Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-3933/20 (D. J.)
Odluka donesena 16. 12. 2021.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o zaštiti od klevete Federacije Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Odluka kojom se proglašava zakon o zaštiti od klevete Federacije Bosne i Hercegovine.
- Zakon o zaštiti od klevete Federacije Bosne i Hercegovine
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-3933/20
Apelacija
Odluka o meritumu
16. 12. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 16. decembra 2021. godine, u predmetu broj AP 3933/20, rješavajući apelaciju Duške Jurišić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnijela Duška Jurišić.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja parničnog postupka koji je, nakon podnošenja apelacije, okončan Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 363897 19 Gž 2 od 13. januara 2021. godine.
Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Kantona Sarajevo da Duški Jurišić isplati iznos od 300,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Kantona Sarajevo da, u prethodno navedenim rokovima od najkasnije tri mjeseca obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Duška Jurišić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Plamenko Čustović, advokat iz Sarajeva, podnijela je 2. novembra 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se u trenutku podnošenja apelacije vodio pred Kantonalnim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) u predmetu broj 65 0 P 363897 19 Gž.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) i od Kantonalnog suda zatraženo je 26. januara 2021. godine da dostave odgovor na apelaciju.
3. Odgovor na apelaciju Kantonalni sud je dostavio 1. februara, a Općinski sud 15. februara 2021. godine.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Apelantica je 26. juna 2013. godine Općinskom sudu podnijela tužbu protiv tuženih radi naknade štete zbog klevete.
6. Općinski sud je pripremno ročište održao 10. marta 2014., a ročište za glavnu raspravu 5. juna 2014. godine. Općinski sud je u postupku donio Presudu broj 65 0 P 363897 13 P od 3. juna 2014. godine protiv koje su parnične stranke podnijele žalbu, te je predmet dostavljen Kantonalnom sudu radi postupanja u drugom stepenu.
7. Kantonalni sud je Rješenjem broj 65 0 P 363897 15 Gž od 9. marta 2018. godine žalbu tuženih uvažio, prvostepenu presudu ukinuo i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak.
8. U ponovljenom postupku Općinski sud je 9. oktobra 2018. godine održao pripremno ročište, te 20. decembra 2018. godine ročište za glavnu raspravu. Općinski sud je Presudom broj 65 0 P 363897 18 P2 od 24. decembra 2018. godine djelimično usvojio apelantičin tužbeni zahtjev na način detaljno naveden u izreci. Protiv navedene presude parnične stranke su podnijele žalbu, te je predmet 26. marta 2019. dostavljen Kantonalnom sudu radi postupanja u drugom stepenu.
9. Kantonalni sud je Presudom broj 65 0 P 363897 19 Gž 2 od 13. januara 2021. godine apelantičinu žalbu djelimično uvažio i prvostepenu presudu u dijelu kojim je odlučeno o objavi uvoda i izreke presude preinačio na način detaljno naveden u izreci, dok je u ostalom dijelu apelantičinu žalbu, te žalbu tuženih odbio i prvostepenu presudu potvrdio.
10. Nadalje proizlazi da je predmetni postupak okončan.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
11. Apelantica je u apelaciji navela tok predmetnog postupka navedenog u činjeničnom dijelu odluke. Apelantica smatra da joj je zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao element prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), zbog čega traži naknadu nematerijalne štete. Apelantica navodi da postupak pred Kantonalnim sudom predugo traje, te da taj sud još uvijek nije odlučio o žalbama parničnih stranaka, iako se radi o jednostavnim činjeničnim i pravnim pitanjima. Apelantica navodi da se u konkretnom slučaju radi o postupku radi naknade štete zbog klevete koji je po zakonu hitan te da ta činjenica zahtijeva brže postupanje suda.
b) Odgovori na apelaciju
12. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je naveo tok predmetnog postupka navedenog u činjeničnom dijelu odluke, te je istakao da nije povrijedio apelantičina prava na koja se u apelaciji poziva, da je postupak vodio objektivno i u zakonskim rokovima.
13. U odgovoru na apelaciju Kantonalni sud je naveo da je 13. januara 2021. godine donio drugostepenu presudu, koju je u prilogu dostavio.
V.Relevantni propisi
14. U Zakonu o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2) Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 217. st. (1), (4) i (5) Drugostepeni sud odlučuje o žalbi na sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave.
(4) Drugostepeni sud će održati sjednicu vijeća, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon što od prvostepenog suda primi spise po žalbi.
(5) Drugostepeni sud će donijeti odluku u roku od 30 dana od dana održavanja sjednice vijeća na kojoj je odlučeno o žalbi, odnosno, ako je održana rasprava, u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave.
15. Zakon o zaštiti od klevete Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 59/02, 19/03 i 73/05):
Efikasnost sudske zaštite Član 14.
(1) Postupak po tužbama za naknadu štete zbog klevete iznesene u sredstvima javnog informiranja smatra se hitnim.
(2) Sud je dužan postupiti po tužbi za naknadu štete zbog klevete iznesene u sredstvima javnog informiranja u roku od trideset (30) dana od dana prijema tužbe u nadležni sud.
16. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10 – ispravka, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase: Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
17. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
18. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
19. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, apelantica predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u parničnom postupku koji je nakon podnošenja apelacije okončan Presudom Kantonalnog suda broj 65 0 P 363897 19 Gž 2 od 13. januara 2021. godine. U skladu sa navedenim, predmetna apelacija je u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda dopustiva.
20. Konačno, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
21. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
22. Apelantica smatra da joj je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
a)Pravo na suđenje u razumnom roku
23. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
24. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. [...] Period koji se uzima u obzir
25. Ustavni sud će u odnosu na razumnost dužine trajanja predmetnog postupka razmatrati period od 26. juna 2013. godine kao dana podnošenja tužbe pa do donošenja presude Kantonalnog suda od 13. januara 2021. godine kojom je predmetni postupak okončan, dakle period koji je trajao duže od sedam i po godina.
Relevantni principi
26. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
27. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organizuju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uslove tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).
28. Takođe, i Evropski i Ustavni sud kontinuirano ističu da je u određenim postupcima, u kojima je po domaćem zakonu propisano da su hitne prirode, potrebna naročita marljivost nadležnih vlasti. Takav je slučaj npr. s predmetima koji se tiču ličnog statusa i svojstva ili npr. u radnim sporovima (vidi Evropski sud, Borgese protiv Italije, presuda od 26. februara 1992. godine, serija A, broj 228-B, stav 18. i Novović protiv Crne Gore, predstavka broj 13210/05, presuda od 23. oktobra 2012. godine, stav 51. i Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 2310/06 od 27. februara 2008. godine, AP 1233/06 od 15. januara 2009. godine i dr.).
Analiza razumnosti trajanja postupka
29. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji je po zakonu hitne prirode. S obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zapaža da se ne radi o naročito složenom postupku.
30. Analizirajući apelantičino ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelantica svojim postupcima nije uticala na dužinu trajanja predmetnog postupka koji je za nju bio značajan jer je tužbu nadležnom sudu podnijela radi zaštite od klevete.
31. Analizirajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u postupku nakon podnošenja tužbe procesne radnje preduzimao u razumnim rokovima, te da je prvostepenu presudu nakon provedenog dokaznog postupka donio jednu godinu i jedan mjesec nakon podnošenja inicijalnog akta. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je prvostepena presuda tri godine i osam mjeseci nakon donošenja kao nepravilna ukinuta rješenjem Kantonalnog suda od 9. marta 2018. godine, te je predmet vraćen na ponovni postupak. Dalje, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u ponovljenom postupku procesne radnje preduzimao bez nepotrebnog odlaganja, te je po drugi put prvostepenu presudu donio devet mjeseci nakon donošenja rješenja Kantonalnog suda. Dakle, u preduzimanju procesnih radnji od Općinskog suda nije bilo perioda dužih pasivnosti. Međutim, Općinski sud postupak nije vodio efikasno jer je prva presuda koju je donio kao nepravilna ukinuta i predmet je vraćen na ponovni postupak, tj. našao se u početnoj fazi četiri godine i devet mjeseci nakon pokretanja, što je uticalo na dužinu i tok predmetnog postupka.
32. Analizirajući ponašanje Kantonalnog suda, Ustavni sud zapaža periode duže i neopravdane pasivnosti. Naime, Kantonalnom sudu je bio potreban period od tri godine i devet mjeseci da prvi put donese odluku po podnesenim žalbama, odnosno period od jedne godine i 10 mjeseci da po drugi put donese drugostepenu odluku. Takvi periodi pasivnosti Kantonalnog suda su sami po sebi neprihvatljivi, naročito imajući u vidu da je postupak pred žalbenim sudom trajao višestruko duže nego pred prvostepenim sudom. Općinski sud je u prvostepenom postupku morao da provede dokazni postupak kako bi utvrdio činjenično stanje koje je poslužilo kao osnov za donošenje prvostepene presude, dok se u drugostepenom postupku, u pravilu, odlučuje na osnovu stanja u spisu. U konkretnom slučaju žalbeni postupak je trajao višestruko duže nego prvostepeni, tj. Kantonalnom sudu je bio potreban znatno duži period da donese drugostepenu odluku. U odgovoru na apelaciju Kantonalni sud nije ponudio opravdanje za tako duge periode pasivnosti u postupku koji je po zakonu hitne prirode.
33. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da dužina postupka pred sudovima više instance, shodno praksi Evropskog i Ustavnog suda, treba trajati kraće u odnosu na prvostepeni postupak s obzirom na samu prirodu postupka odlučivanja po pravnim lijekovima (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 5443/18 od 4. juna 2020. godine, tačka 34, dostupna na internet stranici www.ustavnisud.ba).
34. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud svojom pasivnošću u predmetnom postupku u odlučujućoj mjeri doprinio njegovoj dužini jer se žalbeni postupak pred tim sudom vodio nerazumno dugo, u postupku koji je po zakonu hitne prirode, zbog čega je došlo do povrede apelantičinog prava na suđenje u „razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. b)Pitanje naknade nematerijalne štete
35. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
36. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Dorić protiv BiH, aplikacija broj 68811/13, 7. novembra 2017. godine, Škrbić i Vujičić protiv BiH, aplikacije br. 37444/17 i 75271/17od 6. juna 2019. godine i Hadžajlić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 10770/18 od 16. januara 2020. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uslove u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku apelantici Duški Jurišić treba isplatiti iznos od 300,00 KM.
37. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Kantona Sarajevo u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka apelantima plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
38. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
39. Ustavni sud zaključuje da je u predmetnom parničnom postupku došlo do kršenja prava na suđenje u razumnom roku kao elementa prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer je postupak koji je po zakonu hitne prirode trajao sedam i po godina, pri čemu je Kantonalni sud imao neopravdane i nerazumno duge periode pasivnosti, što u okolnostima konkretnog slučaja predstavlja postupanje koje je suprotno standardima prava na pravično suđenje i ne zadovoljava zahtjeve prava na suđenje u razumnom roku.
40. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
41. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić