Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3683/21 (S. K. i drugi)

Odluka donesena 16. 11. 2021.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Prava iz radnog odnosa
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Radni spor
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3683/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

16. 11. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 16. novembra 2021. godine, u predmetu broj AP-3683/21, rješavajući apelacije Stjepana Kneževića i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4) i člana 57. stav (2) tačka a) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Stjepan Knežević protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 478790 16 Rsž od 31. maja 2021. godine;

Safet Zečović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 495455 17 Rsž od 21. jula 2021. godine;

Senija Hajvaz protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 431739 17 Rsž od 3. augusta 2021. godine;

Mirza Hajdarević protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 354881 21 Rsž od 22. jula 2021. godine;

Nedžib Sipović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 478786 17 Rsž od 3. augusta 2021. godine;

Husein Halilović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 516533 17 Rsž od 7. jula 2021. godine;

Halida Mustajbegović, Ahmed Mustajbegović i Amina Majdankić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 421833 16 Rsž od 6. jula 2021. godine;

Emin Dedić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 393539 16 Rsž od 29. juna 2021. godine;

Boško Bjelošević protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 456223 17 Rsž od 7. jula 2021. godine i Dika Totić, Suad Šahinović, Ramo Selimović, Alija Hodo, Sija Kuluglija i Jusuf Baralija protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 386815 16 Rsž od 31. marta 2021. godine, zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-3683/21

1. Stjepan Knežević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Kiseljaka, kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 27. oktobra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 Rs 478790 16 Rsž od 31. maja 2021. godine.

2. AP-3684/21

2. Safet Zečović (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 27. oktobra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 495455 17 Rsž od 21. jula 2021. godine.

3. AP-3686/21

3. Senija Hajvaz (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijela je 27. oktobra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 431739 17 Rsž od 3. augusta 2021. godine.

4. AP-3687/21

4. Mirza Hajdarević (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 27. oktobra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 354881 21 Rsž od 22. jula 2021. godine.

5. AP-3688/21

5. Nedžib Sipović (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 27. oktobra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 478786 17 Rsž od 3. augusta 2021. godine.

6. AP-3690/21

6. Husein Halilović (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 27. oktobra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 516533 17 Rsž od 7. jula 2021. godine.

7. AP-3691/21

7. Halida Mustajbegović, Ahmed Mustajbegović i Amina Majdankić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijeli su 27. oktobra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 421833 16 Rsž od 6. jula 2021. godine.

8. AP-3692/21

8. Emin Dedić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 27. oktobra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 393539 16 Rsž od 29. juna 2021. godine.

9. AP-3693/21

9. Boško Bjelošević (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnio je 27. oktobra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 456223 17 Rsž od 7. jula 2021. godine.

10. AP-3694/21

10. Dika Totić, Suad Šahinović, Ramo Selimović, Alija Hodo, Sija Kuluglija i Jusuf Baralija (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Asif Plećan advokat iz Sarajeva, podnijeli su 27. oktobra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda broj 65 0 Rs 386815 16 Rsž od 31. marta 2021. godine.

Spajanje predmeta

11. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-3683/21. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.

12. U konkretnim slučajevima, obavezan je KJKP „Gradski saobraćaj“ Sarajevo da isplati apelantima određene novčane iznose na ime potraživanja iz radnog odnosa (predmetne naknade i dosuđeni iznosi preciznije navedeni za svakog apelanta u izrekama odluka redovnih sudova) za određene vremenske periode, dok su preko dosuđenih iznosa i/ili u preostalom dijelu i/ili u cijelosti tužbeni zahtjevi pojedinih apelanata odbijeni.

Apelacioni navodi

13. U svim se apelacijama apelanti pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Povredu ovih prava apelanti obrazlažu tako što, u suštini, smatraju da je u odlukama koje su osporili pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

14. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud takođe ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

15. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP-156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.

16. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na koja su se apelanti pozvali u svim pojedinačnim apelacijama odnose isključivo na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili materijalno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP-20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).

17. Na osnovu činjenica konkretnih predmeta, koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu i iz apelacionih navoda, Ustavni sud smatra da je Kantonalni sud u obrazloženjima odluka osporenih pojedinačnim apelacijama dao detaljne i jasne razloge za svoja odlučenja, u čemu Ustavni sud ne nalazi proizvoljnost. Pri tome, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već rješavao ista ili slična činjenična i pravna pitanja, te da u vezi s tim nije našao proizvoljnost u postupanju redovnih sudova (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-563/16 od 10. oktobra 2016. godine, AP-726/17 od 15. juna 2017. godine, AP-399/18 od 10. aprila 2018. godine i AP- 2309/18 od 6. juna 2018. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelanti imaju "opravdan zahtjev" u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

18. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

19. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3683/21 (S. K. i drugi) | Sudska praksa | Aktio