.

19. Grad Bihać, gradonačelnik, Služba za finansije, privredu i poljoprivredu, u odgovoru na apelaciju, između ostalog, naveo je da je Rješenje o izvršenju Općinskog suda broj 17 0 V 018877 15 1 od 2. aprila 2015. godine dostavljeno Gradu Bihaću, Službi za finansije, 18. marta 2016. godine od UniCredit banke d.d. Mostar, uz obavijest banke da je rješenje o izvršenju zavedeno u evidenciju sudskih rješenja kod te banke za redoslijed naplate sa računa Grada Bihaća i prema zadnjoj dostavljenoj evidenciji banke od 22. marta 2021. godine nalazi se na 43. mjestu. Redoslijed izvršenja sudskih rješenja vrši se u skladu s odredbama člana 138. Zakona o izvršnom postupku Federacije BiH. Naveo je da su budžetom Grada Bihaća za 2021. godinu planirana sredstva za te namjene u iznosu od 100.000,00 KM, a trenutno je na redoslijedu izvršenja kod UniCredit banke d.d. Mostar sudsko rješenje o izvršenju broj 17 0 V 004690 08 V od 12. marta 2010. godine. Cijeneći navedene zakonske odredbe, Grad Bihać ne može izvršiti predmetno rješenje o izvršenju jer ga izvršava banka u skladu s evidencijom redoslijeda, a ne Grad Bihać, a sve u skladu sa sredstvima planiranim u budžetu Grada, čiji je iznos definiran Zakonom o izvršnom postupku Federacije BiH.

V.Relevantni propisi

20. U Zakonu o izvršnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 – ispravka, 33/06, 39/06 – ispravka, 39/09, 29/11 – odluka USBiH, 74/11 – odluka USFBiH, 35/12, 35/12 – rješenje USBiH, 46/16, 36/17 – odluka USBiH, 55/18 – rješenje USBiH i 25/20 odluka USBiH). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:

Član 5.

U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

Član 138. st. 3. i 6.

(3) Izvršenje na teret sredstava budžeta Federacije Bosne i Hercegovine i kantona provest će se u visini predviđenoj na određenoj poziciji budžeta i u skladu sa Zakonom o izvršavanju budžeta.

(6) Svi nivoi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija, kanton, grad i općina) koji imaju izvršne sudske presude dužni su u svojim budžetima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih izvršnih rješenja na teret tih budžeta u iznosu najmanje 0,3% ukupno planiranih prihoda u budžetu.

Član 167. st. 1, 2. i 3.

(1) Banka naplatu obavlja redom, prema vremenu dostave rješenja o izvršenju ako zakonom nije drukčije određeno.

(2) Banka vodi posebnu evidenciju redoslijeda rješenja o izvršenju po danu i vremenu dostavljanja i izdaje tražiocu izvršenja, na njegov zahtjev, potvrdu o mjestu njegovog potraživanja u tom redoslijedu.

(3) Banka ne može provesti nalog izvršenika prije isplate potraživanja utvrđene rješenjem o izvršenju, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

VI.Dopustivost

21. Ustavni sud naglašava da je gotovo identično pravno pitanje – neizvršenje rješenja o izvršenju na teret sredstava budžeta svih nivoa vlasti FBiH (općina, gradova, kantonâ, FBiH) – razmatrao u više svojih odluka, uključujući i Odluku o dopustivosti i meritumu broj AP 4368/11 od 25. juna 2013. godine (dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Razlozi navedeni u Odluci Ustavnog suda broj AP 4368/11 u pogledu dopustivosti apelacije u cijelosti se odnose i na konkretnu apelaciju, pa se Ustavni sud, umjesto posebnog obrazloženja o dopustivosti, u cijelosti poziva na razloge navedene u citiranoj odluci Ustavnog suda. VII.Meritum

22. Apelanti smatraju da im je zbog neizvršenja predmetnog rješenja o izvršenju na teret budžeta Grada Bihaća povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

23. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.[...] Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. [...]

24. Ustavni sud napominje da su, prema članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, te prema članu

1. Evropske konvencije, svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini dužni osigurati poštovanje individualnih ljudskih prava u koja se ubraja i pravo na pravično suđenje u razumnom roku, čije se garancije odnose i na fazu izvršenja pravosnažne sudske odluke prema članu 6. stav 1. Evropske konvencije. Takva obaveza se ne može umanjiti činjenicom da u konkretnom slučaju izvršenje ide na teret budžetskih sredstava Grada Bihaća, te da na odgovarajućoj poziciji budžeta nema raspoloživih sredstava nad kojima bi se izvršenje moglo provesti.

25. Ustavni sud konstatira da navedena apelacija pokreće pitanje propusta javne vlasti da ispuni svoju pozitivnu obavezu zaštite individualnih ljudskih prava i omogući izvršenje sudske odluke na teret budžeta u razumnom roku u skladu sa standardima prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

26. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u Odluci broj AP 741/17 od 12. marta 2019. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba, koja se, kao u konkretnom slučaju, odnosila na neizvršenje sudskih odluka na teret budžeta Grada Bihaća, kao i u nizu istovrsnih odluka donesenih na sjednici Velikog vijeća od 12. marta 2019. godine koje se odnose na neizvršenje sudskih odluka na teret budžeta raznih nivoa vlasti u FBiH), ukazao da je i nakon ranije donesenih odluka Ustavnog suda i Evropskog suda o istom pitanju i mjera koje je preduzela javna vlast, Ustavni sud i dalje suočen s izuzetno velikim brojem apelacija koje se odnose na nove konkretne istovrsne slučajeve. Ustavni sud je u vezi s tim zaključio da „to jasno ukazuje da preduzete mjere još uvijek nisu dale pune efektivne rezultate budući da apelaciona nadležnost Ustavnog suda predstavlja supsidijarnu zaštitu ljudskih prava u slučajevima kada se efektivno iscrpe sve druge mogućnosti predviđene odgovarajućim propisima.“ Ustavni sud je u navedenim odlukama istakao da je svako lice unutar određene grupe u principu ovlašteno podnijeti pojedinačnu apelaciju. To, međutim, dovodi do gomilanja pojedinačnih apelacija u istovrsnim predmetima koji uzrokuju gušenje rada Ustavnog suda. Pored toga, Ustavni sud mora ispitati svaki konkretan slučaj s obzirom na opće mjere koje država treba preduzeti u interesu drugih potencijalno pogođenih lica, a ne samo podnosilaca apelacija.

27. Ustavni sud je otišao i dalje od konstatacije da postoji strukturalni problem, ne ograničavajući se samo na utvrđivanje povrede ustavnih prava apelanata, već je vladama, odnosno nadležnim organima nadležnih javnih vlasti naložio preduzimanje adekvatnih i dovoljnih mjera s ciljem ispunjavanja njihove pozitivne obaveze zaštite individualnih ljudskih prava i omogućavanja izvršenja sudskih odluka na teret budžeta u razumnom roku.

28. Ustavni sud je u navedenoj odluci ukazao da su nadležni organi javne vlasti dužni da sami pronađu optimalna rješenja da ispune svoje pozitivne obaveze poštovanja individualnih ljudskih prava i osnovnih sloboda i da uspostave pravičnu ravnotežu između općeg interesa da javna vlast kao budžetski korisnik nesmetano funkcionira, s jedne strane, te da apelanti i svi drugi imaoci sudskih odluka na teret budžeta odgovarajućeg nivoa javne vlasti naplate svoja potraživanja u razumnom roku, s druge strane, jer je javna vlast u najboljoj poziciji da procijeni koje su mjere izvodive i moguće. Neophodno je da nadležni organi usvoje i implementiraju adekvatne i dostatne mjere kojim bi se otklonila postojeća neproporcionalnost u zaštiti ovih suprotstavljenih interesa, utvrdio detaljan i izvodiv plan aktivnosti, utvrdio ukupan zbir svih potraživanja na teret budžeta po osnovu sudskih odluka, sačinila i redovno ažurirala lista povjerilaca po osnovu tih odluka, planirala neophodna sredstva u budžetu za isplatu potraživanja po osnovu sudskih odluka, te po utvrđenom redu vršila njihova isplata, utvrdio način na koji se vrši redovno i transparentno obavještavanje imalaca pravosnažnih sudskih odluka o ažuriranoj listi povjerilaca i redoslijedu naplate.

29. Pri tome, Ustavni sud je naglasio da nije cilj ove odluke da se apelanti dovedu u privilegiran položaj u odnosu na ostale imaoce pravosnažnih sudskih odluka na teret budžeta, koji se nalaze u istoj pravnoj situaciji, a nisu se obraćali Ustavnom sudu, jer bi to bilo suprotno cilju zaštite ljudskih prava provođenjem generalne politike preventivnih mjera i uspostave generalnih mehanizama, kojim se otklanja utvrđeno kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda, te bi vodilo dodatnom kršenju ljudskih prava remećenjem plana i sistema realizacije utvrđenih potraživanja u skladu s planom. Ovom odlukom se nalaže javnoj vlasti da uspostavi efektivan i transparentan mehanizam evidentiranja, planiranja i isplate svih potraživanja po osnovu sudskih odluka na teret budžeta, kojim bi se uklonila utvrđena kršenja ljudskih prava na pravično suđenje i imovinu kako apelanata tako i svih drugih imalaca sudskih odluka na teret budžeta, te omogućila ubuduće imaocima sudskih odluka na teret budžeta naplata dosuđenih potraživanja u skladu sa standardima prava na pravično suđenje i imovinu, a što podrazumijeva i izvjesnost realizacije potraživanja apelanata u rokovima koji se u datim konkretnim okolnostima mogu smatrati razumnim. Na ovaj način bi imaoci sudskih odluka na teret budžeta svoja potraživanja realizirali pred nadležnim organima u skladu sa standardima prava na pravično suđenje i imovinu, te bi prestala potreba obraćanja Ustavnom sudu podnošenjem velikog broja istovrsnih apelacija kojim se preopterećuje Ustavni sud istovrsnim predmetima i negativno utječe na mogućnost adekvatne zaštite individualnih ljudskih prava pred Ustavnim sudom.

30. U navedenoj odluci Ustavni sud se pozvao na relevantnu praksu Evropskog suda u presudi Burmych protiv Ukrajine br. 46852/13 i dr., presuda Velikog vijeća od 12. oktobra 2017. godine, u kojoj su razmatrane aplikacije koje se tiču istog sistemskog problema koji je Evropski sud ranije identificirao u pilot-presudi Ivanov protiv Ukrajine. Riječ je o nizu problema u funkcioniranju sudske vlasti u Ukrajini zbog kojih je došlo do neizvršavanja ili zakašnjelog izvršavanja pravosnažnih sudskih odluka domaćih sudova, u kombinaciji s nepostojanjem učinkovitog pravnog sredstva u tom pogledu. U presudi Ivanov Evropski sud je ukazao na to da je riječ o složenom strukturnom problemu velikih razmjera, koji zahtijeva preduzimanje obimnih i složenih mjera, zakonodavnog i upravnog karaktera, što zahtijeva uključivanje različitih domaćih tijela. Međutim, Ukrajina još uvijek nije implementirala potrebne opće mjere kojima bi riješila srž sistemskog problema koji je identificirao Evropski sud, niti uspostavila odgovarajuća pravna sredstva kojima bi se pružila zadovoljština na nacionalnom nivou. Evropski sud je stoga razmatrao kako riješiti nastalu situaciju na način koji je u skladu sa svrhom pilot-presude i principom supsidijarnosti. Cilj pilot-presude je u tome da se opće mjere koje država treba preduzeti za izvršenje presude odnose i na sve druge žrtve povrede Evropske konvencije. Evropski sud je u vezi s tim zaključio u skladu s principom supsidijarnosti, koji se odnosi na čitavu Evropsku konvenciju, a ne samo na pilot-presude, da su pitanja koja su obuhvaćena presudom Ivanov predmet izvršenja te presude u skladu sa članom 46. Evropske konvencije. Evropski sud je odlučio brisati ove aplikacije sa svoje liste predmeta, smatrajući kako se prava svih žrtava sistemske povrede koja je utvrđena u predmetu Ivanov trebaju ostvariti u postupku izvršenja te presude, a ne u postupku pred Evropskim sudom.

31. U kontekstu navedenih principa i standarda, Ustavni sud zapaža da iz odgovora Grada Bihaća proizlazi da Grad Bihać preduzima odgovarajuće aktivnosti u skladu sa ranije datim nalozima i raspoloživim mogućnostima kako bi osigurao da imaoci sudskih odluka na teret budžeta Grada Bihaća naplate svoja potraživanja u razumnom roku. Uspostavljena je evidencija svih rješenja o izvršenju na teret budžeta Grada Bihaća i ta rješenja se provode po hronološkom redu, prema redoslijedu prijema od nadležnog suda i prema raspoloživim sredstvima planiranim na odgovarajućoj poziciji budžeta za tu namjenu. Iz izjašnjenja Grada Bihaća, te Službe za finansije Grada Bihaća proizlazi da je banka dostavila obavijest za redoslijed naplate s računa Grada Bihaća i da prema zadnjoj evidenciji banke potraživanje apelanata se nalazi na 43. mjestu. Ističe da se redoslijed izvršenja sudskih rješenja vrši u skladu sa odredbama ZIP-a kojim je, između ostalog, propisano da ukoliko više povjerilaca ostvaruje svoja novčana potraživanja iz budžeta, namiruju se onim redom kojim su ostvarili pravo da se namire iz budžeta, te u skladu s planiranim sredstvima u budžetu Grada Bihaća. Navodi da su budžetom Grada Bihaća za 2021. godinu planirana sredstva za ove namjene u iznosu od 100.000,00 KM.

32. U vezi s tim, Evropski sud je razmatrao aplikacije podnesene zbog neizvršenja sudskih odluka na teret budžeta Zeničko-dobojskog kantona (vidi Muhović i Lekić i dr. protiv BiH, aplikacija broj 40841/13 od 15. septembra 2020. godine), Srednjobosanskog kantona (vidi Akeljić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 8039/19 od 13. oktobra 2020. godine), Hercegovačko-neretvanskog kantona (vidi Lavić protiv BiH, aplikacija broj 6340/20 od 9. novembra 2020. godine) i Unsko-sanskog kantona (vidi Šarganović i drugi protiv BiH, aplikacija broj 28251/20 od 9. novembra 2020. godine). Evropski sud je, razmatrajući mjere koje su ti kantoni preduzeli radi izvršenja ranije datih naloga, našao da su navedeni kantoni usvajajući akcione planove implementirali naloge iz ranijih odluka i donijeli odgovarajuće opće mjere kojim se osigurava izvršenje sudskih odluka na teret budžeta tih kantona u razumnom roku, pa je aplikacije zbog neizvršenja odluka na teret budžeta tih kantona brisao.

33. Imajući u vidu relevantnu praksu Evropskog suda, Ustavni sud je, odlučujući o apelacijama koje se tiču neizvršenja sudskih odluka na teret budžeta navedenih kantona, donio odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 2614/19 od 10. novembra 2020. godine, AP 3566/19 i AP 4220/19 od 22. decembra 2020. godine i AP 2005/20 od 3. februara 2021. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba, kojim je odbio predmetne apelacije imajući u vidu da su navedeni kantoni izvršili ranije date naloge tako što su usvojili generalne mjere u skladu sa zahtjevima iz Evropske konvencije, koje omogućuju da se sudske odluke na teret budžeta tih kantona izvršavaju u razumnom roku.

34. U kontekstu predmetne apelacije Ustavni sud podsjeća da je, odlučujući o istom ustavnopravnom pitanju, u Odluci o dopustivosti i meritumu broj AP 4527/19 od 22. decembra 2020. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) odbio kao neosnovanu apelaciju podnesenu zbog neizvršenja sudskih odluka na teret budžeta Grada Bihaća. U navedenoj odluci je, s pozivom na relevantnu vlastitu praksu, kao i praksu Evropskog suda, ukazao da je evidentno da će apelant, u skladu s preduzetim mjerama Grada Bihaća, moći naplatiti svoja potraživanja na teret budžeta Grada Bihaća u razumnom roku jer preduzete mjere u smislu navedene prakse pružaju globalno rješenje problema neizvršavanja sudskih odluka na teret budžeta Grada Bihaća u razumnom roku, te je u vezi s tim Ustavni sud zaključio da su apelantovi navodi o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije neosnovani.

35. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju predmet odnosi na isto pravno i činjenično pitanje koje je Ustavni sud već razmatrao u navedenoj odluci, Ustavni sud se, umjesto posebnog obrazloženja, u cijelosti poziva na Odluku broj AP 4527/19 od 22. decembra 2020. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba).

36. Imajući u vidu sve navedeno, te slijedeći praksu Evropskog suda, Ustavni sud zaključuje da je izvjesno da će apelanti, u skladu s preduzetim mjerama Grada Bihaća, moći naplatiti svoje potraživanje u razumnom roku jer preduzete mjere u smislu navedene prakse pružaju globalno rješenje problema neizvršavanja sudskih odluka na teret budžeta Grada Bihaća u razumnom roku. Apelanti se nalaze na 43. mjestu liste naplate s računa Grada Bihaća, a dosuđene zakonske zatezne kamate će kompenzirati nematerijalnu štetu zbog kašnjenja u izvršenju, pa u vezi s tim Ustavni sud smatra da su navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije neosnovani.

VIII.Zaključak

37. Ustavni sud zaključuje da su navodi apelanata o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije neosnovani jer je izvjesno da će apelanti, u skladu s preduzetim mjerama Grada Bihaća, moći naplatiti svoje potraživanje u razumnom roku budući da preduzete mjere pružaju globalno rješenje problema neizvršavanja sudskih odluka na teret budžeta Grada Bihaća u razumnom roku. Apelanti se nalaze na 43. mjestu liste naplate sa računa Grada Bihaća, a dosuđene zakonske zatezne kamate će kompenzirati nematerijalnu štetu zbog kašnjenja u izvršenju.

38. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

39. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o meritumu u predmetu AP-4648/20 (E.Č. i H.Č.) | Sudska praksa | Aktio