Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-4713/20 (I. A.)

Odluka donesena 16. 12. 2021.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4713/20

Apelacija

Odluka o meritumu

16. 12. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 16. decembra 2021. godine, u predmetu broj AP 4713/20, rješavajući apelaciju Ismije Ahmetović, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 72. st. (4) i (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju je podnijela Ismija Ahmetović.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se trenutno vodi pred Kantonalnim sudom u Tuzli po žalbi na Rješenje Općinskog suda u Lukavcu broj 126 0 I 177207 15 I od 8.

juna 2021. godine.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Lukavcu i predsjedniku Kantonalnog suda u Tuzli da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzmu odgovarajuće mjere za okončanje predmetnog postupka u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav

1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Lukavcu i predsjedniku Kantonalnog suda u Tuzli da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Ismija Ahmetović (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Nisad Omerović, advokat iz Lukavca, podnijela je 25. decembra 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se trenutno vodi pred Kantonalnim sudom u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) po žalbi na Rješenje Općinskog suda u Lukavcu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 126 0 I 177207 15 I od 8. juna 2021. godine.

2. Apelantica je 21. oktobra 2021. godine obavijestila Ustavni sud o promjenama činjeničnog i pravnog stanja u konkretnom postupku.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

3. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 8. januara i 6. oktobra 2021. godine da dostavi odgovore na apelaciju.

4. Općinski sud je 8. februara i 26. oktobra 2021. godine dostavio odgovore na apelaciju.

5. Ustavni sud je 29. novembra 2021. godine od Kantonalnog suda pribavio informaciju o statusu predmetnog postupka.

III.Činjenično stanje

6. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

7. Apelantica je 7. maja 2015. godine Općinskom sudu podnijela prijedlog za izvršenje protiv izvršenika (Dž. S. i I. S.) na osnovu izvršne isprave – Presude Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 P 046409 10 P od 14. oktobra 2011. godine radi naplate novčanog potraživanja.

8. Općinski sud je 29. novembra 2017. godine donio Rješenje o izvršenju broj 126 0 I 177207 15 I kojim je odredio izvršenje zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi, utvrđivanjem vrijednosti nekretnine, njenom prodajom i namirenjem apelantice iz iznosa dobivenog prodajom.

9. Protiv navedenog rješenja izvršenik je 8. decembra 2017. godine uložio prigovor.

10. Zemljišno-knjižni ured Općinskog suda je 13. decembra 2017. godine donio rješenje kojim je dozvolio upis zabilježbe na predmetnoj nekretnini izvršenika.

11. Apelantica je u više navrata dostavljala podneske Općinskom sudu s ciljem odlučivanja o prigovoru izvršenika.

12. Apelantica je 13. marta 2019. godine od Kantonalnog suda zatražila da odredi drugi, stvarno nadležni sud, koji bio obavio predmetno izvršenje, što je Kantonalni sud odbio svojim rješenjem od 28. oktobra 2019. godine.

13. Općinski sud je 4. septembra 2020. godine donio rješenje kojim je djelimično usvojio prigovor izvršenika, te je izvršenje djelimično obustavio, i to u dijelu glavnog duga za iznos od 17.500,00 KM, dok je u preostalom dijelu potraživanje po rješenju o izvršenju ostalo na snazi, i to za iznos od 21.004,00 KM na ime glavnog duga, zakonske zatezne kamate na glavni dug u iznosu od 38.504,00 KM počev od 30. novembra 2010. godine pa do konačne isplate, računajući i svaku pojedinačnu djelimičnu isplatu duga, pri čemu će se glavni dug umanjivati za iznos izvršene uplate, pa tako obračunavati zakonska zatezna kamata, troškovi parničnog i izvršnog postupka.

14. Protiv navedenog rješenja apelantica je 18. septembra 2020. godine izjavila žalbu, od koje je 27. oktobra 2020. godine odustala, što je Općinski sud 28. oktobra 2020. godine utvrdio svojim rješenjem broj 126 0 I 177207 15 I.

15. Općinski sud je 28. oktobra 2020. godine zaključkom naložio apelantici da na ime vještačenja koje će provesti vještak građevinske struke uplati određeni novčani iznos, što je apelantica izvršila, te sudu 3. novembra 2020. godine dostavila dokaz o tome.

16. Općinski sud je 15. aprila 2021. godine zakazao ročište za prvu prodaju nekretnine.

17. Općinski sud je 8. juna 2021. godine donio Rješenje o dosudi broj 126 0 I 177207 15 I kojim je apelantici kao kupcu dosudio nekretnine bliže označene u izreci predmetnog rješenja, te je naložio izvršenicima da predmetnu nekretninu predaju apelantici, a Zemljišno-knjižnom uredu Općinskog suda da izvrši promjenu vlasništva i tu nekretninu upiše kao vlasništvo apelantice.

18. Protiv navedenog rješenja prvoizvršenik je izjavio žalbu.

19. Općinski sud je 26. jula 2021. godine predmet dostavio na postupanje Kantonalnom sudu.

20. Postupak je u toku pred Kantonalnim sudom.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

21. Apelantica ukazuje na kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantica je detaljno navela tok postupka, naveden u činjeničnom dijelu odluke ističući da se predmetni postupak ne može smatrati kompleksnim u smislu testa uspostavljenog od Evropskog suda jer je na strani tražioca izvršenja jedno lice, na strani izvršenika dva, dok je predmet izvršenja jedna nekretnina, koju je, kako navodi, Općinski sud mogao prodati u posljednjih pet i po godina. Navodi da od 2004. godine krivicom izvršenika živi u podstanarstvu, te da se trebala useliti u predmetni u stan odmah po zaključenju ugovora o kupoprodaji stana kojeg su joj prodali izvršenici. Traži naknadu nematerijalne štete u iznosu od 2.000,00 KM.

22. Apelantica je 21. oktobra 2021. godine obavijestila Ustavni sud da je u konkretnom predmetu izvršni sud donio rješenje o dosudi, te da nije primijenio odredbe imperativnog karaktera koje se odnose na postupanja nakon donošenja rješenja o dosudi, nego je, kako navodi, predmet usporio dostavljajući ga po žalbi izvršenika drugostepenom sudu. Ukazuje da žalba ne odlaže izvršenje, odnosno da „prigovor i žalba ne zaustavljaju tok izvršnog postupka“, te da je kršenje navedene odredbe nezamislivo za ozbiljan pravni poredak. Navodi da Općinski sud nije, poslije donošenja rješenja o dosudi, uputio isti na upis u Zemljišnoknjižni ured. Navodi da će se predmetni postupak voditi duže vrijeme pred Kantonalnim sudom iako predmetna žalba izvršenika ne odlaže izvršenje, te da će samim tim doći do prekoračenja svih razumnih rokova, i to sve nakon donošenja rješenja o dosudi.

b) Odgovori na apelaciju

23. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju od 8. februara 2021. godine vrlo kratko naveo tok postupka, ukazujući da je postupajuća sutkinja u konkretnom predmetu na dužnost stupila 1. novembra 2020. godine, te da je stupanjem na dužnost u rad zaprimila 1731 predmet. Ističe da joj je navedeni apelanticin predmet, stupanjem na dužnost, presigniran u rad kao postupajućem sudiji, kao i da je 28. decembra 2020. godine donesen zaključak kojim se određuje vještačenje vrijednosti nekretnine, te da će sud, nakon dostavljanja nalaza i mišljenja vještaka, pristupiti prodaji nekretnine koja je predmet izvršenja.

24. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju od 26. oktobra 2021. godine naveo da je 8. juna 2021. godine donio Rješenje o dosudi broj 126 0 1 177207 15 I, na koje je žalbu uložio izvršenik Dž. S., te da je predmet 26. jula 2021. godine dostavljen Kantonalnom sudu na postupanje po predmetnoj žalbi. U prilogu ovog dopisa Ustavnom sudu je dostavljeno Rješenje broj 126 0 I177207 15 I od 8. juna 2021. godine.

25. Ustavni sud je 29. novembra 2021. godine od Kantonalnog suda pribavio informaciju o statusu predmetnog postupka, iz koje proizlazi da je postupak u toku pred tim sudom. V.Relevantni propisi

26. U Zakonu o izvršnom postupku Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/03, 52/03 – ispravka, 33/06, 39/06 – ispravka, 39/09, 74/11 – odluka US, 35/12, 35/12 – rješenje USBiH, 46/16, 36/17 – odluka USBiH i 55/18 – rješenje USBiH) relevantne odredbe glase: Član 5.

U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.

Član 64.

Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

Član 76. (stav 5) Ugovori o zakupu i najmu 5) Pravosnažno rješenje o dosudi predstavlja izvršnu ispravu za iseljenje.

Član 93.

Predaja nepokretnosti kupcu (1) Nakon polaganja cijene sud rješenjem dosuđuje nepokretnost kupcu (rješenje o dosudi).

(2) Rješenjem iz stava 1. ovog člana sud određuje da se nepokretnost preda kupcu, zemljišnoknjižnom sudu da se izvrši upis promjene prava vlasništva te brišu prava trećih za koje je to rješenjem određeno.

(3) Protiv rješenja o dosudi nije dozvoljen prigovor, ali se može izjaviti žalba. (4) Rješenje iz stava 1. ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli. Istekom trećeg dana od dana isticanja na oglasnoj tabli smatra se da je rješenje dostavljeno svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji, te svim učesnicima u nadmetanju.

Član 94.

Zaštita prava kupca Ukidanje ili preinačenje rješenja o izvršenju poslije provođenja rješenja o dosudi nepokretnosti nema uticaja na pravo svojine kupca stečeno prema odredbama člana 93. ovog zakona.

Član 111.

Iseljenje izvršenika (1) Nakon što donese rješenje o dosudi nepokretnosti sud će, na zahtjev kupca, naložiti zaključkom da se nepokretnost isprazni i preda kupcu.

(2) Izvršenje iz stava 1. ovog člana provodi se prema pravilima ovog zakona o izvršenju ispražnjenjem i predajom nepokretnosti.

(3) U izvršnom postupku iz stava 2. ovog člana kupac stiče položaj tražioca izvršenja podnošenjem prijedloga iz stava 2. ovog člana.

Član 112.

Iseljenje drugih lica (1) Nakon što donese rješenje o dosudi nepokretnosti sud će, na prijedlog kupca, rješenjem narediti drugim licima koja ne raspolažu valjanim pisanim pravnim osnovom za korištenje nepokretnosti da je bez odgode predaju kupcu i u istom rješenju odrediti protiv tih lica izvršenje ispražnjenjem i predajom nepokretnosti. (2) Provođenju izvršenja iz stava 1. ovoga člana izvršni sud će pristupiti odmah po donošenju rješenja iz tog stava. Izvršenje se provodi prema pravilima ovog zakona o izvršenju ispražnjenjem i predajom nepokretnosti.

(3) U postupku iz st. 1. i 2. ovog člana kupac ima položaj tražioca izvršenja.

VI.Dopustivost

27. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

28. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

29. U konkretnom slučaju apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravomoćne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uvjetima Evropske konvencije. Ustavni sud je također u kontinuitetu ukazivao i da u FBiH ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravomoćnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23-24. s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

30. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

31. Apelantica smatra da joj je zbog dužine trajanja izvršnog postupka došlo do povrede prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

32. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

33. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantna načela

34. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26).

35. U vezi s predmetnim postupkom, Ustavni sud podsjeća da država ima pozitivnu obavezu da organizira sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan, kako u normativnom dijelu tako i u praksi, i osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odlaganja (vidi Evropski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, 1995). Međutim, Ustavni sud ukazuje da se prema praksi Evropskog suda (u predmetima gdje niti jedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ) uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima (Fuklev protiv Ukrajine, st. 84-86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražioca izvršenja, već za efikasno i ekonomično provođenje sudskog postupka.

Period koji se uzima u obzir

36. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka razmatrati period od 7. maja 2015. godine, kao dana podnošenja prijedloga za izvršenje, pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, period od oko šest i po godina.

Analiza dužine trajanja izvršnog postupka

37. Rukovodeći se navedenim kriterijima ustanovljenim praksom Evropskog suda, Ustavni sud najprije zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu hitne prirode. U pogledu ocjene složenosti predmeta, a imajući u vidu činjenice i materijalne dokaze predočene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se radi o relativno složenom predmetu jer je bilo potrebno izvršiti vještačenje predmetne nekretnine od strane vještaka građevinske struke i provesti postupak prodaje nekretnine.

38. Posmatrajući apelanticino ponašanje, Ustavni sud zapaža da je apelantica Općinskom sudu, s ciljem odlučivanja o prigovoru izvršenika, podnosila veći broj podnesaka, te da svojim postupcima nije utjecala na dužinu trajanja postupka koji je za nju od značaja jer pokušava da realizira svoje potraživanje. Nadalje, analizirajući razmatranu dužinu trajanja postupka, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u predmetnom postupku imao duže periode pasivnosti. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je Općinskom sudu trebalo oko dvije i po godine da donese rješenje o izvršenju u predmetnom postupku, kao i da mu je trebalo oko dvije godine i devet mjeseci da odluči o prigovoru, što nije u skladu s procesnim zakonom i standardima prava na pravično suđenje koji nalažu hitno postupanje. Ustavni sud zapaža da je Općinski sud, u nastavku postupka, u relativno razumnom roku, odnosno 15. aprila 2021. godine održao ročište za prvu prodaju nekretnine, nakon čega je 8. juna 2021. godine donio rješenje o dosudi kojim je apelantici dosudio nekretnine bliže označene u izreci predmetnog rješenja, te je naložio izvršenicima da predmetnu nekretninu predaju apelantici, a Zemljišnoknjižnom uredu tog suda da izvrši promjenu vlasništva i tu nekretninu upiše kao vlasništvo apelantice. U odgovoru na apelaciju Općinski sud navedene periode pasivnosti pravda promjenom postupajućih sudija, te velikim brojem predmeta s kojim je zadužen postupajući sudija. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u više svojih odluka zauzeo stav da se navedene okolnosti ne mogu smatrati objektivno prihvatljivim razlogom nepostupanja u izvršnim predmetima.

39. Na osnovu navedenog, s obzirom na to da je Općinski sud u predmetu imao duže periode neopravdane pasivnosti koja je u odlučujućoj mjeri utjecala na dužinu trajanja predmetnog postupka koji je po zakonu hitne prirode, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom predmetu došlo do kršenja prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije budući da je dužina izvršnog postupka u konkretnom slučaju pretjerana i da ne zadovoljava zahtjeve „suđenja u razumnom roku“.

40. Ustavni sud, također, zapaža da se predmetni postupak trenutno vodi pred Kantonalnim sudom po žalbi prvoizvršenika.

41. Iako nije utvrdio odgovornost Kantonalnog suda zbog dužine trajanja postupka, Ustavni sud smatra da je svrsishodno naložiti Kantonalnom sudu da po hitnom postupku donese odluku u apelanticinom predmetu. Naime, u postupku je utvrđeno kršenje prava na pravično suđenje i kada se ne bi bez daljnjeg odgađanja donijela konačna odluka, svrha apelacije kao efektivnog pravnog lijeka u odnosu na navode o povredi prava na suđenje u razumnom roku bila bi dovedena u pitanje (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 2915/07 od 2. decembra 2009. godine, tačka 42, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba).

42. Pri tome, Ustavni sud zapaža činjenično-pravno jedinstvo predmetnih postupaka pred nadležnim sudovima, te stoga podsjeća na odredbu člana 64. Zakona o izvršnom postupku, koji propisuje da se izvršni postupak smatra dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavljanjem izvršenja, te ističe da je neophodno da Općinski sud u datoj situaciji bez odlaganja preduzme daljnje korake, koji mu po procesnom zakonu stoje na raspolaganju, radi dovršenja izvršenja u skladu sa članom 64. Zakona o izvršnom postupku. Navedena pasivnost Općinskog suda u nastavku postupka predstavljala bi ponašanje suprotno standardima prava na pravično suđenje koji sudovima nalažu obavezu efektivnog postupanja, bez nepotrebnog odlaganja, zbog čega u okolnostima konkretnog slučaja Ustavni sud nalazi svrsishodnim naložiti i Općinskom sudu okončanje predmetnog izvršnog postupka.

Pitanje naknade nematerijalne štete

43. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

44. Apelantica je zbog dužine trajanja predmetnog izvršnog postupka zatražila naknadu nematerijalne štete. Međutim, imajući u vidu odluku u ovom predmetu, kao i sve okolnosti konkretnog slučaja (posebno činjenicu da je jedan dio novčanih potraživanja određenih predmetnim rješenjem o izvršenju apelantica naplatila u relativno razumnom roku), Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju utvrđivanje kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku i nalaganje predsjedniku Općinskog i Kantonalnog suda da odmah preduzmu odgovarajuće mjere za okončanje predmetnog postupka i o tome obavijeste Ustavni sud u određenom roku dovoljna satisfakcija za apelanticu.

VIII.Zaključak

45. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav

1. Evropske konvencije jer Općinski nije u skladu sa svojom pozitivnom obavezom efikasno i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka, što, gledajući postupak u cjelini, nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku.

46. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 72. st. (4) i (5) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

47. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o meritumu u predmetu AP-4713/20 (I. A.) | Sudska praksa | Aktio