Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3251/21 (D. Š., V. P. i I. M.)
Odluka donesena 16. 12. 2021.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3251/21
Apelacija
Odluka o dopustivosti
16. 12. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 16. decembra 2021. godine, u predmetu broj AP-3251/21, rješavajući apelaciju koju su podnijeli Dragica Šelj i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijeli Dragica Šelj, Vencislav Pičulin i Ivana Milovac protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 71 0 P 057623 20 Rev 4 od 29.
juna 2021. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Dragica Šelj iz Kuljana, Vencislav Pičulin iz Banjaluke i Ivana Milovac iz Vodica, Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Meliha Filipović advokat iz Banjaluke, podnijeli su 14. septembra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 71 0 P 057623 20 Rev 4 od 29. juna 2021. godine.
2. Rješenjem Vrhovnog suda broj 71 0 P 057623 20 Rev 4 od 29. juna 2021. godine odbačen je kao neblagovremen prijedlog apelanata za dopunu presude (pogrešno nazvan „ispravak presude“) tog suda broj 71 0 P 057623 20 Rev 4 od 23. decembra 2020. godine. U obrazloženju osporenog rješenja Vrhovni sud je naveo da su apelanti 7. maja 2021. godine Vrhovnom sudu podnijeli prijedlog za ispravak presude tog suda od 23. decembra 2020. godine, navodeći da je Vrhovni sud propustio da odluči o zahtjevu na ime troškova parničnog postupka. Stoga, kako se podnesenim prijedlogom ukazuje da je Vrhovni sud propustio da odluči o zahtjevu na ime troškova parničnog postupka, te da je iz tih razloga potrebno odlučiti o troškovima postupka shodno uspjehu u sporu, ima se uzeti da je suština prijedloga apelanata donošenje dopunske odluke, bez obzira što su svojim prijedlogom tražili ispravak presude. Vrhovni sud je naveo da je odredbama člana 192. stav (1) Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP) propisano da, ako je sud propustio da odluči o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom, a koji su već raspravljeni, stranka može u roku od 30 dana od dana primitka presude predložiti parničnom sudu da se presuda dopuni, dok je odredbama stava (2) navedenog člana zakona propisano da će sud neblagovremen ili neosnovan prijedlog za dopunu presude odbaciti, odnosno odbiti, bez održavanja ročišta. Kako su apelanti, po punomoćniku, presudu Vrhovnog suda od 23. decembra 2020. godine primili 22. januara 2021. godine, a prijedlog za dopunu te presude su podnijeli 7. maja 2021. godine, tj. po proteku roka od 30 dana od dana prijema presude, Vrhovni sud je zaključio da je predmetni prijedlog za dopunu presude neblagovremen.
Apelacioni navodi
3. Apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.
5. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).
6. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da su apelanti propustili da postupe u skladu sa odredbama člana 192. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13), odnosno da Vrhovnom sudu blagovremeno podnesu prijedlog za dopunu presude tog suda od 23. decembra 2020. godine, zbog čega je njihov prijedlog odbačen. Ustavni sud ukazuje da je, dakle, prijedlog apelanata odbačen iz formalnih razloga, s obzirom da apelanti nisu postupili u skladu s navedenim zakonskim odredbama, čime su propustili da iscrpe djelotvorne pravne lijekove (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-4359/14 od 22. decembra 2016. godine, u odnosu na AP-1084/16). Prema tome, pošto nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.
7. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
8. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić