Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1252/20 (S.V. i S.V.)

Odluka donesena 16. 12. 2021.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
  • Pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost)
  • Državno vlasništvo
  • Pravično suđenje – obrazložena presuda
  • Nasljedstvo
  • Građanski postupak
  • Vlasničko-pravni odnosi
  • Upis u sudski registar
  • Nekretnina
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1252/20

Apelacija

Odluka o meritumu

16. 12. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 1252/20, rješavajući apelaciju S. V. i S. V., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:

Mato Tadić, predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 16. decembra 2021. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija S. V. i S. V. podnesena protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 Dn 011047 19 Gž od 5. decembra 2019. godine i Rješenja Općinskog suda u Zenici – Zemljišnoknjižni broj 043-0-Dn-18-002 670 od 21. februara 2019.

godine.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. S. V. i S. V. (u daljnjem tekstu: prvoapelant i drugoapelant ili apelanti) iz Zenice, koje zastupa Jasmin Mutapčić, advokat iz Zenice, podnijeli su 1. aprila 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 04 0 Dn 011047 19 Gž od 5. decembra 2019. godine i Rješenja Općinskog suda u Zenici – Zemljišnoknjižni ured (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 043-0-Dn-18-002 670 od 21. februara 2019. godine. Apelanti su 29. aprila 2020. godine dopunili apelaciju dostavljanjem punomoći za zastupanje apelanata pred Ustavnim sudom.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda, Općinskog suda i Asima Šaranovića (učesnika u postupku u kojem su donesene osporene odluke – u daljnjem tekstu A. Š.) zatraženo je 20. septembra 2021. godine da dostave odgovore na apelaciju.

3. Kantonalni sud, Općinski sud i A. Š. su u periodu od 23. septembra do 8. oktobra 2021. godine dostavili odgovore na apelaciju.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

Uvodne napomene

5. Općinski sud je Rješenjem broj 043-0-Dn-18-002 671 od 19. novembra 2018. godine, na osnovu Prijavnog lista broj 1641/2017 k. o. Zenica II, koji je izradila ovlaštena firma „Geodet“ d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: Prijavni list) i koji je ovjerila Služba za urbanizam, imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina Grada Zenica (u daljnjem tekstu: Služba), Zakona o zemljišnim knjigama FBiH (u daljnjem tekstu: Zakon o zemljišnim knjigama) i Pravilnika o postupanju u zemljišnoknjižnim stvarima (u daljnjem tekstu: Pravilnik), dozvolio uspostavljanje zemljišno-knjižnog uloška broj 2206 u katastarskoj općini Zenica II (u daljnjem tekstu: novi – prvi zk. ul.) tako što je u A popisnom listu novog - prvog zk. ul. izvršeno preuzimanje podataka katastra nekretnine označene kao k. č. 1109/1 (u daljnjem tekstu: nova - prva k. č.), u naravi dvorište površine 38 m² i kuća i zgrada površine 172 m², odnosno ukupne površine 210 m², te je izvršen prenos upisa B vlasničkog lista zk. ul. broj 203 k. o. SP Zenica (u daljnjem tekstu: stari zk. ul.) u B vlasnički list, kolona upisi, novog - prvog zk. ul. i prenos upisa C lista starog zk. ul. u C teretni list, kolona upisi, novog - prvog zk. ul., sve na način kako je to pobliže opisano u izreci rješenja. Rješenjem je također određeno da se zatvara stari zk. ul. u odnosu na k. č. 4/251.

6. Iz obrazloženja Općinskog suda proizlazi da je taj sud u postupku uspostavljanja zemljišnoknjižnog uloška, uvidom u Prijavni list, precizirani posjedovni list i kopiju katastarskog plana sa identifikacijom, utvrdio da nekretnine označene u izreci tog rješenja odgovaraju dijelu nekretnine koja je po starom premjeru označena kao k. č. broj 4/251 (u naravi dvorište površine 38 m², garaža površine 18 m² i kuća i zgrada površine 172 m², sve ukupne površine 228 m²), a koja je upisana u stari zk. ul. Također je utvrdio da su kao posjednici tih nekretnina (dakle nekretnina koje u naravi čine dvorište površine 38 m² i zgradu površine 172 m²) upisani prvoapelant s dijelom 2/3 i drugoapelant s dijelom 1/3. Općinski sud je također izvršio uvid u stari zk. ul., pa je, cijeneći provedene dokaze, utvrdio da se radi o istim nekretninama po starom i novom premjeru (dvorištu površine 38 m² i zgradi površine 172 m²) i da su prvoapelant s 2/3 dijelom i drugoapelant s dijelom 1/3 zakoniti posjednici tih nekretnina, a da su posjed stekli na osnovu darovnog ugovora, što su podaci katastarskog operata koji odgovaraju stvarnom stanju. Ovo je Općinski sud dovelo do zaključka da su apelanti vlasnici tih nekretnina, odnosno u svakom slučaju najvjerovatniji vlasnici tih nekretnina, zbog čega je, u skladu sa članom 3. stav 2, članom 7, kao i članom 69. stav 1. Zakona o zemljišnim knjigama odlučio kao u izreci.

7. Ustavni sud ne raspolaže informacijom da li je podnesena žalba protiv tog rješenja. Osporene odluke

8. Općinski sud je donio Rješenje broj 043-0-Dn-18-002 670 od 21. februara 2019. godine kojim je na osnovu predmetnog Prijavnog lista, Zakona o zemljišnim knjigama i Pravilnika dozvoljeno uspostavljanje zemljišnoknjižnog uloška broj 2205 u katastarskoj općini Zenica II (u daljnjem tekstu: novi - drugi zk. ul.) na način kako slijedi: – u A popisnom listu novog - drugog zk. ul. preuzimanje podataka katastra nekretnine označene kao k. č. 1109/2 (u daljnjem tekstu: nova - druga k. č.), u naravi garaža površine 18 m² (u daljnjem tekstu: predmetna nekretnina) –„prenos upisa B vlasničkog lista [starog zk. ul.] u B vlasnički list, kolona upisi, [novog - drugog zk. ul.] kako slijedi: Pr. 10. 4. 1961. Dn 653/61. Na osnovu rješenja NOO u Zenici od 20. 11. 1959. broj 03- 289761 uknjiženo je pravo vlasništva na nekretninama u A listu: zatim, zabilježuje da se uknjižba odnosi samo na zemljišnoknjižno tijelo II – zgrada bez zemljišta, u korist: DRŽAVNA SVOJINA, sa 1/1 dijelom, zatim, – na osnovu rješenja ovog suda od 21. 2. 2019. godine uknjiženo je pravo vlasništva na nekretninama opisanim u A listu, u korist [A. Š.], s 1/1 dijelom, – prenos upisa C teretnog lista [starog zk. ul.] u C teretni list, kolona upisi, [novog - drugog zk. ul.] kako slijedi: Pr. 10. 4. 1961. Dn 653/61. Na osnovu člana 37. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta uknjiženo je pravo korištenja na zemljište upisano u A listu pod I (na zemljište pod zgradom i zemljište koje služi za redovnu upotrebu zgrade) u korist: SOPSTVENIKA ZGRADE – kao zemljišnoknjižno tijelo II, dok na tom zemljištu postoji zgrada, – na osnovu rješenja ovog suda od 21. 2. 2019. godine uknjiženo je pravo korištenja na nekretninama upisanim u A listu, u korist [A. Š.], s 1/1 dijelom. Zatvara se [stari zk. ul.] u odnosu na dio k. č. 4/251.“

9. Općinski sud je u obrazloženju rješenja ukazao da je, u skladu s odredbama člana 67. Zakona o zemljišnim knjigama, javnim objavljivanjem najavio novo uspostavljanje zemljišnoknjižnog uloška. Uvidom u predmetni prijavni list, precizirani posjedovni list i kopiju katastarskog plana sa identifikacijom, Općinski sud je utvrdio da nekretnina označena u izreci rješenja odgovara dijelu nekretnine koja je po starom premjeru označena kao k. č. broj 4/251 upisane u stari zk. ul., te da je u katastarskoj evidenciji kao posjednik te nekretnine (garaže površine 18 m²) upisan A. Š. sa 1/1 dijelom. Općinski sud je ukazao da je uvidom u stari zk. ul. utvrđeno je da je u A popisnom listu upisana k. č. 4/251, a da su u B vlasničkom listu s pravom suvlasništva upisani prvoapelant sa 2/3 dijelom i drugoapelant sa 1/3 dijelom, uz upis državna svojina sa 1/1 dijelom, dok je u C teretnom listu, na osnovu člana 37. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, uknjiženo pravo korištenja na zemljište upisano u A listu pod I (na zemljište pod zgradom i zemljište koje služi za redovnu upotrebu zgrade) u korist: sopstvenika zgrade – kao zemljišnoknjižno tijelo II, dok na tom zemljištu postoji zgrada (Pr. 10. 4. 1961. Dn 653/61), a na osnovu darovnog ugovora od 26. 12. 2003. broj Ov: 7467/2003 uknjiženo je pravo korištenja na nekretninama u AI u korist prvoapelanta sa 2/3 i u korist drugoapelanta sa 1/3.

10. Općinski sud je konstatirao da su, u vezi s oglasom objavljenim u skladu sa članom 67. Zakona o zemljišnim knjigama, apelanti 5. novembra 2018. godine podnijeli zahtjev za priznavanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini koja je po novom premjeru označena kao nova - druga k. č. upisana u precizirani posjedovni list. Također je konstatirao da su uz taj zahtjev priložili određenu dokumentaciju (rješenja precizirani broj i datum, preciziranu punomoć, stari zk. ul. i identifikaciju parcele precizirani broj i datum), na osnovu koje je utvrđeno da nova - druga k. č. odgovara dijelu stare k. č. 4/251. Općinski sud je ukazao da je u vezi s tim oglasom i A. Š. 20. februara 2019. godine podnio zahtjev za priznavanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini koja je po novom premjeru označena kao nova - druga k. č. upisana u precizirani posjedovni list, te uz njega priložio rješenje o nasljeđivanju precizirani broj od 15. novembra 2013. godine, doneseno u ostavinskom postupku iza umrle Dž. Š., na osnovu kojeg je A. Š. upisan kao trenutni posjednik na toj parceli sa 1/1 dijelom. Općinski sud je konstatirao da je dostavljena i kopija preciziranog posjedovnog lista, gdje je kao posjednik predmetne nekretnine evidentiran A. Š. s 1/1 dijelom. Općinski sud je ukazao da je, u vezi s tim, u skladu s odredbom člana 64. Zakona o zemljišnim knjigama, po službenoj dužnosti, zahtjevom od 19. novembra 2018. godine tražio od Službe dostavljanje pravnog osnova upisa posjednika u katastarskom operatu na novoj - drugoj k. č. Služba je 28. novembra 2018. godine dostavila sudu kopiju popisnog lista od 1. novembra 1977. godine gdje je na novoj - drugoj k. č., nakon aerofotogrametrijskog snimanja, upisana kao posjednik Dž. Š. s dijelom 1/1, kao i kopiju rješenja o nasljeđivanju na osnovu kojeg je na novoj-drugoj k. č. upisan A. Š. kao trenutni posjednik sa 1/1 dijelom.

11. Cijeneći provedene dokaze, Općinski sud je utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o istoj nekretnini po starom i novom premjeru, te da je A. Š. zakoniti posjednik predmetne nekretnine. Pri tome je ukazao da je A. Š. posjed stekao na osnovu rješenja o nasljeđivanju, što su podaci katastarskog operata koji odgovaraju stvarnom stanju, odnosno predstavljaju posljednje stvarno stanje posjeda, a kako je to predviđeno odredbom člana 64. stav 1. tač. 11. i 12. Zakona o zemljišnim knjigama. Ovo je, u vezi s odredbom člana 89. stav 1. istog zakona, Općinski sud dovelo do zaključka da je A. Š. vlasnik predmetne nekretnine, odnosno u svakom slučaju najvjerovatniji vlasnik predmetne nekretnine. Zaključivši da su ispunjene sve pretpostavke za upis navedene nekretnine u zemljišnu knjigu, tj. za uspostavljanje novog zemljišnoknjižnog uloška i upis prava vlasništva, Općinski sud je u skladu sa članom 3. stav 2, članom 7, kao i članom 69. stav 1. Zakona o zemljišnim knjigama, odlučio kao u izreci.

12. Apelanti su podnijeli žalbu protiv rješenja Općinskog suda, koja je odbijena Rješenjem Kantonalnog suda broj 04 0 Dn 011047 19 Gž od 5. decembra 2019. godine i prvostepeno rješenje je potvrđeno.

13. Kantonalni sud je u obrazloženju rješenja ukazao da je postupak koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja proveden po službenoj dužnosti u skladu s odredbama iz člana od 63. do 75. Zakona o zemljišnim knjigama. Također se pozvao na odredbe člana 88. Zakona o zemljišnim knjigama i člana 41.a Pravilnika. Kantonalni sud je konstatirao da iz stanja spisa proizlazi da je u starom zk. ul. broj 203 u A listu, između ostalih, upisana i parcela k. č. 4/251, u naravi garaža površine 18 m², a u B listu je kao vlasnik upisano državno vlasništvo sa 1/1, uz upis suvlasništva na apelante, dok je u posjedovnom listu na osnovu Popisnog lista od 1. novembra 1977. godine u kojem je bila upisana Dž. Š. (prednica A. Š.) i rješenja o nasljeđivanju kao posjednik predmetne nekretnine upisan A. Š. Pri tome je Kantonalni sud ukazao da u postupku uspostavljanja zemljišnoknjižnog uloška, Zemljišnoknjižni ured samo vrši provjeru podataka na način kako je to propisano da se radi kod provjere koju vrši sud po službenoj dužnosti u skladu s odredbama čl. 64. i

69. Zakona o zemljišnim knjigama. Ocijenio je da je Općinski sud upravo i postupao na taj način prilikom donošenja prvostepene odluke. Naime, Kantonalni sud je istakao da se navedenim zakonskim odredbama sudu daju upute koji su dokazi potrebni za konačno utvrđivanje podataka potrebnih za postupak uspostavljanja zemljišnoknjižnog uloška i upisa u postupku uspostavljanja, u smislu člana 64. istog zakona, te u interesu utvrđivanja materijalne istine. Također je istakao da je Zemljišnoknjižni sud taj koji mora odrediti koja su sredstva potrebna i na koji način će uslijediti postupak dokazivanja činjenica bitnih za donošenje odluke za uspostavljanje zemljišnoknjižnog uloška, kao i koga je utvrdio kao vlasnika odnosno nosioca nekog drugog prava na nekretnini, odnosno čije vlasništvo odnosno drugo pravo prema stanju stvari se Zemljišnoknjižnom uredu čini najvjerovatnijim. Kantonalni sud je ocijenio da iz dokaza koje su uz žalbu dostavili apelanti ni taj sud nije mogao utvrditi drugačije činjenično stanje koje bi zahtijevalo brisanje upisa, a da je odredbom člana 70. Zakona o zemljišnim knjigama propisano da zainteresirana lica mogu samo zahtijevati da se Zemljišnoknjižnom uredu naloži da izvrši zabilježbu protiv tačnosti zemljišne knjige ili da preduzme brisanje.

IV.Apelacija I.Navodi iz apelacije

14. Apelanti smatraju da im je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U vezi s tim, tvrde da su u postupku u kojem su donesene osporene odluke na njihovu štetu proizvoljno ocijenjeni dokazi, proizvoljno primijenjeno materijalno pravo i da obrazloženja osporenih odluka nisu u skladu sa standardima člana 6. Evropske konvencije. U suštini, tvrde da su redovni sudovi zanemarili činjenicu da su apelanti upisani u stari zk. ul. kao suvlasnici predmetne nekretnine i da su u vezi s tim proizvoljno primijenili odredbe čl. 64. i 66. Zakona o zemljišnim knjigama. Tvrde da iz odredbi člana 64. Zakona o zemljišnim knjigama proizlazi da se upisi u zemljišne knjige ne vrše samo na osnovu faktičkog stanja, kako je to učinjeno u osporenim odlukama, već da se uzimaju u obzir i druge relevantne isprave i dokazi koji mogu poslužiti prilikom utvrđivanja prava vlasništva i drugih prava. Tvrde da redovni sudovi nisu cijenili te dokaze, već samo „dopis katastra“. Smatraju da se u konkretnom slučaju upis trebao izvršiti na njih kao stvarne i upisane z. k. vlasnike i predmetne nekretnine, a ne na evidentiranog posjednika, naročito zato što je osnov za evidenciju posjednika bio novi premjer bez postojanja pravnog osnova za upis u Katastru.

II.Odgovori na apelaciju

15. Kantonalni sud smatra da je osporena odluka tog suda pravilna i zakonita. U vezi s tim, između ostalog, ponavlja utvrđenje prvostepenog suda i ukazuje da apelanti u apelaciji ponavljaju navode koje su iznosili u toku žalbenog postupka. Također, Kantonalni sud naglašava da su, u skladu sa članom 70. Zakona o zemljišnim knjigama, ograničena ovlaštenja drugostepenog suda u pogledu postupanja povodom žalbe u postupku uspostavljanja i da je u tom postupku samo ispitivao činjenice u svjetlu traženog brisanja upisa, ali da u tom smislu nije mogao utvrditi drugačije činjenično stanje koje bi zahtijevalo brisanje upisa A. Š. i upisa apelanata.

16. Općinski sud smatra da je apelacija neosnovana.

17. A. Š. smatra da su osporene odluke pravilne i zakonite. U vezi s tim, između ostalog, ukazuje da se ne mogu prihvatiti kao relevantni navodi apelanata da je prvostepeni sud prilikom uspostavljanja zk. uloška zanemario upisano pravo vlasništva na spornom dijelu parcele k. č. 4/251 i da je kao jače pravo priznao upis prava posjeda. Naime, A. Š. ukazuje da je cilj harmonizacije da se ukloni nesaglasnost zk. upisa sa faktičkim stanjem, a da sama činjenica da je posjed na predmetnoj nekretnini upisan prije 40 godina i da je na tom dijelu izgrađen objekt još 1970. godine dovoljan dokaz čije je pravo jače.

V.Relevantni propisi

18. Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 58/02, 19/03, 54/04, 32/19 – odluka USFBiH i 94/20 – rješenje USFBiH) U konkretnom slučaju primjenjuje se Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 58/02, 19/03 i 54/04), koji je važio u vrijeme donošenja osporenih odluka, a koji u relevantnom dijelu glasi:

Član 7.

Pretpostavka za upis nekretnina Za upis nekretnine u zemljišnu knjigu potreban je prijavni list sa kopijom katastarskog plana.

Član 64.

Načelo službene provjere i istraživanja činjenica Radi utvrđivanja vlasništva, drugih prava i ograničenja na nekretninama zemljišnoknjižni ured će po službenoj dužnosti poduzeti potrebne provjere i istraživanja i pribaviti odgovarajuće dokaze. Između ostalog, mogu se upotrijebiti slijedeći dokazi:

[…] 11) podaci katastarskih operata koji odgovaraju stvarnom stanju;

12) saslušanja svjedoka, posljednje stvarno stanje posjeda, izjave stranaka i slične informacije;

[…] Član 66.

Novo uspostavljanje zemljišnoknjižnog uloška (1) Novo uspostavljanje zemljišnoknjižnog uloška vrši se po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresirane osobe.

(2) Kad treba da se uspostavi novi zemljišnoknjižni uložak tad će zemljišnoknjižni ured zatražiti od općinskog organa za upravu koji vodi katastar dostavu ovjerenog izvoda iz katastra.

Član 69.

Upisi u postupku uspostavljanja (1) U zemljišnu knjigu će se kao vlasnik, odnosno nosilac nekog drugog prava, upisati:

1) osoba koja je od strane zemljišnoknjižnog referenta utvrđena kao vlasnik, odnosno nosilac nekog drugog prava na nekretnini u skladu sa odredbama ovog zakona, 2) osoba čije vlasništvo, odnosno drugo pravo prema stanju stvari zemljišnoknjižnom uredu izgleda najvjerovatnijim.

[…] Član 70.

Predmet žalbe u postupku uspostavljanja U žalbenom postupku zainteresirane osobe mogu samo zahtijevati da se zemljišnoknjižnom uredu naloži da izvrši zabilježbu protiv tačnosti zemljišne knjige ili da poduzme brisanje.

Član 88.

Novi premjer (1) Ukoliko se zahtjevi odnose na nekretnine, koje prema svojim podacima u popisnom listu ne odgovaraju aktuelnim rezultatima premjera ili još uopće nisu premjerene, te nekretnine će se u odjeljku A opisati prema drugim kriterijima tako da je treća osoba u stanju na osnovu tog opisa identificirati nekretninu.

Ukoliko postoji tačan premjer kao i tačno određenje granica, veličine te opis i kultura parcele, oni se po saopštenju organa za katastarski premjer, bez posebnog zahtjeva, preuzimaju u zemljišnoknjižni uložak u odjeljku A kao aktuelni popisni podaci. Promjenom oznake i preuzimanjem rezultata premjera ne mijenjaju se pravni odnosi na nekretnini.

(2) Ukoliko na osnovu novog premjera nije moguće povezivanje pravnih odnosa sa dosadašnjim nekretninama, ovi zemljišnoknjižni ulošci će se zatvoriti i u postupku uspostave, u skladu sa odredbama ovog zakona, uspostaviti novi.

Član 89.

Dosjelost (1)Ukoliko je prema dosadašnjem pravu već uslijedilo sticanje vlasništva putem dosjelosti prije stupanja na snagu ovog zakona, stečeno vlasništvo ostaje na snazi. Dokaz sticanja vlasništva na ovaj način vrši se prema članu 3. stav 2., tačka 2. ovog zakona sudskim utvrđivanjem ili analognom primjenom odredbi člana 63. i dalje ovog zakona.

(2)Posjednici koji ispune pretpostavke za dosjelost tek nakon stupanja na snagu ovog zakona stiču vlasništvo tek upisom.

19. Pravilnik o postupanju u zemljišnoknjižnim stvarima („Službene novine FBiH” br. 5/03, 10/07 i 80/11) U konkretnom slučaju primjenjuje se neslužbeni prečišćeni tekst Pravilnika o postupanju u zemljišnoknjižnim stvarima („Službene novine FBiH” br. 5/03 i 10/07), sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi:

Član 41a.

Usaglašavanje podataka u popisnom listu sa aktuelnim rezultatima premjera (1) Upis nekretnina u zemljišnu knjigu vrši se po podacima katastarskog ureda, prema podacima novog premjera.

[…] VI.Dopustivost

20. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

21. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

22. U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom je Rješenje Kantonalnog suda broj 04 0 Dn 011047 19 Gž od 5. decembra 2019. godine, protiv kojeg nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogućih prema zakonu. Zatim, osporeno rješenje apelanti su primili 3. februara 2020. godine, a apelacija je podnesena 1. aprila 2020. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

23. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

24. Apelanti smatraju da su osporenim odlukama povrijeđena njihova prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Pravo na pravično suđenje

25. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

26. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom.

27. U konkretnom slučaju postupak u kojem su donesena osporena rješenja odnosi se na zemljišnoknjižni predmet radi uspostavljanja zemljišnoknjižnog uloška, u kojem su apelanti učestvovali u svojstvu stranke. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da apelanti u predmetnom postupku uživaju garancije prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije i člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.

28. Iz apelacionih navoda proizlazi da apelanti tvrde da su u starom zk. ul. bili upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine (garaže), te da su kao takvi trebali biti upisani kao suvlasnici i u novom - drugom zk. ul. U vezi s navedenim apelanti, u suštini, tvrde da su u postupku koji je okončan osporenim odlukama proizvoljno ocijenjeni dokazi koje su dostavili apelanti i da je, shodno tome, proizvoljno utvrđeno činjenično stanje i proizvoljno primijenjeni relevantni propisi, a da obrazloženja osporenih odluka nisu u skladu sa standardima člana 6. Evropske konvencije.

29. U vezi s tim, Ustavni sud, prije svega, ukazuje na to da, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene prava (vidi Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01). Naime, Ustavni sud nije nadležan da supstituira redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je, općenito, zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli (vidi Evropski sud, Thomas protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 10. maja 2005. godine, aplikacija broj 19354/02). Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li su, eventualno, povrijeđena ili zanemarena ustavna prava (pravo na pravično suđenje, pravo na pristup sudu, pravo na djelotvoran pravni lijek i dr.), te da li je primjena zakona bila, eventualno, proizvoljna ili diskriminaciona.

30. Ustavni sud se, dakle, prema navedenim stavovima, može izuzetno, kada ocijeni da je u određenom postupku redovni sud proizvoljno postupao kako u utvrđivanju činjenica, tako i u primjeni relevantnih pozitivnopravnih propisa (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 311/04 od 22. aprila 2005. godine, stav 26), upustiti u ispitivanje načina na koji su nadležni sudovi utvrđivali činjenice i na tako utvrđene činjenice primijenili pozitivnopravne propise. U kontekstu navedenog, Ustavni sud podsjeća i na to da je u više svojih odluka istakao da očigledna proizvoljnost u primjeni relevantnih propisa nikada ne može voditi ka jednom pravičnom postupku (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 1293/05 od 12. septembra 2006. godine, tačka 25. i dalje). Stoga će Ustavni sud u konkretnom slučaju ispitati da li su osporene odluke proizvoljne.

31. Ustavni sud zapaža da je u konkretnom slučaju osporenim odlukama, donesenim u postupku uspostavljanja zemljišnoknjižnog uloška, nesporno utvrđeno da predmetna nekretnina (u naravi garaža površine 18 m²) odgovara dijelu nekretnine koja je po starom premjeru bila označena kao k. č. broj 4/251 (a koja je u naravi, kako proizlazi iz obrazloženja osporene prvostepene odluke, obuhvatala dvorište površine 38 m², garažu površine 18 m² i kuću i zgradu površine 172 m², sve ukupne površine 228 m²) i koja je bila upisana u stari zk. ul. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da iz obrazloženja osporenih odluka proizlazi da je Općinski sud, prilikom upisa prava vlasništva na predmetnoj nekretnini (garaži) u postupku u kojem su donesene osporene odluke, nasuprot apelacionim navodima, cijenio sve dokaze koje su dostavili apelanti, pa tako i stari zk. ul. (u kojem je u B listu kao vlasnik upisano državno vlasništvo sa 1/1, uz upis suvlasništva na apelante). Pri tome, Ustavni sud zapaža da iz obrazloženja osporenih odluka proizlazi da je, imajući u vidu dostavljene dokaze, kao i činjenicu da su zahtjev za priznavanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini podnijeli i apelanti i A. Š., Općinski sud u skladu s odredbama člana 61. Zakona o zemljišnim knjigama izvršio službenu provjeru i pribavio odgovarajuće dokaze u smislu člana 64. stav 1. tač. 11. i 12. Zakona o zemljišnim knjigama. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud jasno obrazložio svoj zaključak da se u konkretnom slučaju radi o istoj nekretnini po starom i novom premjeru i da je A. Š. zakoniti posjednik predmetne nekretnine, odnosno da je posjed stekao na osnovu rješenja o nasljeđivanju, pri čemu je na osnovu kopije popisnog lista od 1. novembra 1977. godine utvrdio da je novoj - drugoj k. č. (garaži), nakon aerofotogrametrijskog snimanja, upisana kao posjednik Dž. Š. s dijelom 1/1, što su podaci katastarskog operata koji predstavljaju posljednje stvarno stanje posjeda. Također, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud jasno obrazložio svoj zaključak da je A. Š. najvjerovatniji vlasnik predmetne nekretnine u smislu člana 89. stav 1. istog zakona, zbog čega su ispunjene sve pretpostavke za upis navedene nekretnine u zemljišnu knjigu, tj. za uspostavljanje novog zemljišnoknjižnog uloška i upis prava vlasništva, u smislu člana 3. stava 2, člana 7, kao i člana 69. stav 1. Zakona o zemljišnim knjigama. Pored toga, Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud, razmatrajući navode apelanata, kakve u suštini ponavljaju u apelaciji, dovoljno jasno obrazložio zašto ti navodi ne mogu dovesti do drugačije odluke u konkretnom slučaju. Imajući u vidu navedeno, te dovodeći obrazloženja osporenih odluka u vezu s odredbama relevantnih propisa na koje su se redovni sudovi pozvali u tim obrazloženjima (citiranim u dijelu ove odluke pod nazivom „Relevantni propisi), Ustavni sud ne nalazi proizvoljnost u postupanju redovnih sudova u konkretnom slučaju, odnosno smatra da iz tih odluka ne proizlazi proizvoljnost u primjeni materijalnog prava u konkretnom slučaju. S obzirom na navedeno, u okolnostima konkretnog slučaja nema uvjeta da Ustavni sud, u smislu naprijed navedenih stavova Evropskog i Ustavnog suda, svojim tumačenjem zamijeni dato tumačenje redovnih sudova u osporenim odlukama.

32. Dakle, imajući u vidu sve navedeno odnosno, uzimajući u obzir činjenična utvrđenja i relevantne odredbe propisa na kojima su redovni sudovi zasnivali svoje odluke i obrazloženja koja su dali u vezi s tim, a koja, nasuprot mišljenju apelanata, zadovoljavaju standarde prava na pravično suđenje, Ustavni sud smatra da u osporenim odlukama nema elemenata koji bi ukazivali na proizvoljnost u postupanju redovnih sudova.

33. Zbog svega navedenog, Ustavni sud smatra da su navodi apelacije o kršenju prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije neosnovani.

Pravo na imovinu

34. Apelanti smatraju da im je osporenim odlukama povrijeđeno i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da se navodi apelanata o kršenju ovog prava, u suštini, zasnivaju na istim navodima koje su istakali u vezi s pravom na pravično suđenje, odnosno na navodima o proizvoljnoj ocjeni dokaza i proizvoljno utvrđenom činjeničnom stanju i proizvoljnoj primjeni relevantnih popisa, koje je Ustavni sud već elaborirao u prethodnim tačkama ove odluke i za koje je zaključio da su neosnovani. S obzirom na to, Ustavni sud smatra da su navodi apelanata o kršenju prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, također, neosnovani.

VIII.Zaključak

35. Ustavni sud zaključuje da ne postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine jer su redovni sudovi, odlučujući u zemljišnoknjižnom postupku, dovoljno jasno i detaljno obrazložili svoje odluke u pogledu ocjene dokaza, utvrđivanja činjeničnog stanja i primjene relevantnih propisa, a takvo obrazloženje Ustavni sud ne smatra proizvoljnim i smatra da je u skladu sa standardima prava na pravično suđenje.

36. Ustavni sud zaključuje da nema povrede ni prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju kada apelanti navode o kršenju ovog prava vezuju za ocjenu dokaza, pogrešno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu prava, a Ustavni sud je zaključio da nije bilo proizvoljnosti u tom pogledu.

37. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

38. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o meritumu u predmetu AP-1252/20 (S.V. i S.V.) | Sudska praksa | Aktio