Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-603/22 (N. M.)
Odluka donesena 20. 04. 2022.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-603/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
20. 04. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 20. aprila 2022. godine, u predmetu broj AP-603/22, rješavajući apelaciju Nehrua Mačkića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Nehrua Mačkića podnesena protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 530568 17 Gž od 8. decembra 2021. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. Nehru Mačkić iz Sarajeva (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Almir Selimović advokat iz Sarajeva, podnio je 16. februara 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 530568 17 Gž od 8. decembra 2021. godine.
2. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 530568 16 P 2 od 4. novembra 2016. godine, stavom prvim izreke naloženo je tuženom Arminu Hodžiću iz Sarajeva da apelantu isplati dug u iznosu od 15.000,00 KM zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, uz naknadu troškova postupka u iznosu od 3.427,20 KM. Stavom drugim odbijen je tužbeni zahtjev koji se odnosi na tok zakonskih kamata na taksativno navedene iznose u izreci presude. Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 530568 17 Gž od 8. decembra 2021. godine, žalba tuženog je uvažena i prvostepena presuda preinačena tako što je odbijen tužbeni zahtjev koji je ranije bio usvojen. Istom presudom je obavezan apelant da tuženom nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.742,00 KM. Odbijen je zahtjev apelanta za naknadu troškova postupka po žalbi u iznosu od 842,40 KM.
3. Apelant je naveo da je dana 25. januara 2022. godine protiv osporene presude izjavio reviziju Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, o kojoj još nije odlučeno.
4. Apelant u apelaciji ukazuje na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i prava na imovinu iz člana II/3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
«Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» Član 18. stav 1. i stav 3. tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:
«1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
(l) apelacija je preuranjena;»
6. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
7. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u toku pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, koji još nije donio odluku o reviziji.
8. Ustavni sud podsjeća na svoju praksu da je revizija, u slučaju kada su ispunjeni uslovi dopustivosti predviđeni procesnim zakonom, djelotvoran pravni lijek, koji su apelanti dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, u smislu člana 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. S obzirom na izuzetke predviđene u važećim odredbama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 36/04, 84/07, 58/13 i 94/16), Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) i Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) prema kojima nadležni sudovi mogu dopustiti reviziju u svim predmetima, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke nadležnog suda o izjavljenoj reviziji prejudicirao ovo pitanje. Nakon donošenja odluke o reviziji, nezavisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovo podnese apelaciju, u kojoj je dužai na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.
9. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić