Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4488/21 (R. K.)

Odluka donesena 09. 03. 2022.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-4488/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

09. 03. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. ožujka 2022. godine, u predmetu broj AP-4488/21, rješavajući apelaciju koju je podnio Rešad Kršo, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Rešad Kršo protiv Rješenja Kantonalnoga suda u Sarajevu broj 65 0 I 038125 21 Gži od 31. ožujka 2021. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Rešad Kršo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, podnio je 28. prosinca 2021. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnoga suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 I 038125 21 Gži od 31. ožujka 2021. godine.

2. Rješenjem Općinskoga suda od 1. srpnja 2020. godine određena je ovrha, po prijedlogu tražitelja ovrhe (KJKP „Rad“ d.o.o. Sarajevo) od 6. veljače 2005. godine, na temelju vjerodostojne isprave, protiv apelanta kao ovršenika, radi namirenja novčanog potraživanja od 81,60 KM.

3. Rješenjem Općinskoga suda od 25. rujna 2020. godine usvojen je apelantov prigovor pa je odlučeno da se prijedlog za ovrhu od 6. veljače 2005. godine ima smatrati tužbom, te će se po pravomoćnosti rješenja spis dostaviti Parničnom odjeljenju Općinskog suda na daljnji postupak. Dalje je određeno da se rješenje od 1. srpnja 2020. godine odlaže do okončanja parničnog postupka po tužbi i isto će se nastaviti na prijedlog tražitelja ovrhe, nakon pravomoćnosti odluke parničnoga suda, ako tražitelj ovrhe uspije sa tužbom.

4. Rješenjem Kantonalnoga suda od 31. ožujka 2021. godine odbačen je kao nedopušten apelantov priziv izjavljen protiv rješenja od 25. rujna 2020. godine.

5. U obrazloženju odluke Kantonalni sud je naveo da je rješenje o ovrsi od 1. srpnja 2020. godine doneseno na osnovu vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga, na koje je apelant izjavio prigovor, pa je prijedlog za ovrhu smatran tužbom. Kako je prvostupanjski sud usvojio prigovor apelanta i donio rješenje sukladno odredbama članka 50. stavak 1. Zakona o ovršnom postupku, Kantonalni sud je istakao da apelant nema pravni interes da takvo rješenje pobija prizivom, pa je priziv odbačen kao nedopušten.

Apelacioni navodi

6. Apelant smatra da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima prizivnu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

8. U konkretnom slučaju, Ustavni sud smatra da je potrebno, prije svega, odgovoriti na pitanje je li članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv na konkretan slučaj. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi, podržavajući praksu Europskog suda za ljudska prava, ukazivao na to da je odgovor na pitanje je li članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje je li posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. rujna 2009. godine, AP-766/12 od 22. listopada 2013. godine i AP-1466/16 od 22. ožujka 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud primjećuje da apelant osporava rješenje kojim je njegov priziv odbačen kao nedopušten, iz čega slijedi da se u konkretnom slučaju odlučivalo samo o procesnoj dopustivosti pravnog lijeka tj. priziva. Ustavni sud ukazuje da je, dakle, osporena odluka donesena u postupku u kojem se odlučivalo samo o procesnim pitanjima tj. o procesnoj dopustivosti „pravnog lijeka“ koji je apelant podnio u predmetnom postupku. Dakle, iz navedenog proizlazi da se osporenom odlukom nije odlučivalo o „građanskim pravima i obavezama“ apelanta u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4488/21 (R. K.) | Sudska praksa | Aktio