Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4509/21 (Federalno pravobranilaštvo)

Odluka donesena 23. 02. 2022.

  • Neovlašteno lice
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4509/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

23. 02. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 23. februara 2022. godine, u predmetu broj AP-4509/21, rješavajući apelaciju koju je podnijelo Federalno pravobranilaštvo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka d), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijelo Federalno pravobranilaštvo protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 65 0 Ps 235226 21 Rev od 5. oktobra 2021.

godine, zato što ju je podnijelo neovlašćeno lice.

OBRAZLOŽENJE

1. Federalno pravobranilaštvo (u daljnjem tekstu: apelant), podnio je 30. decembra 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 65 0 Ps 235226 21 Rev od 5. oktobra 2021. godine.

2. Presudom Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 Ps 235226 20 Ps 2 od 26. oktobra 2020. godine obavezana je tužena (Federacija BiH, Vlada Federacije BiH), koju je zastupao apelant kao zakonski zastupnik, da tužiocu (Javno preduzeće „Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona“ d.o.o. Zavidovići) na ime duga isplati određeni novčani iznos sa zakonskim zateznim kamatama kako je pobliže označeno izrekom predmetne presude, te da mu naknadi troškove predmetnog postupka u određenom novčanom iznosu.

3. Odlučujući o žalbi tužene izjavljenoj protiv presude Općinskog suda od 26. oktobra 2020. godine, Kantonalni sud u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) je Presudom broj 65 0 Ps 235226 21 Pž 2 od 5. maja 2021. godine predmetnu žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepenu presudu.

4. Odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Kantonalnog suda od 5. maja 2021. godine, Vrhovni sud je Presudom broj 65 0 Ps 235226 21 Rev od 5. oktobra 2021. godine predmetnu reviziju odbio kao neosnovanu.

Apelacioni navodi

5. Apelant smatra da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

d) apelaciju je podnijelo neovlašćeno lice;

7. Ustavni sud zapaža da je apelant podnio apelaciju u svoje ime, iako iz stanja u spisu proizlazi da je u predmetnom postupku pred redovnim sudovima kao tužena učestvovala Federacija BiH, Vlada Federacije BiH koju je zastupao apelant kao zakonski zastupnik. Dakle, apelant je bio zakonski zastupnik Federacije BiH, Vlade Federacije BiH koja je bila stranka u postupku, pa se u predmetnom postupku zapravo nije odlučivalo o bilo kakvim „pravima ili obavezama“ apelanta. Imajući u vidu navedeno, proizlazi, dakle, da apelant nije lice koje u konkretnom slučaju ima pravo da pokrene postupak pred Ustavnim sudom u svoje ime. Naime iz relevantnih odredbi Zakona o Federalnom pravobranilaštvu jasno proizlazi da je pravobranilaštvo državni organ koji vrši poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Federacije, njenih organa, drugih državnih organa i fondova koji imaju svojstvo pravnog lica, te da…poslove zastupanja organa i pravnih lica… Federalno pravobranilaštvo vrši u svim sudskim postupcima i upravnom postupku, a ta okolnost je apelantu morala biti poznata s obzirom na citirane zakonske odredbe, odnosno na položaj i nadležnosti apelanta koje iz istih proizlaze (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP- 4274/21 od 9. februara 2022. godine).

8. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4509/21 (Federalno pravobranilaštvo) | Sudska praksa | Aktio