Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3185/21 (J. C.)

Odluka donesena 16. 12. 2021.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3185/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

16. 12. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 16. decembra 2021. godine, u predmetu broj AP-3185/21, rješavajući apelaciju koju je podnio Josip Cvitanović, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Josip Cvitanović protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 Su 019705 21 Su od 2. jula 2021. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Josip Cvitanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Mostara, kojeg zastupa Semir Kajtaz advokat iz Mostara, podnio je 6. septembra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 07 0 Su 019705 21 Su od 2. jula 2021. godine.

2. Rješenjem Kantonalnog suda broj 07 0 Su 019705 21 Su od 2. jula 2021. godine odbijen je kao neosnovan zahtjev apelanta (kao optuženog) za izuzeće predsjednika vijeća (sudije M.Z.), te članova vijeća (sudija Z.K. i E.F.) u krivičnom predmetu tog suda broj 07 0 K 018515 21 K.

3. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da je pitanje izuzeća sudije propisano odredbama člana 39. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH (u daljnjem tekstu: ZKP FBiH), pa je tačkom d) navedenog člana zakona propisano da sudija ne može vršiti sudsku dužnost ako je, između ostalog, u istom predmetu učestvovao kao sudija za prethodni postupak ili sudija za prethodno saslušanje, dok je tačkom f) navedenog člana zakona, kao jedan od osnova za izuzeće, propisano postojanje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u (sudijsku) nepristrasnost. U vezi s tim, a primijenjeno na konkretan slučaj, Kantonalni sud je ukazao da sudije čije izuzeće apelant traži nisu u prethodnim fazama postupka postupali ni kao sudije za prethodni postupak, ni kao sudije za prethodno saslušanje, te da, dakle ne postoje razlozi za njihovo izuzeće iz osnova člana 39. tačka d) ZKP FBiH. To što su sudije učestvovali kao članovi vijeća koje je odbilo kao neosnovanu žalbu apelanta (kao pritvorenika) izjavljenu protiv rješenja sudije za prethodni postupak, odnosno kao članovi vijeća koje je apelantu (kao optuženom) u nekoj od faza postupka odlučivalo o kontroli, odnosno produženju pritvora, nije prepreka za učestvovanje u vijeću koje nakon provedenog glavnog pretresa treba da odluči o krivici apelanta. Kantonalni sud je ukazao da naprijed navedeno nedvosmisleno proizlazi iz više odluka Ustavnog suda, kao i odluka Vrhovnog suda Federacije BiH. Dalje, da Opšta sjednica sudija zauzima isto stajalište i u pogledu razloga iz tačke f) člana 39. ZKP FBiH. Naime, činjenica da su sudije čije izuzeće apelant traži učestvovali kao članovi vijeća koje je odbilo kao neosnovanu žalbu apelanta izjavljenu protiv rješenja sudije za prethodni postupak, odnosno kao članovi vijeća koje je apelantu u nekoj od faza postupka odlučivalo o kontroli, odnosno produženju pritvora, ne ukazuje na njihovu pristrasnost. Pri time, Kantonalni sud je naveo da i to nedvosmisleno proizlazi iz više odluka Ustavnog suda, kao i odluka Vrhovnog suda Federacije BiH, jer je osnovana sumnja puno niži stepen sumnje od onog što se u sudskoj praski naziva „izvan svake razumne sumnje“ koja je neophodna za osuđujuću presudu. Takođe, nepristrasnost sudije se uvijek pretpostavlja i moraju postojati konkretni i objektivni razlozi koji ukazuju na njegovu moguću pristrasnost, koji razlozi u konkretnom slučaju nisu ni predočeni u predmetnom zahtjevu za izuzeće.

Apelacioni navodi

4. U predmetnoj apelaciji apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant u predmetnoj apelaciji ističe da „neće imati pošteno i fer suđenje jer isto vijeće odlučuje o određivanju i produženju pritvora, a isto vijeće će učestvovati i na glavnom pretresu“.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:

(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

l) apelacija je preuranjena;

6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

7. Ustavni sud zapaža da je osporenim rješenjem Kantonalnog suda odbijen kao neosnovan apelantov zahtjev za izuzeće predsjednika vijeća i članova vijeća u krivičnom postupku koji se protiv apelanta vodi pred tim sudom i koji je, dakle, u toku. U vezi s navedenim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj praksi već usvojio jasan stav da se na pitanje da li apelant ima, ili da li će imati pravično suđenje pred redovnim sudovima, ne može odgovoriti dok je postupak u toku. U skladu sa praksom Ustavnog suda i Evropskog suda, pitanje da li je poštovano načelo pravičnog suđenja treba sagledati na osnovu postupka u cijelosti. S obzirom na složenost krivičnog postupka, eventualni procesni propusti i nedostaci koji se pojave u jednoj fazi postupka mogu biti ispravljeni u nekoj od narednih faza istog tog postupka. Slijedeći naprijed navedeno, nije moguće, u načelu, utvrditi da li je krivični postupak bio pravičan dok se postupak pravosnažno ne okonča (vidi, Evropski sud, Barbera, Meeseque i Jabardo protiv Španije, presuda od 6. decembra 1988. godine, Serija A, broj 146, stav 68, i Ustavni sud, Odluka broj U 63/01 od 27. juna 2003. godine, tačka 18, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 38/03). Imajući navedeno u vidu, te činjenicu da je predmetni postupak u toku, Ustavni sud smatra da je apelacija preuranjena (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-780/20 od 3. februara 2021. godine, tač. 5. i 11. navedene odluke, dostupna na Internet stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba).

8. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3185/21 (J. C.) | Sudska praksa | Aktio