Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2883/21 (Stranka jedinstvenih organizacija veterana-branitelja BiH Cazin)

Odluka donesena 16. 11. 2021.

  • Postupak upisa u sudski registar
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2883/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

16. 11. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, dopredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 16. studenog 2021. godine, u predmetu broj AP-2883/21, rješavajući apelaciju koju je podnijela Stranka jedinstvenih organizacija veterana-branitelja BiH Cazin, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Stranka jedinstvenih organizacija veterana-branitelja BiH Cazin protiv Rješenja Kantonalnoga suda u Bihaću broj 01 0 Reg 017224 21 Pž od 22. srpnja 2021. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Stranka jedinstvenih organizacija veterana-branitelja BiH Cazin (u daljnjemu tekstu: apelantica), koju zastupa Senad Bajrić, podnio je 10. kolovoza 2021. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnoga suda u Bihaću (u daljnjemu tekstu: Kantonalni sud) broj 01 0 Reg 017224 21 Pž od 22. srpnja 2021. godine.

2. Rješenjem Općinskoga suda u Bihaću od 6. srpnja 2021. godine odbijena je prijava apelantice za upis u sudbeni registar promjene naziva i ciljeva stranke.

3. Rješenjem Kantonalnoga suda u Bihaću od 22. srpnja 2021. godine priziv apelantice je odbijen kao neutemeljen i prvostupanjsko je rješenje potvrđeno.

4. U obrazloženju odluke Kantonalni je sud naveo da je prvostupanjski sud utvrdio da je apelantica odlukom o promjeni naziva stranka od 12. lipnja 2021. godine promijenila naziv stranke u „Stranka za savez suverenih nezavisnih država Bosne i Hrvatske“, te odlukom od istoga dana da su promijenjeni ciljevi stranke, a jedan od ciljeva je zalaganje i politička afirmacija za stvaranje „Saveza suverenih i nezavisnih država Bosne i Hrvatske“, „zalaganje za uspostavu ustavnoga poretka Republike Bosne“. Imajući u vidu navedeno, Kantonalni je sud istakao da je pravilno prvostupanjski sud zaključio da promjena naziva stranke i ciljeva stranke predstavljaju grubo kršenje ustavnoga poretka Bosne i Hercegovine i Ustavom utvrđenoga uređenja države, a sve u svezi s čl. 4. Zakona o političkim organizacijama i čl. 59. st. 5. Zakona o registraciji poslovnih subjekata (kojim je propisano da rješenje kojim se odbija zahtjev ili odbacuje prijava podnositelja ili ako se rješenjem rješava o prijedlozima sudionika koji su međusobno suprotni, obvezno sadrži uvod, izreku i obrazloženje).

Apelacioni navodi

5. U predmetnoj apelaciji apelantica se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Apelantica navodi kako je očito da su po njezinome zahtjevu odlučivali sudovi na temelju Zakona o političkim organizacijama, koji je donesen za vrijeme SFRJ, odnosno SR BiH, da se isti ne može primjenjivati u BiH nakon Vašingtonskoga sporazuma i Dejtonskoga sporazuma. Osim toga, apelantica navodi da sudovi svoja rješenja temelje na odredbama Zakona o registraciji poslovnih subjekata, koji „nema nikakve veze ili pravnog osnova sa registracijom političkih organizacija“.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni je sud pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

7. Obzirom na to da apelantica smatra da joj je osporenim rješenjem Kantonalnoga suda povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, potrebno je da Ustavni sud prvo odgovori na pitanje da li predmetni postupak uživa zaštitu članka 6. stavak 1. Europske konvencije, odnosno članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine. U svezi s tim, Ustavni sud konstatira da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavak 1. Europske konvencije jamči da svatko ima pravo na pravičan postupak kod određivanja građanskih prava i obveza. Ovo pravo se ne odnosi na sve postupke u kojima je neka osoba strana, nego se ograničava samo na one koji se odnose na građanska prava i obveze. Pojam građanskih prava i obveza je autonoman i određuje se na temelju posebnih činjenica u svakome predmetu (vidi Europski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. srpnja 1971. godine, st. 71. i 94. i Kőnig protiv savezne Republike Njemačke, presuda od 28. lipnja 1978. godine, stavak 88.). Ključna stvar kod određivanja da li je članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv ili ne je da li je ishod postupka odlučujući za privatna prava i obveze (vidi Europski sud za ljudska prava, H. protiv Francuske, presuda od 24. listopada 1989. godine, stavak 47.). Ustavni sud dalje podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u više predmeta (vidi npr. Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-146/05 od 20. prosinca 2005. godine, AP-1455/12 od 17. lipnja 2015. godine, AP-3850/16 od 18. srpnja 2017. godine, AP-4336/17 od 11. rujna 2018. godine, AP- 1186/20 od 22. travnja 2020. godine, odluke dostupne na web-stranici Ustavnoga suda, na www.ustavnisud.ba) zaključio da se ne može smatrati da se postupak upisa u sudbeni registar tiče određivanja građanskih prava, te je zaključio da je sudbeni registar - registar podataka i da se u takvome postupku ne odlučuje o stjecanju ili gubitku prava sudionika, zbog čega članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. Europske konvencije nije primjenjiv na taj postupak.

8. Ustavni sud smatra da je njegova dosadašnja praksa u svezi sa upisom u sudbeni registar primjenjiva i u konkretnome slučaju. Obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da se u predmetnome postupku nije odlučivalo o građanskim pravima i obvezama apelantice, odnosno da taj postupak nije bio odlučujući za njezina prava i obveze. Budući da jamstva iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije nisu primjenjive na predmetni postupak, Ustavni sud zaključuje da je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. Sukladno navedenome, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni je sud odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2883/21 (Stranka jedinstvenih organizacija… | Sudska praksa | Aktio