Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-331/22 (A. A.)
Odluka donesena 06. 04. 2022.
- Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-331/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
06. 04. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikome vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, dopredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i suci Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 6. travnja 2022. godine, u predmetu broj AP-331/22, rješavajući apelaciju koju je podnijela Aida Alagić, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h), članka 57. stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Aida Alagić protiv Obavještenja Federalnoga tužiteljstva Federacije BiH broj T11 0 KTA 0005677 21 2 od 10. siječnja 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Aida Alagić (u daljnjemu tekstu: apelantica) iz Bihaća, koju zastupa Emir Imširević, odvjetnik iz Bihaća, podnijela je 27. siječnja 2022. godine apelaciju Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjemu tekstu: Ustavni sud) protiv Obavještenja Federalnoga tužiteljstva Federacije BiH (u daljnjemu tekstu: Federalno tužiteljstvo) broj T11 0 KTA 0005677 21 2 od 10. siječnja 2022. godine.
2. Naredbom o neprovođenju istrage Kantonalnoga tužiteljstva Unsko-sanskoga kantona (u daljnjemu tekstu: Kantonalno tužiteljstvo) od 28. srpnja 2021. godine odlučeno je da se neće provoditi istraga protiv NN osoba, zaposlenih u Kantonalnome tužiteljstvu, zbog kaznenoga djela Odavanje službene tajne iz čl. 388. Kaznenoga zakona, jer iz prijave apelantice i pratećih spisa očigledno je da prijavljeno djelo nije kazneno djelo.
3. Rješenjem Kantonalnoga tužiteljstva od 6. prosinca 2021. godine pritužba apelantice protiv naredbe o neprovođenju istrage je odbijena kao neutemeljena.
4. Obavještenjem Federalnoga tužiteljstva od 10. siječnja 2022. godine apelantica je obaviještena da je to tužiteljstvo na temelju čl. 9. st. 1. Zakona o Federalnome tužiteljstvu pribavilo spis predmeta, te nakon analize istoga ocijenilo da je donijeta naredba o neprovođenju istrage pravilna i na zakonu utemeljena. Istaklo je da je predmet kaznene prijave apelantice, u biti, obavijest Zavoda za zdravstveno osiguranje USK koja je upućena na adrese četiri pravne osobe, iz kojih slijedi informacija o neplaćanju računa po ranije ispostavljenim fakturama. Nadalje, da je navedeno ujedno i predmetom istražnih radnji koje provodi nadležno tužiteljstvo. Također, istaklo je da je ispravno obrazloženje Kantonalnoga tužiteljstva da u radnjama prijavljenih NN osoba ne postoje bitna obilježja bića prijavljenoga kaznenoga djela, jer podatak da se vode istražne radnje, tj. vrše određene provjere, bez bilo kakvoga dodatnoga preciziranja o kojim provjerama se točno radi, samo po sebi ne može predstavljati službenu tajnu.
Apelacioni navodi
5. U predmetnoj apelaciji apelantica se pozvala na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), te smatra da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz članka II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 14. Europske konvencije.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni je sud pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud također ima prizivnu nadležnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na temelju presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. Ustavni sud zapaža da apelantica smatra da joj je zbog donošenja osporenoga obavještenja Federalnoga tužiteljstva povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, pa Ustavni sud treba dati odgovor na pitanje da li su u konkretnome slučaju primjenjiva jamstva članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Naime, Ustavni sud ukazuje da se postavlja pitanje uživa li apelantica u ovome slučaju zaštitu prava na pravično suđenje u okviru značenja članka 6. stavak
1. Europske konvencije, koji priznaje pravo svatkome na određenu procesnu zaštitu prilikom utvrđivanja utemeljenosti kaznene optužbe protiv njega.
8. U svezi s tim, Ustavni sud zapaža da se predmetni postupak odnosi na "utemeljenost kaznene optužbe" protiv trećih osoba, u kojemu se apelantica pojavljuje u ulozi podnositeljice kaznene prijave. Ustavni sud smatra da u kaznenim postupcima članak 6. Europske konvencije nudi pravo na zaštitu samo netkome protiv koga se utvrđuje [...] utemeljenost bilo kakve kaznene optužbe. Naime, samo se takva osoba može smatrati «žrtvom» u smislu članka 6. Europske konvencije. Prema tomu, obrnuto tumačenje članka 6. Europske konvencije, prema kojemu bi se pravo na pravičan postupak jamčilo i netkome tko traži utvrđivanje utemeljenosti kaznene optužbe protiv treće osobe, nadmašilo bi jezičke okvire tumačenja članka 6. Europske konvencije (vidi odluke Ustavnoga suda, br. AP-19/02 od 17. ožujka 2004. godine i AP-2641/17 od 7. rujna 2017. godine, odluke dostupne na web-stranici Ustavnoga suda, www.ustavnisud.ba). Iz navedenoga proistječe da pravo na pravično suđenje iz članka 6. stavak 1. Europske konvencije ne obuhvaća pravo na pokretanje kaznenoga postupka protiv trećih osoba i da članak 6. stavak 1. Europske konvencije nije primjenjiv na konkretan slučaj. Budući da članak II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obujam zaštite od članka 6. Europske konvencije, slijedi da su navodi apelacije u svezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. Imajući u vidu da su navodi apelantice o povredi članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi apelantice o kršenju zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Europske konvencije (kao akcesornoga prava) u svezi sa pravom na pravično suđenje, također, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. Sukladno navedenome, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnoga suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni je sud odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnoga suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić