Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-3790/20 (R.P.)

Odluka donesena 12. 01. 2022.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije)
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
  • Član 14. EK – zabrana diskriminacije
  • Građanski postupak
  • Član 1. P broj 1 uz EK, – zaštita imovine
  • Naknada štete
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3790/20

Apelacija

Odluka o meritumu

12. 01. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 12. januara 2022. godine, u predmetu broj AP 3790/20, rješavajući apelaciju R. P., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija koju je podnio R. P. zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u parničnom postupku koji je okončan Presudom Okružnog suda u Banjoj Luci broj 71 0 P 267872 20 Gž od 12. februara 2021. godine.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. R. P. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Trebinja, kojeg zastupa ZOU „Raguž“ Stolac, podnio je 21. oktobra 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u predmetu koji se u vrijeme podnošenja apelacije vodio pred Okružnim sudom u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) pod brojem 71 0 P 267872 20 Gž.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, 21. januara 2021. godine od Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) i Okružnog suda zatraženo je da dostave odgovore na apelaciju. Od Okružnog suda zatraženo je 14. decembra 2021. godine da dostavi drugostepenu presudu.

3. Osnovni i Okružni sud u ostavljenim rokovima dali su odgovore na apelaciju, te je Okružni sud promptno dostavio drugostepenu odluku.

4. Ustavni sud je 24. decembra 2021. godine apelantu dostavio na izjašnjenje odgovore na apelaciju.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

6. Apelant je 11. septembra 2017. godine Osnovnom sudu podnio tužbu protiv tuženog „Aura osiguranja“ a.d. Banja Luka radi naknade štete.

7. Osnovni sud je nakon provedenog dokaznog postupka u kojem je, pored materijalnih dokaza, provedeno i vještačenje vještaka saobraćajno-mašinske struke, te saslušani svjedoci, donio Presudu broj 71 0 P 267872 17 P od 25. maja 2020. godine. Navedenom presudom Osnovni sud je djelimično usvojio apelantov tužbeni zahtjev na način detaljno naveden u izreci. Protiv prvostepene presude parnične stranke su izjavile žalbu, te je predmet nakon dostavljanja odgovora na žalbe, 3. avgusta 2020. godine dostavljen Okružnom sudu radi postupanja u drugom stepenu.

8. Okružni sud je Presudom broj 71 0 P 267872 20 Gž od 12. februara 2021. godine apelantovu žalbu uvažio i prvostepenu presudu u dijelu koji se odnosi na naknadu troškova parničnog postupka preinačio na način detaljno naveden u izreci, dok je žalbu tuženog odbio. Obavezao je tuženog da apelantu nadoknadi troškove žalbenog postupka na način detaljno naveden u izreci.

9. Nadalje, proizlazi da je postupak okončan navedenom presudom Okružnog suda.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

10. Apelant smatra da mu je, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te zabrana diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, zbog čega traži naknadu nematerijalne štete.

b) Odgovor na apelaciju

11. U odgovoru na apelaciju redovni sudovi su ukratko naveli tok predmetnog postupka navedenog u činjeničnom dijelu odluke. Istakli su da nisu povrijedili apelantova prava na koja se u apelaciji poziva. Pored navedenog, Okružni sud je ukazao da je predmet uvršten u Plan rješavanja starih predmeta u prvom kvartalu ove godine koji je sačinjen za period od 1. januara do 31. marta 2021. godine i sjednica vijeća u ovom predmetu biće zakazana za februar tekuće godine. V.Relevantni propisi

12. Zakon o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03,

74/05, 63/07, 105/08 - OUS, 45/09 - OUS, 49/09 i 61/13)

Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:

Član 10.

Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

Sud je dužan da postupak sprovede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

13. Zakon o sudovima Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 37/12, 14/14 – OUS, 44/15 i 100/17) Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:

Član 48. stav (3) Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudijskom upravom.

VI.Dopustivost

14. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

15. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju apelant predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredaba člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u parničnom postupku koji je nakon podnošenja apelacije okončan, pa je u vrijeme podnošenja predmetna apelacija bila dopustiva u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.

16. Konačno, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija u ovom dijelu nije dopustiva.

17. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija u ovom dijelu ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

18. Apelant smatra da mu je, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te zabrana diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije.

a)Pravo na pravično suđenje Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.[...] Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegpvih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom.[...] Period koji se uzima u obzir

19. Ustavni sud će u odnosu na razumnost dužine trajanja postupka razmatrati period od 11. septembra 2017. godine, kao dana podnošenja tužbe, pa do donošenja presude Okružnog suda od 12. februara 2021. godine kojom je predmetni postupak okončan, dakle, period koji je trajao tri godine i pet mjeseci.

Relevantni principi

20. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

21. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organizuju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uslove tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi, Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).

Analiza razumnosti trajanja postupka

22. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji po zakonu nije hitne prirode. S obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zapaža da se ne radi o naročito složenom postupku.

23. Analizirajući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelant svojim postupcima nije uticao na dužinu trajanja predmetnog postupaka koji je za njega značajan, jer je putem suda pokušavao da ostvari pravo na naknadu štete.

24. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je tokom postupka proveden obiman dokazni postupak radi utvrđivanja činjenica odlučnih za donošenje sudske odluke. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud presudu donio 25. maja 2020. godine, tj. dvije godine i osam mjeseci nakon podnošenja inicijalnog akta. U okolnostima konkretnog slučaja navedeno razdoblje se može smatrati razumnim rokom za provođenje prvostepenog postupka s obzirom da se pred prvostepenim sudom provodi dokazni postupak na osnovu kojeg se utvrđuje činjenično stanje koje služi kao osnov za donošenje sudske odluke. Takvo postupanje Općinskog suda, u okolnostima konkretnog slučaja, u postupku koji po zakonu nije hitne prirode predstavlja postupanje koje je u skladu sa standardima prava na pravično suđenje.

25. Dalje, Ustavni sud zapaža da je Okružni sud predmet radi postupanja u drugom stepenu zaprimio 3. avgusta 2020. godine, te da je drugostepenu odluku donio 12. februara 2021. godine, tj. šest mjeseci nakon prijema predmeta na postupanje. U postupku koji po zakonu nije hitne prirode takvo postupanje Okružnog suda je u skladu sa standardima prava na pravično suđenje.

26. U skladu sa navedenim, Ustavni sud zapaža da su Osnovni i Okružni sud predmetni postupak proveli u razumnom roku, da nisu imali evidentnih perioda duže pasivnosti, te da je postupak na dvije sudske instance ukupno trajao tri godine i pet mjeseci. U okolnostima konkretnog slučaja, s obzirom da postupak nije hitne prirode, da su donesene dvije meritorne odluke, te da je apelant došao do konačne sudske odluke kojom je riješeno njegovo pravno pitanje, Ustavni zaključuje da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede apelantovog prava na pravično suđenje u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

I.Pitanje naknade nematerijalne štete

27. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

28. S obzirom na odluku u ovom predmetu apelantu ne pripada pravo na naknadu nematerijalne štete.

Ostali navodi

29. Takođe, apelant navodi da mu je, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, povrijeđeno pravo na imovinu i zabrana diskriminacije. S obzirom na to da povredu ovog prava temelji na identičnim navodima koji su već detaljno ispitani u ovoj odluci u odnosu na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje, Ustavni sud smatra da su i navodi o povredi prava na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i zabrana diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, takođe, neosnovani.

VIII.Zaključak

30. Ustavni sud zaključuje da u predmetnom parničnom postupku nema kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer je predmetni postupak na dvije sudske instance trajao tri godine i pet mjeseci, u postupku su donijete dvije sudske meritorne odluke i postupak je okončan, tj. u konačnici je riješeno apelantovo pravno pitanje. S tim u vezi, Ustavni sud zaključuje da nema povrede ni prava na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, niti zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana

14. Evropske konvencije.

31. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

32. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o meritumu u predmetu AP-3790/20 (R.P.) | Sudska praksa | Aktio