Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3023/21 („EKOFILM“ d.o.o. Ljubuški)
Odluka donesena 09. 03. 2022.
- Neovlašteno lice
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3023/21
Apelacija
Odluka o dopustivosti
09. 03. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. ožujka 2022. godine, u predmetu broj AP-3023/21, rješavajući apelaciju koju je podnio „EKOFILM“ d.o.o. Ljubuški, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka d) , članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio „EKOFILM“ d.o.o. Ljubuški protiv Rješenja Kantonalnoga suda u Širokom Brijegu 64 0 P 055781 20 Mož od 11. ožujka 2021. godine, zbog toga što ju je podnijela neovlaštena osoba.
OBRAZLOŽENJE
1. „EKOFILM“ d.o.o. Ljubuški (u daljnjem tekstu: apelant) iz Ljubuškog, kojeg zastupa Robert Muselimović odvjetnik iz Mostara, podnio je 24. kolovoza 2021. godine apelaciju Ustavnome sudu protiv Rješenja Vrhovnoga suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 64 0 P 055781 21 Rev od 8. lipnja 2021. godine.
2. Rješenjem Općinskog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 P 055781 20 Mo od 16. studenog 2020. godine rješenje o privremenoj mjeri od 22. rujna 2020. godine stavljeno je van snage (doneseno na prijedlog predlagateljice G.B.) i isto je zamijenjeno mjerom osiguranja kojom je apelantu (kao protivniku predlagatelja) zabranjeno bilo kakvo postupanje po Zapisniku sa sjednice Skupštine apelanta od 12. rujna 2020. godine, Odluci o promjeni odredbi o pečatu apelanta, promjenama ovlasti prokuriste apelanta i Odluci o izmjenama i dopunama statuta apelanta, Odluci o razrješenju funkcije direktora društva (D.D.) i imenovanju novog direktora (J.M.) i prokuriste društva, sve do pravomoćnog okončanja postupka po tužbi. Također, zabranjeno je Registru gospodarskih društava vršiti bilo kakve promjene upisa kod apelanta, koji bi se zasnivali na Zapisniku sa sjednice Skupštine društva apelanta od 12. rujna 2020. godine, Odluci o promjeni odredbi o pečatu društva, promjenama ovlasti prokuriste društva apelanta i Odluci o izmjenama i dopunama statuta apelanta, Odluci o razrješenju funkcije direktora društva i imenovanju novog direktora i prokuriste društva sve do pravomoćnog okončanja postupka po tužbi.
3. Rješenjem Kantonalnoga suda od 11. ožujka 2021. godine odbačen je kao nedopušten priziv podnesen od strane J.M.
4. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da iz prvostupanjskog spisa proističe da je predlagateljica mjere osiguranja (G.B.) podnijela tužbu protiv apelanta sa prijedlogom za donošenje privremene mjere osiguranja. Dalje je naveo da iz spisa proističe da je apelanta u postupku zastupala direktorica (D.D.) koja je kao direktor upisana u sudskom Registru gospodarskih društava (potvrđeno aktualnim izvodom iz sudskog registra), a koja je dala punomoć odvjetniku za zastupanje apelanta. Dalje proističe da je prvostupanjski sud donio rješenje od 22. rujna 2020. godine kojim je usvojio privremenu mjeru, a potom je donio i osporeno rješenje od 16. studenog 2020. godine, koje je dostavio predlagateljici i apelantu (a rješenje o privremenoj mjeri osiguranja i Registru gospodarskih društava). Dakle, istakao je da rješenja nisu dostavljena J.M. koji se iskazuje kao direktor apelanta izabran na skupštini apelanta 12. rujna 2020. godine. Kantonalni sud je istakao da sukladno odredbi članka 4. stavak 1. točka 6. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, činjenice koje se odnose na subjekt upisa djeluju prema trećim osobama trenutkom upisa u sudski registar. Kako J.M. nije upisan kao direktor u registru gospodarskih društava i nema status zakonskog zastupnika apelanta, pa samim time ni ovlaštenje da daje punomoć za zastupanje apelanta odvjetnicima, Kantonalni sud je istakao da je predmetni priziv izjavljen od strane neovlaštene osobe, te ga je odbacio.
5. Rješenjem Vrhovnoga suda od 8. lipnja 2021. godine odbačena je kao nedopuštena revizija izjavljena od strane J.M.
6. U obrazloženju odluke Vrhovni sud je istakao da je sukladno odredbi članka 254. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen. U smislu navedene zakonske odredbe revizija protiv rješenja donesenog u drugom stupnju dopuštena je samo kada se parnični postupak, koji se inače meritorno završava presudom, završi nekim procesnim rješenjem. U svezi s tim, istakao je da je drugostupanjsko rješenje kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje, a kojim je odbačen priziv izjavljen protiv rješenja za određivanje mjere osiguranja, ne predstavlja rješenje kojim se parnični postupak pravomoćno okončava. Stoga, Vrhovni sud je istakao da se takvo drugostupanjsko rješenje ne može smatrati rješenjem kojeg ima u vidu odredba članka 254. stavak 1. ZPP, pa protiv ovakvog rješenja revizija nije dopuštena.
Apelacioni navodi
7. U predmetnoj apelaciji apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjemu tekstu: Europska konvencija), prava na učinkovit pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije, te smatra da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije.
8. Pri ispitivanju dopustivosti predmetnih apelacija Ustavni je sud pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka d) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojega drugoga suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka d) Pravila Ustavnoga suda glase:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
d) apelaciju je podnijela neovlaštena osoba;
9. Ustavni sud zapaža da je predmetnu apelaciju u ime apelanta podnio odvjetnik Robert Muselimović, kojeg je za podnošenje apelacije ovlastio J.M.. Međutim, iz osporenog rješenja Kantonalnog suda proizlazi da J.M. nije upisan kao direktor u registru gospodarskih društava i nema status zakonskog zastupnika apelanta, pa samim time ni ovlaštenje da daje punomoć za zastupanje apelanta odvjetnicima. Imajući u vidu odredbe članka 4. stavak 1. točka 6. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, Ustavni sud ukazuje da činjenice koje se odnose na subjekt upisa djeluju prema trećim osobama trenutkom upisa u sudski registar. Dakle, iz navedenog slijedi da je za zastupanje apelanta ovlašten isključivo direktor apelanta D.D.. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da je apelaciju u ime apelanta podnijela neovlaštena osoba.
10. Imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka d) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijela neovlaštena osoba, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić