Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-615/22 (T. G., M. S., F. P. i A. V.)

Odluka donesena 20. 04. 2022.

  • Postupak priznavanja strane sudske odluke
  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-615/22

Apelacija

Odluka o dopustivosti

20. 04. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 20. aprila 2022. godine, u predmetu broj AP-615/22, rješavajući apelaciju koju su podnijeli Terezija Grgić i drugi, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju su podnijeli Terezija Grgić, Marijana Sić, Franjo Posavec i Alma Vigorac podnesena protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH broj 09 0 V 039514 21 Gž od 30. novembra 2021. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Terezija Grgić, Marijana Sić, Franjo Posavec i Alma Viogorac (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Novske, Pakraca, Karlovca i Sjedinjenih Američkih Država, koje zastupa Ramo Atajić advokat iz Sarajeva, podnijeli su 16. februara 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 09 0 V 039514 21 Gž od 30. novembra 2021. godine.

2. U predmetnom postupku, koji je okončan osporenim rješenjem Vrhovnog suda, odbačen je prijedlog apelanata za priznanje strane sudske odluke, kao neuredan.

3. U obrazloženju osporene odluke, Vrhovni sud je naveo da iz stanja spisa proizilazi da su apelanti 23. avgusta 2021. godine Kantonalnom sudu u Sarajevu podnijeli prijedlog za priznanje strane sudske odluke, Presude Okružnog suda Sjedinjenih Država, Južni Okrug New York, broj 93 CIVIL 1163 (LAP), pozivajući se na odredbe Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (u daljnjem tekstu: Zakon). Nadalje, da je postupajući sudija podneseni prijedlog rješenjem od 25. avgusta 2021. godine vratio apelantima radi ispravke i dopune istog, sa tačno određenim nalogom šta prijedlog treba sadržavati da bi se po istom kao urednom moglo postupati, sa upozorenjem da će smatrati da je isti povučen ako bude vraćen bez dopune. Dalje, da su apelanti dostavili podnesak 4. septembra 2021. godine iz čijeg sadržaja je prvostepeni sud utvrdio da apelanti nisu uredili, ispravili, niti dopunili prijedlog po nalogu suda, zbog čega je prvostepeni sud primjenom odredbe člana 336. stav (3) Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP) odbacio prijedlog za priznanje strane sudske odluke od 23. avgusta 2021. godine kao neuredan. S tim u vezi je Vrhovni sud ukazao da je priznanje stranih sudskih odluka u našem pravnom sistemu uređeno preuzetim Zakonom, te da se na navedeni postupak primjenjuje Zakon o vanparničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZVP; član 1.), a za slučaj da ZVP-om nije drugačije određeno i odredbe ZPP-a (član 2. stav (2) ZVP-a). Kako se vanparnični postupak pokreće prijedlogom fizičke ili pravne osobe (član 3. stav (1)), a ZVP ne sadrži posebne odredbe o sadržini prijedloga, a kako je prijedlog podnesak, to se na sadržaj istog primjenjuju odredbe ZPP-a o podnescima iz čl. 334., 335., 336 i 309. ZPP-a. Članom 334. stav (2) je propisano da podnesci moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se s njima moglo postupiti. Prema odredbi člana

336. ZPP-a, ako podnesak ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti sud će podnositelju vratiti podnesak radi ispravke ili dopune, uz navode što treba ispraviti ili dopuniti i odredit će rok za ispravku ili dopunu podneska koji ne može biti duži od osam dana. Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predan sudu u roku određenom za njegovu .dopunu ili ispravku, smatrat će se da je podnesen sudu onog dana kada je prvi put podnesen, a ako podnesak bude vraćen bez ispravke, odnosno dopune, odbacit će se. U konkretnom slučaju, prvostepeni sud je apelantima vratio prijedlog za priznanje strane sudske odluke u skladu sa naprijed navedenim odredbama ZPP-a radi otklanjanja nedostataka i dopune istog, a kako apelanti nisu postupili po nalogu suda i podnesak, odnosno prijedlog nisu uredili ispravili i dopunili, pravilno je prvostepeni sud postupio kada je prijedlog apelanata od 23. avgusta 2021. godine, odbacio kao neuredan shodno odredbi člana 336. st. (1) i (3) ZPP-a, u vezi sa članom 309. ZPP-a i odredbi člana 87. Zakona.

Apelacioni navodi

4. U predmetnoj apelaciji apelanti su se pozvali na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

6. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na pravično suđenje odnose na odluke donesene u postupku u kojem se odlučivalo o prijedlogu za priznanje strane sudske odluke. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori je primjenjivost člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije u konkretnom slučaju, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u predmetnom postupku odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanata. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno ukazivao na svoju praksu prema kojoj postupak koji se odnosi na „priznanje strane sudske odluke“, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju građanska prava i obaveze apelanta, tj. da se u takvom postupku nije raspravljalo o meritumu predmeta (npr. o osnovanosti tužbenog zahtjeva), već se samo raspravljalo o tome da li su ispunjeni zakonski uslovi za priznanje strane sudske odluke (vidi Ustavni sud, Odluke o dopustivosti broj AP-408/20 od 8. aprila 2020. godine i AP-3011/21 od 16. decembra 2021. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Dovodeći u vezu navedeno sa osporenom odlukom, Ustavni sud smatra da su navodi apelanata o povredi prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine člana 6. Evropske konvencije ratione materie inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

7. Nadalje, Ustavni sud ukazuje da se, a imajući u vidu da se u predmetnom postupku odlučivalo o priznanju strane sudske odluke, nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su navodi apelanata o povredi prava na imovinu ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-615/22 (T. G., M. S., F. P. i A. V.) | Sudska praksa | Aktio