Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-3473/20 (UniCredit Bank d.d. Mostar)

Odluka donesena 16. 12. 2021.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršenje
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3473/20

Apelacija

Odluka o meritumu

16. 12. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 16. decembra 2021. godine, u predmetu broj AP 3473/20, rješavajući apelaciju UniCredit banke d.d. Mostar, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 72. st. (4) i (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju je podnijela UniCredit banka d.d.

Mostar.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Lukavcu kao predmet broj 126 0 I 173630 20 I 2.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Lukavcu da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 126 0 I 173630 20 I 2 u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Lukavcu da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. UniCredit banka d.d. Mostar (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Femil Čurt, advokat iz Sarajeva, podnijela je 24. septembra 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Lukavcu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) kao predmet broj 126 0 I 173630 20 I 2.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 19. oktobra 2020. i 1. oktobra 2021. godine da dostavi odgovore na apelaciju.

3. Općinski sud u Lukavcu je 27. oktobra, 20. novembra 2020. i 19. oktobra 2021. godine dostavio odgovore na apelaciju.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

Uvodne napomene

5. Apelantica je 1. aprila 2013. godine Općinskom sudu u Gračanici podnijela prijedlog za izvršenje protiv izvršenika B. G., na osnovu izvršne isprave, radi naplate potraživanja u određenom novčanom iznosu. Općinski sud u Gračanici je Rješenjem o izvršenju broj 27 0 I 021031 13 I od 29. januara 2014. godine odredio predloženo izvršenje na plaći i pokretnim stvarima izvršenika. Općinski sud u Gračanici se Rješenjem broj 27 0 I 021031 13 I od 17. decembra 2014. godine proglasio mjesno nenadležnim za postupanje u predmetnoj pravnoj stvari.

Predmetni postupak

6. Općinski sud je 12. januara 2015. godine primio predmetni spis na nadležno postupanje.

7. Općinski sud je 11. septembra 2019. godine izvršni predmet predao u rad sudskom izvršiocu radi izvršenja na pokretnim stvarima izvršenika.

8. Općinski sud je 23. septembra 2019. godine donio zaključak kojim je odredio provođenje prinudnog izvršenja na pokretnim stvarima za 14. oktobar 2019. godine kod izvršenika na licu mjesta.

9. Općinski sud je 14. oktobra 2019. godine donio zaključak kojim je naložio apelantici da predloži drugi predmet i sredstvo izvršenja na imovini izvršenika zato što se izvršenje nije moglo provesti na plaći izvršenika (rješenje o izvršenju vraćeno uz naznaku dostavljača da se navedena apoteka odselila sa adrese), niti na pokretnim stvarima izvršenika (sudski izvršilac utvrdio da izvršenik više ne živi na navedenoj adresi).

10. Postupajući po navedenom zaključku Općinskog suda, apelantica je 26. novembra 2019. godine predložila izvršenje na imovini izvršenika.

11. Općinski sud je 18. novembra 2020. godine donio je Rješenje o promjeni predmeta izvršenja broj 126 0 I 173630 20 I 2, te je umjesto izvršenja na plaći i pokretnim stvarima izvršenika odredio izvršenje na nekretnini izvršenika.

12. Rješenjem Zemljišno-knjižnog ureda Općinskog suda od 24. februara 2021. godine dozvoljen je upis zabilježbe po osnovu predmetnog rješenja o promjeni predmeta izvršenja.

13. Postupak je u toku pred Općinskim sudom.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

14. Apelantica smatra da joj je zbog dužine trajanja predmetnog postupka pred Općinskim sudom u Lukavcu povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantica je navela tok postupka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ističući da je do momenta podnošenja predmetne apelacije podnijela više zahtjeva za urgentno postupanje, da postupak traje osam godina, da sud još uvijek nije odlučio o njenom prijedlogu za promjenu predmeta i sredstva izvršenja od 26. novembra 2019. godine, zbog čega predlaže da joj Ustavni sud odredi naknadu nematerijalne štete.

b) Odgovori na apelaciju

15. Općinski sud je u odgovorima na apelaciju opisao procesne radnje, navedene u činjeničnom dijelu odluke, ukazujući da je spis broj 126 0 I 173630 20 I 2 presigniran na novoimenovanog sudiju Općinskog suda. Ističe veliki broj predmeta pred tim sudom te da, s obzirom na tu činjenicu i organizaciju posla, predmetni spis nije bio uzet u rad. Shodno naprijed navedenom, smatra da je tokom 2019, 2020. i 2021. godine postupao u navedenom predmetu, te će, imajući u vidu hitnost postupanja u izvršnim predmetima, nastaviti raditi u naprijed navedenom predmetu. V.Relevantni propisi

16. U Zakonu o izvršnom postupku Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 – ispravka, 33/06, 39/06 – ispravka, 39/09, 74/11 – odluka US, 35/12, 35/12 – rješenje USBiH, 46/16, 36/17 – odluka USBiH i 55/18 – rješenje USBiH) relevantne odredbe glase: Član 5.

U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

VI.Dopustivost

17. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

18. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

19. U konkretnom slučaju, apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravomoćne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je također u kontinuitetu ukazivao i da u FBiH ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravomoćnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23-24 s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

20. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

21. Apelantica smatra da joj je zbog dužine trajanja izvršnog postupka došlo do povrede prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

22. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

23. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantna načela

24. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26).

25. U vezi s predmetnim postupkom, Ustavni sud podsjeća da država ima pozitivnu obavezu da organizira sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan, kako u normativnom dijelu tako i u praksi, i osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odlaganja (vidi Evropski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, 1995). Međutim, Ustavni sud ukazuje da se prema praksi Evropskog suda (u predmetima gdje niti jedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ) uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima (Fuklev protiv Ukrajine, st. 84-86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražioca izvršenja već za efikasno i ekonomično provođenje sudskog postupka.

Period koji se uzima u obzir

26. Prema članu 31. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud pri odlučivanju, u pravilu, ispituje da li postoje samo one povrede koje su iznesene u zahtjevu/apelaciji. Ustavni sud zapaža da apelantica isključivo osporava dužinu trajanja postupka od 12. januara 2015. godine (kada je predmetni spis prešao u nadležnost Općinskog suda), te će Ustavni sud, imajući u vidu navedeno, razmatrati dužinu trajanja predmetnog postupka od 12. januara 2015. godine pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, period od oko šest godina i šest mjeseci.

Analiza dužine trajanja izvršnog postupka

27. Rukovodeći se navedenim kriterijima ustanovljenim praksom Evropskog suda, Ustavni sud najprije zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu hitne prirode. U pogledu ocjene složenosti predmeta, a imajući u vidu činjenice i materijalne dokaze predočene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se ne radi o složenom predmetu.

28. Posmatrajući apelanticino ponašanje, Ustavni sud zapaža da je apelantica Općinskom sudu s ciljem okončanja predmetnog postupka podnosila veći broj urgencija, te da svojim postupcima nije utjecala na dužinu trajanja postupka koji je za nju od značaja jer pokušava da realizira novčano potraživanje. Nadalje, analizirajući razmatranu dužinu trajanja postupka, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u predmetnom postupku imao duži period pasivnosti. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u postupku prvu procesnu radnju preduzeo četiri godine i šest mjeseci nakon prelaska predmetnog spisa u njegovu nadležnost, kada je izvršni predmet predao u rad sudskom izvršiocu radi izvršenja na pokretnim stvarima izvršenika. Zatim, Ustavni sud zapaža ponovnu pasivnost Općinskog suda kojem je trebalo oko godinu dana da odluči o promjeni predmeta i sredstva izvršenja, koje je u razumnom roku dostavio Zemljišnoknjižnom uredu radi zabilježbe. Kao opravdanje za tako dug period potpune pasivnosti Općinski sud je naveo da sud ima veliki broj predmeta, kao i promjenu postupajućeg sudije koji je bio zadužen sa predmetnim spisom. U vezi s velikim brojem predmeta, Ustavni sud napominje da preopterećenost suda velikim brojem predmeta prema ustaljenoj praksi Evropskog suda, koju Ustavni sud dosljedno podržava, ne može smatrati prihvatljivim opravdanjem za nepostupanje u predmetnom izvršnom postupku u periodu od oko četiri godine jer javna vlast ima dužnost organizirati svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije, pa tako i standardima prava na pravično suđenje. Imajući u vidu sve pojedinosti konkretnog slučaja, kao i teškoće s kojima se susreću redovni sudovi u pogledu rješavanja velikog broja predmeta, Ustavni sud zaključuje da te teškoće nisu bile takve prirode da opravdano uzrokuju potpuno pasivno ponašanje suda u periodu od oko četiri godine. Tako dug period potpune pasivnosti Općinskog suda , u postupku koji je po zakonu hitne prirode, predstavlja postupanje koje je suprotno standardima prava na pravično suđenje. U vezi s promjenom postupajućih sudija, na što se nadležni sud poziva i pravda svoje nepostupanje, Ustavni sud podsjeća da je u više svojih odluka zauzeo stav da se navedena okolnost ne može smatrati objektivno prihvatljivim razlogom nepostupanja u izvršnim predmetima.

29. Na osnovu navedenog, s obzirom na to da je Općinski sud u predmetu imao duži period neopravdane pasivnosti koja je u značajnijoj mjeri utjecala na dužinu trajanja predmetnog postupka koji je po zakonu hitne prirode, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom predmetu došlo do kršenja prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije budući da je dužina izvršnog postupka u konkretnom slučaju pretjerana i da ne zadovoljava zahtjeve „suđenja u razumnom roku“.

Pitanje naknade nematerijalne štete

30. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

31. Apelantica je zbog nepostupanja Općinskog suda u predmetnom postupku zatražila naknadu nematerijalne štete. Međutim, imajući u vidu odluku u ovom predmetu, činjenicu da se radi o pravnom licu, kao i da je riječ o naknadi nematerijalne štete, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju utvrđivanje kršenja prava na pravično suđenje i nalaganje predsjedniku Općinskog suda da odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje predmetnog postupka u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku i o tome obavijesti Ustavni sud u određenom roku dovoljna satisfakcija za apelanticu.

VIII.Zaključak

32. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer Općinski sud nije u skladu sa svojom pozitivnom obavezom efikasno i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka, što, gledajući postupak u cjelini, nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku.

33. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 72. st. (4) i (5) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

34. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o meritumu u predmetu AP-3473/20 (UniCredit Bank d.d. Mostar) | Sudska praksa | Aktio