Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4312/21 (P.T.)
Odluka donesena 26. 01. 2022.
- Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4312/21
Apelacija
Odluka o dopustivosti
26. 01. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, dopredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 26. siječnja 2022. godine, u predmetu broj AP-4312/21, rješavajući apelaciju koju je podnio P. T., na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio P. T.
protiv Rješenja Republičkoga javnoga tužiteljstva Republike Srpske broj T12 0 KTP 0001093 21 od 20. listopada 2021. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. P. T. (u daljnjemu tekstu: apelant) iz Banjaluke, podnio je 21. prosinca 2021. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Republičkoga javnoga tužiteljstva Republike Srpske (u daljnjemu tekstu: Republičko tužiteljstvo) broj T12 0 KTP 0001093 21 od 20. listopada 2021. godine.
2. Naredbom o neprovođenju istrage Okružnoga javnoga tužiteljstva u Banjaluci (u daljnjemu tekstu: Okružno tužiteljstvo) od 9. lipnja 2021. godine odlučeno je da se neće provoditi istraga protiv B. S. zbog kaznenoga djela Davanje lažnoga iskaza iz čl. 335. st. 3. u svezi st. 1. Kaznenoga zakonika, jer iz prijave apelanta i pratećih spisa ne proistječu temelji sumnje da je prijavljena osoba učinila prijavljeno kazneno djelo.
3. Rješenjem Okružnoga tužiteljstva od 7. srpnja 2021. godine odbijena je pritužba apelanta protiv naredbe o neprovođenju istrage.
4. Osporenim rješenjem Republičkoga tužiteljstva od 20. listopada 2021. godine odbijen je kao neutemeljen prigovor apelanta izjavljen protiv rješenja Okružnoga tužiteljstva od 7. srpnja 2021. godine.
5. U obrazloženju osporene odluke Republičko je tužiteljstvo istaklo da nakon uvida u predmetni spis proistječe da je Okružno tužiteljstvo donijelo pravilno i na zakonu utemeljeno tješenje. Naime, istaklo je da je pravilno ocijenjeno da u konkretnome slučaju iz prijave i pratećih spisa ne postoje temelji sumnje da je prijavljeni učinio kazneno djelo. Također, istaklo je da je postupajući tužitelj u drugome kaznenome predmetu svoju odluku o podizanju optužnice protiv apelanta utemeljio na dokazima provedenim tijekom istrage, nakon čega je optužnica potvrđena od strane suca za prethodno saslušanje. Nadalje, istaklo je da činjenica da je Osnovni sud u Banjaluci apelanta u tomu predmetu, tj. podnositelja prijave u ovome predmetu, oslobodio od optužbe poklanjajući vjeru jednom od svjedoka, a ne poklanjajući vjeru iskazu svjedoka B. S. (tj. prijavljene osobe u ovome postupku), jeste pravo suda, koji sudi na temelju slobodne ocjene dokaza, što ne znači da su se u radnjama prijavljene osobe stekla obilježja kaznenoga djela za koje se tereti. Apelacioni navodi
6. U predmetnoj apelaciji apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni je sud pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
8. Ustavni sud zapaža da apelant smatra da mu je zbog donošenja osporenoga rješenja Republičkoga tužiteljstva povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, pa Ustavni sud treba dati odgovor na pitanje da li su u konkretnome slučaju primjenjiva jamstva članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Naime, Ustavni sud ukazuje da se postavlja pitanje uživa li apelant u ovome slučaju zaštitu prava na pravično suđenje u okviru značenja članka 6. stavak 1. Europske konvencije, koji priznaje pravo svatkome na određenu procesnu zaštitu prilikom utvrđivanja utemeljenosti kaznene optužbe protiv njega.
9. U svezi s tim, Ustavni sud zapaža da se predmetni postupak odnosi na "utemeljenost kaznene optužbe" protiv treće osobe, u kojemu se apelant pojavljuje u ulozi podnositelja kaznene prijave. Ustavni sud smatra da u kaznenim postupcima članak 6. Europske konvencije nudi pravo na zaštitu samo netkome protiv koga se utvrđuje [...] utemeljenost bilo kakve kaznene optužbe. Naime, samo se takva osoba može smatrati «žrtvom» u smislu članka 6. Europske konvencije. Prema tomu, obrnuto tumačenje članka 6. Europske konvencije, prema kojemu bi se pravo na pravičan postupak jamčilo i netkome tko traži utvrđivanje utemeljenosti kaznene optužbe protiv druge osobe, nadmašilo bi jezičke okvire tumačenja članka 6. Europske konvencije (vidi odluke Ustavnoga suda, br. AP-19/02 od 17. ožujka 2004. godine i AP-2641/17 od 7. rujna 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnoga suda, www.ustavnisud.ba). Iz navedenoga proistječe da pravo na pravično suđenje iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije ne obuhvaća pravo na pokretanje kaznenoga postupka protiv treće osobe i da članak 6. stavak 1. Europske konvencije nije primjenjiv na konkretan slučaj. Budući da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obujam zaštite od članka 6. Europske konvencije, slijedi da su navodi apelacije u svezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. Sukladno navedenome, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni je sud odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić