Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-102/21 (S. Z.)
Odluka donesena 09. 03. 2022.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
- Naknada štete
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-102/21
Apelacija
Odluka o meritumu
09. 03. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 102/21, rješavajući apelaciju koju je podnio Sead Zukić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:
Mato Tadić, predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 9. marta 2022. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnio Sead Zukić.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se trenutno vodi pred Općinskim sudom u Živinicama u predmetu broj 33 0 P 072010 21 P 2.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Živinicama da, u skladu s ovom odlukom, odmah poduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 33 0 P 072010 21 P 2, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Tuzlanskog kantona da Seadu Zukiću isplati iznos od 500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Živinicama i Vladi Tuzlanskog kantona da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Sead Zukić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Živinica, kojeg zastupa Husein Salkanović, advokat iz Živinica, podnio je 11. januara 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se u trenutku podnošenja apelacije vodio pred Kantonalnim sudom u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) u predmetu broj 33 0 P 072010 19 Gž na rješavanju po žalbi na Presudu Općinskog suda u Živinicama (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 33 0 P 072010 16 P od 26. oktobra 2018. godine.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda i Kantonalnog suda zatraženo je 16. augusta 2021. godine da dostave odgovore na apelaciju. Od Općinskog suda je 7. januara 2022. godine tražena informacija o statusu predmetnog postupka.
3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 16. septembra 2021. godine, te 7. februara 2022. godine traženu informaciju o statusu predmetnog postupka.
4. Kantonalni sud je dostavio odgovor na apelaciju 1. septembra 2021. godine, te 12. novembra 2021. godine donesenu odluku u predmetnom postupku.
5. Apelantu su 14. januara 2022. godine dostavljeni odgovori redovnih sudova radi dostavljanja eventualnog izjašnjenja. Apelant u datom roku nije dostavio svoje izjašnjenje na odgovore redovnih sudova.
III.Činjenično stanje
6. Činjenice predmeta koje proistječu iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sažeti na sljedeći način.
7. Apelant je Općinskom sudu 1. decembra 2016. godine podnio tužbu protiv tuženika (JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo – ZDRMU „Đurđevik“ d.o.o. Đurđevik) radi naknade štete (v. sp. 10.080,00 KM).
8. Presudom Općinskog suda od 26. oktobra 2018. godine obavezan je tuženik da isplati apelantu na ime totalne štete određeni iznos, i to određeni iznos za porodičnu kuću, određeni iznos za oštećeno zemljište, predmetne nekretnine bliže označene u izreci odluke, određeni iznos za štetu na voćnim stablima i određeni iznos za izgubljenu korist na voćnim stablima, sve sa zakonskom zateznom kamatom. Apelantov primarni tužbeni zahtjev kojim je tražio da se obaveže tuženik da mu isplati određeni iznos materijalne štete, i to određeni iznos zbog umanjenja vrijednosti objekata, porodične kuće i pomoćnih objekata, određeni iznos zbog umanjenja vrijednosti zemljišta, predmetne nekretnine bliže označene u izreci odluke, te određeni iznos na ime izgubljene dobiti od voća, sve sa zakonskom zateznom kamatom, odbijen je kao neosnovan. Dio apelantovog tužbenog zahtjeva kojim je tražio naknadu štete na pomoćnim objektima odbijen je kao neosnovan.
9. Tuženik je izjavio žalbu 7. januara 2019. godine, te je apelant 25. januara 2019. godine dostavio odgovor na tuženikovu žalbu.
10. Cjelokupan predmetni spis dostavljen je na postupanje Kantonalnom sudu 8. februara 2019. godine.
11. Rješenjem Kantonalnog suda od 26. oktobra 2021. godine tuženikova žalba je uvažena, prvostepena presuda je ukinuta i predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak.
12. Cjelokupan predmetni spis dostavljen je na postupanje Općinskom sudu 10. novembra 2021. godine.
13. Prema stanju spisa, predmetni postupak je u toku pred Općinskim sudom.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
14. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja parničnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je u predmetnoj apelaciji naveo kako postupak traje nerazumno dugo, preko četiri godine. Zbog dužine trajanja predmetnog postupka apelant traži naknadu nematerijalne štete.
b) Odgovori na apelaciju
15. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju istakao kako smatra da je postupak pred tim sudom vođen u razumnom roku, pri čemu navodi da su se u postupku provela tri vještačenja, da je obavljen uviđaj na licu mjesta, da je održan veći broj nastavaka glavne rasprave, što je sve utjecalo na dužinu trajanja postupka pred tim sudom. Zbog toga predlaže da se apelacija odbije u cijelosti kao neosnovana. U dostavljenoj informaciji od 7. februara 2022. godine Općinski sud je naveo da je nakon što mu je predmet vraćen na ponovni postupak taj sud zakazao ročište za 22. februar 2022. godine.
16. Kantonalni sud je u odgovoru na apelaciju istakao da se pred tim sudom vodi veliki broj predmeta, što je rezultat nedovoljnog broja sudija i kontinuiranog primitka predmeta. Naveo je kako se predmeti rješavaju prema Planu rješavanja starih predmeta, te da će se predmet shodno tom planu riješiti u IV kvartalu 2021. godine. Kantonalni sud je predložio da se apelacija odbije kao neosnovana.
V.Relevantni propisi
17. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2)Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 75.
(1) Nakon prijema odgovora na tužbu, odnosno odgovora na protivtužbu, sud će zakazati pripremno ročište.
(2) Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja, sud će zakazati pripremno ročište nakon proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu.
(3) Datum održavanja pripremnog ročišta sud će, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
(4) Pripremno ročište održat će se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili, ako je tuženi podnio protivtužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtužbu..
18. Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o sudovima sačinjen u Ustavnom sudu, koji glasi:
Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
19. Prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na osnovu presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
20. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, apelanti predmetnom apelacijom ukazuju na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u predmetnom postupku koji je još uvijek u toku, pa imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
21. Osim toga, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
22. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
VII.Meritum
23. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja predmetnog postupka došlo do povrede prava na suđenje u „razumnom“ roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje – razuman rok
24. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
25. Član 6. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1) Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […] Relevantna načela
26. Ustavni sud, prije svega, ukazuje da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora cijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
27. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme tako da sudovi mogu zadovoljiti uvjete tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).
Razdoblje koje treba uzeti u obzir
28. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja predmetnog postupka razmatrati razdoblje od 1. decembra 2016. godine kao dana podnošenja tužbe Općinskom sudu, pa do donošenja odluke Ustavnog suda, dakle razdoblje od pet godina i oko tri mjeseca.
Analiza dužine trajanja predmetnog postupka
29. U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud zapaža da se, s obzirom na činjenice koje je trebalo utvrditi, u konkretnom slučaju ne može govoriti o naročito složenom predmetu.
30. Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak u prvoj fazi pred tim sudom, od dana podnošenja tužbe pa do dostavljanja cjelokupnog spisa Kantonalnom sudu na odlučivanje po tuženikovoj žalbi, trajao u razdoblju od dvije godine i oko dva mjeseca. U okolnostima konkretnog slučaja, navedeno razdoblje se može smatrati razumnim rokom za provođenje prvostepenog postupka s obzirom na to da se pred prvostepenim sudom provodi dokazni postupak (u konkretnom slučaju provedena tri vještačenja, obavljen uviđaj na licu mjesta), na osnovu kojeg se utvrđuje činjenično stanje koje služi kao osnov za donošenje sudske odluke. Ustavni sud, također, zapaža da se predmetni postupak trenutačno nalazi pred Općinskim sudom na rješavanju u ponovnom postupku, vraćenom po rješenju Kantonalnog suda od 26. oktobra 2021. godine, te da je prema informaciji Općinskog suda zakazano ročište za glavnu raspravu. Ocjenjujući ponašanje Kantonalnog suda, Ustavni sud zapaža da je predmetni spis dostavljen Kantonalnom sudu za postupanje po žalbi 8. februara 2019. godine, te da je taj sud donio rješenje od 26. oktobra 2021. godine, kojim je predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak. Dakle, postupak je pred drugostepenim sudom trajao u razdoblju od dvije godine i oko osam mjeseci. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da dužina postupka pred sudovima više instance, shodno praksi Evropskog suda, treba trajati kraće u odnosu na prvostepenipostupak s obzirom na samu narav postupka odlučivanja po pravnim lijekovima (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 5443/18 od 4. juna 2020. godine, tačka 34, odluka dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Također, Kantonalni sud nije ponudio objektivno prihvatljivo obrazloženje za tako dugo trajanje predmetnog postupka pred tim sudom, navodeći isključivo da se predmeti rješavaju prema starosti inicijalnog akta, odnosno prema Planu rješavanja starih predmeta. Ustavni sud podsjeća da je, rješavajući brojne apelacije koje su podnesene Ustavnom sudu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, zapazio da kada redovni sudovi pokušavaju opravdati dugo trajanje postupka ta opravdanja se uglavnom odnose na to da se predmeti rješavaju „prema redoslijedu inicijalnog akta, odnosno u skladu sa Uputstvom za izradu plana rješavanja starih predmeta prema starosti inicijalnog akta koje je donio VSTV“, kao i u konkretnom slučaju. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da su redovni sudovi u obavezi postupati u predmetima u razumnom roku, bez nepotrebnog odugovlačenja (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 442/20 od 10. novembra 2020. godine, tačka 31, odluka dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Konačno, Ustavni sud podsjeća da je u Odluci o dopustivosti i meritumu broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proistječe iz prakse koja nije kompatibilna sa ustavnim pravom na pravično suđenje“. Ustavni sud smatra da navedena praksa nije primjenjiva u konkretnom slučaju jer se takva pasivnost pred Kantonalnim sudom može pripisati konkretnom slijedu događaja u predmetnom postupku i ne može se definirati kao posljedica općih okolnosti i nedostataka u organiziranju nadležnosti u oblasti pravosuđa. Dužina trajanja postupka mora se sagledati u kontekstu adekvatnosti administriranja pravde od redovnih sudova. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra da se navedena pasivnost pred Kantonalnim sudom, koji je u odlučujućoj mjeri doprinio dužini trajanja predmetnog postupka, može karakterizirati kao neadekvatno administriranje pravde, suprotno standardima prava na pravično suđenje.
31. Na osnovu izloženog, Ustavni sud smatra da dužina trajanja predmetnog parničnog postupka ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje apelantovog prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
32. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zajamčenih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
33. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja postupka apelantu treba isplatiti iznos od 500,00 KM.
34. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Tuzlanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka tog roka apelantu plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
35. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
36. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav
1. Evropske konvencije jer predmetni postupak traje pet godina i oko tri mjeseca, pri čemu Kantonalni sud, koji je u odlučujućoj mjeri doprinio dužini trajanja postupka, nije ponudio objektivno prihvatljivo opravdanje za dugo trajanje žalbenog postupka pred tim sudom.
37. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
38. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić