Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-15/22 (D. M.)
Odluka donesena 09. 03. 2022.
- Apelant nije pretrpio značajniju štetu
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-15/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
09. 03. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, dopredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. ožujka 2022. godine, u predmetu broj AP-15/22, rješavajući apelaciju koju je podnijela Dara Mandić, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (5), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Dara Mandić protiv Presude Okružnoga suda u Banjaluci broj 71 0 Mal 250494 21 Gž 2 od 22. listopada 2021. godine, zbog toga što apelantica nije pretrpjela značajniju štetu.
OBRAZLOŽENJE
1. Dara Mandić (u daljnjemu tekstu: apelantica) iz Slatine-Ilidža, koju zastupa Milan Romanić, odvjetnik iz Banjaluke, podnijela je 30. prosinca 2021. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Okružnoga suda u Banjaluci (u daljnjemu tekstu: Okružni sud) broj 71 0 Mal 250494 21 Gž 2 od 22. listopada 2021. godine.
2. Presudom Osnovnoga suda u Banjaluci od 20. studenoga 2020. godine obvezana je apelantice da (JP Radio-televizija Republike Srpske) na ime duga za RTV taksu za određeno vremensko razdoblje isplati iznos od 66,30 KM, sa zakonskom zateznom kamatom.
3. Presudom Okružnoga suda od 22. listopada 2021. godine priziv apelantice je odbijen i prvostupanjska je presuda potvrđena.
4. U obrazloženju osporene odluke Okružni je sud istakao da je obveza plaćanja RTV pristojbe propisana Zakonom o javnom radiotelevizijskom sustavu BiH, koji u čl. 17. st. 1. propisuje da svako domaćinstvo i pravna osoba na teritoriji BiH koji posjeduju radio ili TV prijamnik imaju obvezu odnosno dužnost plaćati mjesečnu pristojbu za posjedovanje toga prijamnika, pod uvjetima određenim tim Zakonom. Istakao je da su neutemeljeni navodi apelantice da nema dokaza o postojanju pisanoga ili usmenoga ugovora na temelju kojega bi bila dužna plaćati pristojbu, budući da plaćanje ove pristojbe nije ugovorna nego zakonska obveza. Također, istakao je da iz stanja spisa proistječe da se apelantica nije obraćala tužiteljici sa pisanom izjavom da ne posjeduje TV prijamnik, te kako tijekom postupka nije također predložila niti jedan dokaz kojim bi sud mogao izvesti zaključak da ona ne posjeduje TV prijamnik, prvostupanjski je sud pravilno postupio obvezavši apelanticu na isplatu spornoga duga tužiteljici.
Apelacioni navodi
5. U predmetnoj apelaciji apelantica se pozvala na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni je sud pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (5) Pravila Ustavnoga suda.
Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (5) Pravila Ustavnoga suda glasi:
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kada ocijeni da apelant nije pretrpio značajniju štetu osim ako poštivanje ljudskih prava, kako je to definirano u Ustavu, zahtijeva razmatranje apelacije u meritumu.
7. Ustavni sud, a priori, mora ocijeniti da li je u konkretnome slučaju apelantica "pretrpjela značajniju štetu". Pri tome, Ustavni sud ukazuje da se ova ocjena donosi za svaki slučaj pojedinačno, imajući u vidu specifične okolnosti svakoga predmeta. Uvažavajući eventualni značaj predmeta za apelanticu, Ustavni sud ukazuje da povreda ustavnih prava mora podrazumijevati određenu razinu težine i ozbiljnosti da bi bila meritorno razmatrana pred ovim sudom. Procjena te razine ovisi od okolnosti svakoga slučaja, koje obuhvaćaju kako subjektivnu percepciju apelanata, tako i objektivnu narav predmeta. Dakle, subjektivni osjećaj apelantice o postojanju i važnosti navodne povrede ustavnih prava mora biti opravdan i sa objektivnoga stanovišta, što u ovome predmetu nije slučaj. Po ocjeni Ustavnoga suda, navodi i razlozi apelacije su takve naravi da ne ukazuju da je apelantica pretrpjela značajniju štetu u smislu prvoga kriterija članka 18. stavak (5) Pravila Ustavnoga suda. Također, Ustavni sud mora ocijeniti dopustivost predmetne apelacije u svjetlu drugoga kriterija sadržanoga u ovome temelju dopustivosti, odnosno da li poštivanje ljudskih prava kako je to definirano u Ustavu Bosne i Hercegovine zahtijeva razmatranje apelacije u meritumu. Ovaj kriterij služi kao zaštitni mehanizam, na temelju kojega će Ustavni sud nastaviti ispitivanje apelacije u meritumu čak i ako ocijeni da apelantica nije pretrpjela značajniju štetu, ukoliko za to postoji odgovarajući interes poštivanja ljudskih prava. Ocjenjujući okolnosti ovoga predmeta u smislu navedenoga kriterija, Ustavni sud smatra da okolnosti ovoga predmeta ne pokreću niti jedno pitanje poštivanja ljudskih prava koje bi zahtijevalo razmatranje apelacije u meritumu (vidi, Europski sud za ljudska prava, Korolev protiv Rusije, Odluka o dopustivosti broj 25551/05 od 1. srpnja 2010. godine, te Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-3533/17 od 11. listopada 2017. godine i AP-1751/18 od 11. rujna 2018. godine, dostupne na web-stranici Ustavnoga suda, www.ustavnisud.ba).
8. Sukladno navedenome, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (5) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelantica nije pretrpjela značajniju štetu, Ustavni je sud odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić