Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2052/20 (Bosna i Hercegovina)

Odluka donesena 09. 02. 2022.

  • Neovlašteno lice
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2052/20

Apelacija

Odluka o dopustivosti

09. 02. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. februara 2022. godine, u predmetu broj AP-2052/20, rješavajući apelaciju Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka d), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Bosna i Hercegovina protiv:

- rješenja Kantonalnog suda u Tuzli br. 03 0 Dn 018861 19 Pž od 28. aprila 2020. godine, 03 0 Dn 018864 19 Pž od 9. oktobra 2019.

godine, 03 0 Dn 018865 19 Pž od 10. marta 2020. godine, 03 0 Dn 018896 19 Pž od 28. aprila 2020 godine, 03 0 Dn 018860 19 Pž od 27.

aprila 2020 godine i 03 0 Dn 018871 19 Pž od 11. marta 2020. godine, i

- rješenja Općinskog suda u Gradačcu br. 028-0-Dn-17-001 340 od 28. augusta 2018. godine, 028-0-Dn-17-001 316 od 28.

augusta 2018. godine, 028-0-Dn-17-001 480 od 12. marta 2018.

godine, 028-0-Dn-17-002 552 od 28. januara 2019. godine, 028-0-Dn- 17-001 528 od 2. februara 2018. godine, 028-0-Dn-17-001 346 od 28.

augusta 2018. godine, 028-0-Dn-17-001 464 od 31. januara 2018.

godine, 028-0-Dn-17-001 166 od 12. marta 2018. godine, 028-0-Dn- 17-001 389 od 28. augusta 2018. godine, 028-0-Dn-17-000 622 27.

augusta 2018. godine i 028-0-Dn-17-000 875 od 17. septembra 2018.

godine, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice.

OBRAZLOŽENJE

1. Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, podnijela je 17. juna 2020. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) br. 03 0 Dn 018861 19 Pž od 28. aprila 2020. godine, 03 0 Dn 018864 19 Pž od 9. oktobra 2019. godine, 03 0 Dn 018865 19 Pž od 10. marta 2020. godine, 03 0 Dn 018896 19 Pž od 28. aprila 2020 godine, 03 0 Dn 018860 19 Pž od 27. aprila 2020 godine i 03 0 Dn 018871 19 Pž od 11. marta 2020. godine i rješenja Općinskog suda u Gradačcu - Zemljišnoknjižni ured (u daljnjem tekstu: Općinski sud) br. 028-0-Dn-17-001 340 od 28. augusta 2018. godine, 028-0-Dn-17-001 316 od 28. augusta 2018. godine, 028-0-Dn-17-001 480 od 12. marta 2018. godine, 028-0-Dn-17-002 552 od 28. januara 2019. godine, 028-0-Dn-17-001 528 od 2. februara 2018. godine i 028-0-Dn-17- 001 346 od 28. augusta 2018. godine.

2. Također, apelantica je kao osporene odluke navela i rješenja Općinskog suda br. 028-0-Dn- 17-001 464 od 31. januara 2018. godine, 028-0-Dn-17-001 166 od 12. marta 2018. godine, 028-0- Dn-17-001 389 od 28. augusta 2018. godine, 028-0-Dn-17-000 622 27. augusta 2018. godine i 028- 0-Dn-17-000 875 od 17. septembra 2018. godine.

3. Općinski sud je u postupku „uspostave/izmjene podataka o nekretninama katastra i zemljišne knjige“ (preciziranih katastarskih opština i katastarskih čestica), donio rješenja (navedena u tač. 1. i 2. odluke) kojima je dozvoljena uknjižba prava vlasništva, dok je u jednom predmetu dozvoljena uknjižba prava upravljanja i raspolaganja (na preciziranim nekretninama), sa 1/1 dijela u korist P.D. „Napredak“ D.D. u mješovitoj svojini u stečaju Gradačac (u daljnjem tekstu: Privredno društvo). U obrazloženju rješenja Općinski sud je naveo da je, nakon provedene procedure u skladu sa članom 67. Zakona o zemljišnim knjigama (u daljnjem tekstu: ZZK), nakon proteka zakonskih rokova i na osnovu prikupljenih i dokaza priloženih uz zahtjev Privrednog društva, odlučio kao u izrekama rješenja. Pored toga, iz svih rješenja Općinskog suda proizlazi da je prednik Privrednog društva precizirane nekretnine iz rješenja stekao na osnovu pravnog posla – kupovinom od fizičkih lica (1983, 1984. i 1990. godine) odnosno, da je upisan kao posjednik predmetne nekretnine (na osnovu rješenja Republičke geodetske uprave iz 1980. godine). U rješenjima Općinskog suda (iz tačke 2. odluke) je, u pouci o pravnom lijeku, navedeno da se protiv istih može izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana prijema istih, kao i da u žalbenom postupku zainteresovana lica mogu samo zahtijevati da se izvrši zabilježba protiv tačnosti zemljišne knjige ili da se preduzme brisanje.

4. Osporenim rješenjima Kantonalnog suda odbačene su kao nedopuštene žalbe Općine Gradačac (dok je u jednom predmetu žalba odbačena kao neblagovremena) izjavljene protiv osporenih rješenja Općinskog suda (iz tačke 1. odluke). U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da se u konkretnim slučajevima pobijaju rješenja o uspostavljanju zemljišnoknjižnog uloška u kojem postupku se primjenjuju odredbe čl. 66. – 72. ZZK. Dalje, ponovio je činjenično stanje koje je utvrdio prvostepeni sud, te je ukazao da je odredbom člana 69. stav 3. ZZK propisano da ako vlasnik nekretnine odnosno nosilac nekog drugog prava na nekretnini osporava ograničenje ili stvarno pravo ili drugo pravo i ako osporavanje učini vjerovatnim, to će se zabilježiti u zemljišnu knjigu, a ako se to ne dogodi postoji mogućnost podnošenja žalbe. Odredbom člana 70. ZZK je propisano da u žalbenom postupku zainteresovana lica mogu zahtijevati da se zamljišnoknjižnom uredu naloži da izvrši zabilježbu protiv tačnosti zemljišne knjige ili da poduzme brisanje. Kantonalni sud je istakao da žalitelj (Općina Gradačac) nije izjavio žalbe u skladu sa navedenim odredbama ZZK (čl. 69. stav 3 i 70.) odnosno, da se žalbama ne mogu proglasiti ništavim uspostavljeni zemljišnoknjižni ulošci i izvršeni upisi, niti se u slučaju neprijavljivanja stvarnog prava isto može ostvariti u žalbenom postupku. Pored toga, Kantonalni sud je istakao da zainteresovano lice (Općina Gradačac) u predmetnim postupcima svoja prava (vlasništva ili nekog drugog prava) može ostvariti jedino u parničnom postupku u kojem će se utvrditi da li će upis u zemljišnoknjižnom ulošku ostati onakav kako je utvrđeno u postupku uspostavljanja ili neće.

5. Iz sadržaja i dokumenata predmetne apelacije proizlazi da je Općina Gradačac obavijestila apelanticu o postupku uspostavljanja zemljišnoknjižnih uložaka (za precizirane nekretnine) u pojedinim predmetima, kao i da je Kantonalni sud dostavio pojedine odluke apelantici nakon što je prvostepeni sud proslijedio podnesak koji je zaprimio od apelantice. Također, apelantica je uz osporene odluke dostavila i rješenja (Općinskog i Kantonalnog suda) u kojima je (u dva predmeta) usvojena žalba Općine Gradačac i naloženo je Općinskom sudu da izvrši zabilježbu protiv tačnosti upisa u zemljišnoj knjizi.

6. U predmetnoj apelaciji apelantica se pozvala na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola 1 uz Evropsku konvenciju. Apelantica je kratko ukazala na postupak u kojem su donesene osporene odluke, te je istakla da se u konkretnom slučaju radi o državnoj imovini na kojoj pravo raspolaganja i upravljanja ima Bosna i Hercegovina (po Sporazumu o pitanjima sukcesije). Također, apelantica je navela da Kantonalni sud nije cijenio njen podnesak u kojem je istakla navode i propise na koje je ukazala (vezano za raspolaganje predmetnom imovinom), te smatra da je uskraćena u pravima koja joj pripadaju. Naime, apelantica smatra da su redovni sudovi u predmetnom postupku (usklađivanja podataka katastra i zemljišne knjige), umjesto da uknjiži vlasnika i ažurira podatke u javnim registrima, na nerazumljiv način i proizvoljno odredili brisanje postojećeg upisa.

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnoga suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

d) apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;

8. Ustavni sud zapaža da apelantica osporava rješenja Kantonalnog i Općinskog suda koja su donesena u postupku u kojem apelantica nije sudjelovala. Naime, Ustavni sud zapaža da se u predmetnom postupku, koji je okončan pobijanim rješenjima Kantonalnog suda i Općinskog suda (navedenim u tač. 1. i 2. odluke) odlučivalo o osnovanosti zahtjeva koji je podnio P.D. „Napredak“ D.D. u mješovitoj svojini u stečaju za utvrđivanje njegovog prava vlasništva na preciziranim nekretninama, kao i o žalbama Općine Gradačac izjavljenim protiv prvostepenih rješenja (iz tačke1. odluke), dok nije vidljivo da li je Općina Gradačac izjavila žalbu protiv osporenih rješenja Općinskog suda navedenih u tački 2. odluke. U vezi s tim Ustavni sud prvenstveno zapaža, da iz činjenica predmeta ne proizlazi da je apelantica tražila da učestvuje u navedenom postupku odnosno da je koristila raspoloživa pravna sredstva, već je Kantonalnom sudu u navedenim zemlišnoknjižnim postupcima dostavila podnesak, umjesto izjavljivanja žalbe na prvostepena rješenja. Pri tome, obzirom na vrstu postupka (usklađivanja podataka katastra i zemljišne knjige), iz osporenih rješenja Kantonalnog suda proizlazi da eventualna prava zainteresirana lica (u koja eventualno spada i apelantica) mogu ostvarivati u parničnom postupku. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da je apelantica, ukoliko je smatrala da treba da učestvuje u predmetnom postupku, trebala koristiti pravne lijekove koji su joj bili na raspolaganju u skladu sa ZZK i Zakona o parničnom postupku. Osim toga, Ustavni sud zapaža da je u odnosu na lice na koje se odnose osporena rješenja (Općina Gradačac) također ukazano da može eventualno u parničnom postupku ostvarivati svoja prava.

9. S obzirom da apelantica nije bila sudionik u postupku pred redovnim sudovima u kojem se, u postupku „uspostave/izmjene podataka o nekretninama katastra i zemljišne knjige“, odlučivalo o uknjižbi prava vlasništva P.D. „Napredak“ D.D. u mješovitoj svojini u stečaju, proizlazi da apelantica nije osoba koja ima pravo da pokrene postupak pred Ustavnim sudom.

10. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2052/20 (Bosna i Hercegovina) | Sudska praksa | Aktio