Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-2182/20 (M. J.)
Odluka donesena 09. 02. 2022.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Upravni spor
- Penzija
- Apelacija preuranjena
- Upravni postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2182/20
Apelacija
Odluka o meritumu
09. 02. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. februara 2022. godine, u predmetu broj AP 2182/20, rješavajući apelaciju Milke Jurišić, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18 stav (3) tačka l), člana 57 stav (2) tačka b), člana 59 st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se kao neosnovana apelacija koju je podnijela Milka Jurišić zbog dužine trajanja postupka koji se vodi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske po zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke podnesenom protiv Presude Okružnog suda u Prijedoru broj 16 0 U 001013 20 U od 9. juna 2020. godine.
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Milka Jurišić protiv Presude Okružnog suda u Prijedoru broj 16 0 U 001013 20 U od 9. juna 2020. godine zbog toga što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Milka Jurišić (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Prijedora podnijela je 29. juna 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnog suda u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 16 0 U 001013 20 U od 9. juna 2020. godine, te zbog dužine trajanja predmetnog postupka. II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23 Pravila Ustavnog suda, od Okružnog suda, Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Fond PIO) i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Filijala Prijedor (u daljnjem tekstu: Fond PIO, Filijala Prijedor) zatraženo je 2. i 3. septembra 2021. godine da dostave odgovore na apelaciju. Dopisom od 10. januara 2022. godine od Vrhovnog suda zatražena je informacija o statusu predmetnog postupka.
3. Pozvani su dostavili odgovore na apelaciju u periodu od 8. do 13. septembra 2021. godine. Vrhovni sud je 13. januara 2022. godine dostavio traženu informaciju.
4. Odgovori na apelaciju su 17. januara 2022. godine dostavljeni apelantkinji na izjašnjenje.
5. Apelantkinja je dostavila izjašnjenje na odgovore 24. januara 2022. godine. III.Činjenično stanje
6. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sljedeći način.
7. Fond PIO, Filijala Prijedor, rješavajući po službenoj dužnosti, donio je Rješenje broj RP-744/2019-3 od 14. novembra 2019. godine kojim je utvrđena preplata novčanog primanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja nastala u periodu od „29. januara 2019. godine do 30. januara 2019. godine“ isplaćena regresnom dužniku (apelantkinji) u ukupnom iznosu od 4.835,97 KM, a koji iznos je apelantkinja obavezna vratiti Fondu PIO (stav 1). Istim rješenjem određeno je da se vraćanje navedenog novčanog iznosa Fonda PIO vrši obustavom 78,30 KM (ili 25%) od apelantkinjine prve naredne penzije po konačnosti ovog rješenja, sve dok se ne namiri preplaćeni iznos i Fond PIO obešteti u cijelosti (stav 2).
8. Rješenjem Fonda PIO broj RP-744/2019-9 od 30. januara 2020. godine odbijena je apelantkinjina žalba protiv rješenja od 14. novembra 2019. godine.
9. Apelantkinja je podnijela tužbu protiv rješenja Fonda PIO od 30. januara 2020. godine, koja je Presudom Okružnog suda broj 16 0 U 001013 20 U od 9. juna 2020. godine odbijena kao neosnovana.
10. Iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je apelantkinja podnijela zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke – presude Okružnog suda od 9. juna 2020. godine. Predmetni spis je 28. jula 2020. godine dostavljen Vrhovnom sudu na postupanje po zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke.
11. Predmetni postupak je u toku pred Vrhovnim sudom.
IV.Apelacija a)Navodi iz apelacije
12. Apelantkinja smatra da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13 Evropske konvencije. Apelantkinja je navela razloge zbog kojih smatra da su joj presudom Okružnog suda povrijeđena prava na koja se pozvala u apelaciji. Takođe, apelantkinja je navela da joj je prekršeno pravo na suđenje u razumnom roku jer se o njenoj porodičnoj penziji odlučuje duže od 11 godina, te zahtijeva naknadu nematerijalne štete.
b) Odgovor na apelaciju
13. Okružni sud je naveo da ostaje pri razlozima iz osporene presude, te je predložio da se apelacija odbije kao neosnovana. Okružni sud je naveo da se predmetni spis nalazi pred Vrhovnim sudom povodom apelantkinjinog zahtjeva za vanredno preispitivanje presude sudske odluke.
14. Fond PIO je naveo da apelantkinja ponavlja navode iz zahtjeva za vanredno preispitivanje sudske odluke (da nije uticala na nastanak preplate i da ne može biti obavezana da nadoknadi preplaćeni iznos). Fond PIO je naveo da apelacija nije osnovana jer u provedenom postupku utvrđivanja preplaćenog iznosa ne postoje povrede prava na koje je apelantkinja ukazala apelacijom.
15. Fond PIO, Filijala Prijedor, naveo je da u cijelosti osporava apelacione navode, te je ukazao da osporenom presudom Okružnog suda apelantkinji nisu povrijeđena prava na koja se pozvala u predmetnoj apelaciji.
16. U izjašnjenju na odgovore apelantkinja se u odnosu na konkretni postupak nije posebno osvrnula, osim što je u suštini predložila da se ukine osporena presuda Okružnog suda.
V.Relevantni propisi
17. Zakon o opštem upravnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 13/02, 87/07 – ispravka, 50/10 i 66/18). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi navedenog zakona, sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:
Član 7.
Kad organi rješavaju u upravnim stvarima, dužni su da obezbijede uspješno i kvalitetno ostvarivanje i zaštitu prava i pravnih interesa pojedinaca, pravnih lica i drugih stranaka.
Član 14.
Postupak se vodi brzo i sa što manje troškova za stranku i druge učesnike u postupku, ali tako da se pribave svi dokazi potrebni za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitog i pravilnog rešenja.
18. Zakon o upravnim sporovima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 109/05 i 63/11). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi navedenog zakona, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:
Član 48.
Sud će primijeniti odredbe Zakona o parničnom postupku za pitanja koja nisu regulisana ovim zakonom.
19. Zakon o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 105/08 – odluka US, 45/09 – odluka US, 49/09 i 61/13). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2) Sud je dužan da postupak sprovede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
VI.Dopustivost
20. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
21. U skladu sa članom 18 stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
Dopustivost apelacije u odnosu na dužinu trajanja postupka
22. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
23. U konkretnom slučaju, apelantkinja predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, u predmetnom postupku koji je u toku, pa imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija u ovom dijelu dopustiva u smislu člana 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda.
24. Imajući u vidu odredbe člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18 st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija, u ovom dijelu, ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.
Dopustivost apelacije u odnosu na osporenu Presudu Okružnog suda broj 16 0 U 001013 20 U od 9. juna 2020. godine
25. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije u odnosu na osporenu presudu Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 18 stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda.
26. Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud ima i apelacionu nadležnost nad pitanjima po ovom Ustavu, koja proističu iz presude svakog suda u Bosni i Hercegovini.
27. Član 18 stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
28. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen. Ustavni sud zapaža da je u konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije u toku pred Vrhovnim sudom, koji još nije donio odluku o zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke.
29. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da relevantne odredbe Zakona o upravnim sporovima Republike Srpske predviđaju mogućnost da se protiv pravosnažne odluke donesene u upravnom sporu može podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke zbog povrede materijalnog prava ili povrede procesnog prava koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. Zbog toga je u konkretnom slučaju apelacija preuranjena jer je podnesena prije odluke nadležnog suda o izjavljenom pravnom lijeku. Nakon donošenja odluke o zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke, nezavisno od vrste te odluke, apelantkinja ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju u kojoj je dužna na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
30. Imajući u vidu odredbu člana 18 stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
VII.Meritum
31. Nakon što je utvrđeno da je apelacija u dijelu navoda u odnosu na osporenu presudu preuranjena, Ustavni sud će ispitati samo dio navoda kojima apelantkinja ističe da joj je zbog dužine trajanja predmetnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje – razuman rok
32. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju:
e) Pravo na pravičan postupak u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi s krivičnim postupkom.
33. Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […].
Relevantni principi
34. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijumima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
Period koji se uzima u obzir
35. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja predmetnog postupka razmatrati period od 14. novembra 2019. godine kao dana kada je Fond PIO, Filijala Prijedor, rješavajući po službenoj dužnosti, donio rješenje o utvrđivanju preplaćenog iznosa penzije pa do donošenja odluke Ustavnog suda, dakle period od dvije godine i oko tri mjeseca. Analiza dužine trajanja postupka
36. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o upravnom postupku i postupku upravnog spora, koji po zakonu nije hitne prirode. U pogledu ocjene složenosti predmeta, a imajući u vidu činjenice i materijalne dokaze predočene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se ne radi o složenom predmetu.
37. Ocjenjujući apelantkinjino ponašanje, Ustavni sud zapaža da iz dokumentacije dostavljene uz apelaciju ne proizlazi da je apelantkinja svojim postupcima uticala na dužinu trajanja predmetnog postupka. Analizirajući ponašanje organa uprave i Okružnog suda, Ustavni sud primjećuje da su organi uprave i Okružni sud u predmetnom postupku postupali ažurno i donosili odluke u relativno kratkim rokovima. Naime, Fond PIO, Filijala Prijedor, donio je po službenoj dužnosti rješenje od 14. novembra 2019. godine. Zatim, rješenje kojim je Fond PIO odlučio o apelantkinjinoj žalbi protiv prvostepenog rješenja od 14. novembra 2019. godine doneseno je nakon dva i po mjeseca (računajući od dana donošenja prvostepenog rješenja). Dalje, Okružni sud je u upravnom sporu o apelantkinjinoj tužbi odlučio nakon nešto duže od četiri mjeseca (računajući od dana donošenja drugostepenog rješenja Fonda PIO). Takođe, Ustavni sud zapaža da je Vrhovni sud 28. jula 2020. godine (prije godinu i šest mjeseci) primio predmet na postupanje po apelantkinjinom zahtjevu za vanredno preispitivanje sudske odluke. Imajući u vidu da Ustavni sud ocjenjuje dužinu trajanja postupka u cjelini, Ustavni sud zaključuje da u okolnostima konkretnog predmeta nema elemenata koji ukazuju da je povrijeđeno apelantkinjino pravo na suđenje u razumnom roku kao segment prava na pravično suđenje. Ustavni sud smatra da dužina trajanja predmetnog postupka od dvije godine i oko tri mjeseca, koji po zakonu nije hitne prirode, zadovoljava zahtjev razumnog roka u kontekstu prava na pravično suđenje, odnosno da konkretni period ne predstavlja nerazumno dug period, te da u okolnostima konkretnog slučaja dužina trajanja predmetnog postupka još uvijek nije prešla granice razumnog roka u smislu člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
38. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede apelantkinjinog prava na pravično suđenje u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
VIII.Zaključak
39. Ustavni sud zaključuje da u predmetnom postupku nema kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku kao segmenta prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije jer predmetni postupak ukupno traje dvije godine i oko tri mjeseca, što u okolnostima konkretnog slučaja, u postupku koji po zakonu nije hitne prirode, ne predstavlja nerazumno dug period koji bi bio suprotan standardima prava na pravično suđenje u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku.
40. Na osnovu člana 18 stav (3) tačka l) i člana 59 st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
41. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić