Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1526/20 (I.H.)

Odluka donesena 16. 12. 2021.

Nema povrede
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine
  • Pravično suđenje-primjena zakona i utvrđivanje činjenica (proizvoljnost)
  • Građanski postupak
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Suvlasništvo
  • Vlasničko-pravni odnosi
  • Dosjelost
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1526/20

Apelacija

Odluka o dopustivosti

16. 12. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 16. decembra 2021. godine, u predmetu broj AP-1526/20, rješavajući apelaciju I.H. na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija I.H. podnesena protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 Dn 011271 19 Gž od 20. novembra 2019. godine, zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana.

OBRAZLOŽENJE

1. I.H. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Maglaja, kojeg zastupa Eldin Bašić, advokat iz Maglaja, podnio je 17. aprila 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 04 0 Dn 011271 19 Gž od 20. novembra 2019. godine.

2. Rješenjem Općinskog suda u Zavidovićima, Zemljišnoknjižni ured Maglaj (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 042-0-DN-17-004295 od 21. marta 2019. godine, donesenim u zemljišnoknjižnom predmetu po službenoj dužnosti, radi uspostave zemljišnoknjižnog uloška na osnovu podataka novog premjera, uspostavljen je zemljišnoknjižni uložak (u daljnjem tekstu: predmetni zk uložak) u određenoj katastarskoj općini, sve bliže označeno u dispozitivu rješenja. Na osnovu člana 7. Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o zemljišnim knjigama) i Prijavnog lista Službe za urbanizam, geodetske i imovinsko-pravne poslove općine Maglaj (u daljnjem tekstu: Služba) od 30. juna 2017. godine, dozvoljen je upis u A list predmetnog zk uloška nekretnina bliže označenih u dispozitivu rješenja (u daljnjem tekstu: predmetne nekretnine ili nekretnine novog premjera). Na osnovu člana 69. Zakona o zemljišnim knjigama dozvoljena je uknjižba prava vlasništva u koloni upisa B lista predmetnog zk uloška u korist državne svojine sa dijelom od 1/1. Na osnovu člana 32. stav 2. Zakona o šumama Zeničko-dobojskog kantona dozvoljen je upis zabilježbe organa upravljanja u koloni upisi B lista predmetnog zk uloška u korist Zeničko-dobojskog kantona-Kantonalne uprave za šumarstvo. Zatvoren je određeni zemljišnoknjižni uložak u odnosu na određene nekretnine (u daljnjem tekstu: nekretnine starog primjera), sve bliže označeno u dispozitivu rješenja, u skladu sa članom 73. stav 1. tačka 4. i članom 88. stav 2. Zakona o zemljišnim knjigama, te konstatovano da na nekretnini A lista nema tereta niti drugih ograničenja.

3. U obrazloženju rješenja Općinski sud je naveo da je 30. juna 2017. godine tom sudu od strane Službe dostavljen Prijavni list, u kojem je sadržana identifikacija nekretnina starog i novog katastarskog premjera i kopija katastarskog plana (skica preklapanja planova starog i novog premjera), radi uspostave zemljišne knjige prema podacima novog katastarskog premjera za nekretnine precizno označene u dispozitivu rješenja. Dalje, da se u konkretnom slučaju radi o postupku sistematskog usklađivanja zemljišne knjige sa novim katastarskim premjerom, koji se provodi, za katastarske općine bliže precizirane u obrazloženju rješenja, u sklopu državnog Projekta registracije nekretnina, a shodno odredbama od člana 63. do člana 75. Zakona o zemljišnim knjigama kojima se reguliše postupak novog uspostavljanja zemljišne knjige, zamjena zemljišne knjige i zatvaranje zemljišne knjige i člana 88. st. 1. i 2. navedenog zakona. Također, ukazano je da je nakon službeno zaprimljenih podataka (Prijavni listovi, kopije plana (skice) i ostala dokazna dokumentacija) dostavljenih od strane katastra i završene kontrole preuzimanja podataka u zemljišnoknjižnom uredu, sastavljen oglas kojim je najavljeno da predstoji uspostavljanje zemljišne knjige za predmetne katastarske općine prema podacima novog katastarskog premjera. Zatim, navedeno je da je proveden postupak uspostave u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama i Pravilnika o postupanju u zemljišnoknjižnim stvarima, te javnim objavljivanjem najavljeno je da predstoji uspostavljanje zemljišnoknjižnog uloška. Također, navedeno je da je najava uspostave i zamjena zemljišne knjige objavljena je u službenim glasnicima, u dva dnevna lista koja su dostupna u cijeloj Bosni i Hercegovini, na oglasnoj ploči suda i općine, lokalnom elektronskom mediju i na mjestima uobičajenim za oglašavanje u predmetnim katastarskim općinama.

4. Također, Općinski sud je naveo da je uvidom u Prijavni list i kopiju katastarskog plana utvrđeno da nekretninama novog premjera odgovaraju nekretnine starog premjera. Dalje, da je uvidom u predmetni prijavni list utvrđeno da su kao suposjednici na nekretninama novog premjera upisana određena lica, a među njima i apelant sa dijelom 1/8, kao i da su zemljišnoj knjizi nekretnine starog premjera uknjižene kao državne svojina (državni erar FNRJ sa upisanom zabilježbom da je organ upravljanja i korištenja nekretnina šumsko gazdinstvo tvornice Natron u Maglaju) sa dijelom od 1/1. Budući da iz stanja spisa proizlazi da su predmetne nekretnine u državnoj svojini i da su samovlasno zauzete (uzurpirane) od strane aktuelnog posjednika ili njegovog pravnog prednika, Općinski sud je istakao da je dopisom od 26. oktobra 2018. godine u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama, pozvao stranke u postupku i druge relevantne subjekte da dostave tom sudu obavijesti, informacije ili isprave iz kojih je vidljivo da li je za predmetne nekretnine vođen postupak raspravljanja uzurpacije, odnosno da li aktuelni upisani posjednik ima valjan pravni osnov za sticanje prava vlasništva, obzirom da iz zemljišne knjige proizlazi da predmetne nekretnine predstavljaju nekretnine u državnoj svojini. Postupajući po tom dopisu, ukazano je da je Služba obavijestila Općinski sud da u dostupnoj službenoj evidenciji i dokumentaciji nije pronađen spis niti dokumentacija o vođenju postupka raspravljanja uzurpacije za predmetne nekretnine.

5. Nadalje, istaknuto je da je Zakonom o šumama Zeničko-dobojskog kantona u članu 32. stav 2. propisano da državnim šumama i šumskim zemljištem upravlja Vlada putem Ministarstva i Kantonalne uprave, pod uslovima predviđenim ovim Zakonom, a članom 32. stav 3. propisano je da pravo vlasništva nad državnim šumama i šumskim zemljištem ne može se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog, odnosno dosjelošću. Shodno tome, navedeno je da su nekretnine iz dispozitiva rješenja u pravnom režimu „državnih šuma i šumskog zemljišta“ što proizlazi iz navedenog zemljišnoknjižnog stanja starog premjera, a kako je to predviđeno relevantnom odredbom Zakona o zemljišnim knjigama. U pogledu posjedovnog stanja aktuelnog posjednika upisanog u katastru, istaknuto je da upisani posjednik ili njegov pravni prednik, posjed u katastru stekao je uspostavom aerofotogrametrijskog premjera 1. januara 1974. godine (uspostava novog katastarskog premjera, u narodu poznato “avionsko snimanje"). Međutim, imajući u vidu Zakonom predviđenu nemogućnost (zabranu) sticanja prava vlasništva na osnovu dosjelosti nad državnim šumama i šumskim zemljištem i utvrđenu činjenicu da za predmetne nekretnine nije vođen postupak priznanja prava vlasništva na uzurpiranim nekretninama, Općinski sud je istakao da aktuelni posjednik iz katastra nema valjan pravni osnov za sticanje i upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Identifikacijom nekretnina koja je sadržana u Prijavnom listu, utvrđeno je kako se radi o istim nekretninama po starom i novom premjeru, a za te nekretnine nije moguće povezati pravne osnove upisa prava, čime su ispunjene pretpostavke iz člana 88. stav 2. Zakona o zemljišnim knjigama.

6. Nakon što je, u skladu sa važećim propisima, najavljena uspostava predmetnog zk uloška i toj uspostavi u ostavljenom roku niko nije prigovarao, Općinski sud je istakao da ne postoje smetnje za uspostavu novog zemljišnoknjižnog uloška i upis nekretnina u zemljišnu knjigu prema podacima novog premjera. Također, ukazano je da je iz gornjih navoda vidljivo da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za upis predmetnih nekretnina u zemljišnu knjigu, tj. za uspostavu novog zemljišnoknjižnog uloška i upis stvarnih prava, pa je odlučeno kao u dispozitivu rješenja.

7. Rješenjem Kantonalnog suda broj 04 0 Dn 011271 19 Gž od 20. novembra 2019. godine žalba zainteresirane osobe, tj. apelanta je odbijena i prvostepeno rješenje potvrđeno. Istovremeno, naloženo je Općinskom sudu da izvrši zabilježbu protiv tačnosti zemljišne knjige.

8. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je istakao da žalbeni prigovori nisu od uticaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, a tvrdnje iz žalbe, apelant može eventualno ostvarivati u parničnom, odnosno vanparničnom postupku. Nadalje, Kantonalni sud je citirao relevantne odredbe Zakona o premjeru i katastru nekretnina i ukazao da je kod takvog stanja stvari Općinski sud pravilno postupio kada je donio pobijano rješenje. Pored toga, navedeno je da ukoliko je došlo do greške prilikom aerofotogrametrijskog premjera terena i uspostavljanja novog katastra, za otklanjanje ovakvih sličnih grešaka nadležni su općinski organi uprave za geodetske poslove i katastar nekretnina, kako je to i regulisano odredbama čl. od 54. do 57. Zakona o premjeru i katastru zemljišta, a članom 62. stav 1. pomenutog Zakona je propisano da su nadležni općinski organi dužni da najmanje svake desete godine na licu mjesta provjere tačno stanje na planovima i katastarskom operatu, iz čega proizlazi da se u sudskom postupku ne može tražiti ispravka upisa posjeda u katastar zemljišta. Nadalje, Kantonalni sud je istakao da je prvostepeni sud pobijano rješenje donio pravilnom primjenom odredaba čl. od 63. do 75. i člana 88. stav 2. Zakona o zemljišnim knjigama, te da je u postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja pravilno i potpuno utvrdio sve pravno relevantne činjenice za donošenje pobijanog rješenja, o čemu je dao pravilne i potpune razloge, koje je u cijelosti prihvatio i taj sud. Najzad, ukazano je da u žalbenom postupku uspostavljanja zemljišnoknjižnog uloška po članu 70. Zakona o zemljišnim knjigama zainteresovane osobe mogu samo zahtijevati da se zemljišnoknjižnom uredu naloži da izvrši zabilježbu protiv tačnosti zemljišne knjige ili da poduzme brisanje, iz kojih razloga je drugostepeni sud i odlučio kao u drugom dijelu dispozitiva rješenja.

9. U predmetnoj apelaciji apelant se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant, u suštini, smatra da je u predmetnom postupku proizvoljno utvrđeno činjenično stanje i proizvoljno primijenjeno materijalno pravo. U vezi s tim, apelant ukazuje da predmetne nekretnine smatra svojim suvlasništvom jer se radi o zemljištu koje je njegov djed S.H. kupio od porodice Jović (dokazi uništeni u poplavi 2014. godine), te je njegov otac N.H., pa tako i apelant, predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem kao savjestan posjednik. Isto tako, apelant smatra da su se navedene činjenice mogle utvrditi otvaranjem posebnog postupka i zakazivanjem ročišta u smislu odredbi Zakona o vanparničnom postupku, a po članu 83. Zakona o zemljišnim knjigama na kojem bi se raspravila sporna pitanja. Nadalje, apelant navodi da nezakonitost vidi u činjenici da Općinski sud ne daje obrazloženje zašto smatra da predmetne nekretnine spadaju u kategoriju „državnih šuma i šumskog zemljišta“ odnosno po službenoj dužnosti ne provodi niti jedan dokaz kako bi tu činjenicu utvrdio. Najzad, apelantu nije jasno kako u postupku harmonizacije nije upisan sa pravom suvlasništva kako je to upisan u katastru na predmetnim nekretninama, iako on i njegovi pravni prednici te nekretnine drže u posjedu najmanje 100 godina te je faktički i dosjelošću i stečeno pravo vlasništva nad tim nekretninama, a već je navedeno da se radilo o kupovini i nasljeđivanju kao osnovu sticanja. Na kraju, apelant ukazuje da je katastarski upis prošao sve procedure nakon aviosnimanja i niko nije imao primjedbi na upis, pa mu nije jasno da mu se nakon toliko godina spori pravo suvlasništva.

Relevantni propisi

10. Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 58/02, 19/03, 54/04, 32/19 - OUS FBiH i 94/20 - Rješenje US FBiH).

11. U konkretnom slučaju primjenjuje se Zakon o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 58/02, 19/03 i 54/04) koji je važio u vrijeme donošenja osporene odluke, a koji u relevantnom dijelu glasi:

Član 69. stav (1) tačka (1) (2) (1) U zemljišnu knjigu će se kao vlasnik, odnosno nosilac nekog drugog prava, upisati:

1) osoba koja je od strane zemljišnoknjižnog referenta utvrđena kao vlasnik, odnosno nosilac nekog drugog prava na nekretnini u skladu sa odredbama ovog zakona, 2) osoba čije vlasništvo, odnosno drugo pravo prema stanju stvari zemljišnoknjižnom uredu izgleda najvjerovatnijim.

Član 88. stav (2) (2) Ukoliko na osnovu novog premjera nije moguće povezivanje pravnih odnosa sa dosadašnjim nekretninama, ovi zemljišnoknjižni ulošci će se zatvoriti i u postupku uspostave, u skladu sa odredbama ovog zakona, uspostaviti novi.

12. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije, Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

13. Ustavni sud u fazi ispitivanja dopustivosti predmeta, mora utvrditi, između ostalog, i da li su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje, koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99 i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja Ustavom Bosne i Hercegovine zaštićenih prava.

14. Apelant tvrdi da je u postupku proizvoljno utvrđeno činjenično stanje i proizvoljno primijenjeno materijalno pravo. S tim u vezi Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda, prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog i procesnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP-20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).

15. U konkretnom slučaju Ustavni sud smatra da su, suprotno svim navodima apelanta, Općinski sud i Kantonalni sud u obrazloženjima svojih odluka dali detaljne, jasne i precizne razloge za svoje odlučenje u kojima ne nalazi bilo kakvu proizvoljnost. Stoga, Ustavni sud ukazuje da apelant nije ponudio relevantne argumente koji bi opravdali njegove tvrdnje da je na bilo koji način došlo do povrede ustavnih prava na koja se pozvao, osim što je nezadovoljan rezultatom postupka u kojem su donesene osporene odluke. Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanta u predmetnoj apelaciji pokreću ustavna pitanja na koje se pozvao, odnosno ništa što ukazuje da apelant ima „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

16. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

17. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1526/20 (I.H.) | Sudska praksa | Aktio