Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-1754/21 (N.S.)
Odluka donesena 20. 04. 2022.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-1754/21
Apelacija
Odluka o meritumu
20. 04. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 1754/21, rješavajući apelaciju N. S., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:
Mato Tadić, predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 20. aprila 2022. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnio N. S.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu u predmetu broj 65 0 P 075468 22 P 3.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu da u skladu s ovom odlukom odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 65 0 P 075468 22 P 3 u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Kantona Sarajevo da N. S. isplati iznos od 500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovoga roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu i Vladi Kantona Sarajevo da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. N. S. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Konjica podnio je 19. maja 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u parničnom postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) kao predmet broj 65 0 P 075468 22 P 3.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda i Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) zatraženo je 9. decembra 2021. godine da dostave odgovore na apelaciju, te je 15. februara 2022. godine od Općinskog suda zatraženo da dostavi tražene dokumente.
3. Općinski sud je odgovor na apelaciju dostavio 22. decembra 2021. godine, te određene tražene dokumente.
4. Kantonalni sud je odgovor na apelaciju dostavio 24. decembra 2021. godine.
5. Odgovor na apelaciju dostavljen je apelantu radi eventualnog izjašnjenja 22. januara 2022. godine. Apelant u ostavljenom roku nije dostavio izjašnjenje na odgovore.
III.Činjenično stanje
6. Činjenice predmeta koje proistječu iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
7. Apelant i A. S. su 23. februara 2009. godine Općinskom sudu podnijeli tužbu protiv tuženog (A. S.) radi utvrđenja ništavosti i vraćanja poklona.
8. Općinski sud je dopisima od 3. marta i 27. maja 2009. godine pokušao dostaviti tuženom tužbu na odgovor, ali su dostave bile neuredne. Nakon toga je dopisom od 1. jula 2009. godine dostavio tuženom tužbu na odgovor, a tuženi je 9. septembra 2009. godine dostavio odgovor na tužbu.
9. Općinski sud je 3. decembra 2009. godine održao pripremno ročište, te je 15. januara 2010. godine donio rješenje o građevinskom vještačenju i rješenje o grafološkom vještačenju, nakon čega je vještak grafolog preuzeo cio spis radi izrade nalaza i mišljenja 27. januara 2010. godine. Vještak grafolog je 9. marta 2010. godine vratio spis.
10. Općinski sud je 16. marta 2010. godine održao ročište za glavnu raspravu.
11. Vještak grafolog je 31. marta 2010. godine dostavio nalaz i mišljenje, dok je vještak građevinske struke 30. aprila 2010. godine preuzeo spis radi izrade nalaza i mišljenja.
12. Općinski sud je 17. maja i 30. juna 2010. godine održao nastavak ročišta za glavnu raspravu, te je 2. jula 2010. godine donio rješenje o kažnjavanju vještaka građevinske struke zbog uskraćivanja vještačenja. Također je 18. oktobra 2010. godine održao nastavak ročišta za glavnu raspravu.
13. Vještak građevinske struke je 14. jula 2011. godine dostavio nalaz i mišljenje.
14. Općinski sud je 31. oktobra i 19. decembra 2011, te 30. januara i 7. marta 2012. godine održao nastavak ročišta za glavnu raspravu.
15. Općinski sud je Presudom broj 65 0 P 075468 09 P od 10. aprila 2012. godine usvojio tužbeni zahtjev apelanta i A. S. na način detaljno naveden u izreci, te primio na znanje povlačenje dijela tužbenog zahtjeva, kako je detaljno navedeno u izreci.
16. Tuženi je 22. maja 2012. godine izjavio žalbu protiv prvostepene presude.
17. Predmetni spis je 13. jula 2012. godine dostavljen Kantonalnom sudu na odlučivanje.
18. Kantonalni sud je Rješenjem broj 65 0 P 075468 12 Gž od 6. februara 2015. godine uvažio žalbu tuženog, ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
19. Predmetni spis je vraćen Općinskom sudu 27. marta 2015. godine, koji je kod tog suda u ponovnom postupku zaveden i vodi se pod brojem 65 0 P 075468 16 P 2.
20. Općinski sud je rješenjem od 10. aprila 2015. godine vratio tužbu na ispravku i dopunu, po kojem je apelant postupio 20. jula 2015. godine.
21. Općinski sud je dopisom od 11. septembra 2015. godine dostavio tuženom tužbu na odgovor, te je 2. novembra 2015. godine uputio poziv strankama za pripremno ročište zakazano za 15. mart 2016. godine.
22. Tuženi je podneskom od 11. marta 2016. godine tražio odgodu pripremnog ročišta.
23. Općinski je održao ročište za glavnu raspravu 17. septembra 2018. godine.
24. Općinski sud je Presudom broj 65 0 P 075468 16 P 2 od 25. oktobra 2018. godine odbio primarni tužbeni zahtjev i alternativni tužbeni zahtjev apelanta A. S., te je odbio i protivtužbeni zahtjev tuženog, kako je to sve detaljno navedeno u izreci.
25. Tuženi i apelant su izjavili žalbe protiv prvostepene presude od 25. oktobra 2018. godine.
26. Općinski sud je Rješenjem o ispravci presude broj 65 0 P 075468 16 P 2 od 22. februara 2019. godine ispravio presudu tog suda od 25. oktobra 2018. godine u pogledu izreke tako da u presudi umjesto: „Odbija se primarni tužbeni zahtjev koji glasi:“ treba da stoji „Usvaja se primarni tužbeni zahtjev koji glasi:“, dok presuda u preostalom dijelu ostaje neizmijenjena.
27. Predmetni spis je 20. maja 2019. godine dostavljen Kantonalnom sudu na odlučivanje.
28. Kantonalni sud je Rješenjem broj 65 0 P 075468 19 Gž 2 od 9. decembra 2019. godine uvažio žalbe, ukinuo prvostepenu presudu i prvostepeno rješenje i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
29. Predmetni spis je vraćen Općinskom sudu, koji je kod tog suda u ponovnom postupku zaveden i vodi se pod brojem 65 0 P 075468 22 P 3.
30. Prema stanju spisa predmetni postupak je u toku pred Općinskim sudom.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
31. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja parničnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te zabrana diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, zbog čega traži naknadu nematerijalne štete. Apelant navodi da predmetni postupak traje 13 godina.
b) Odgovori na apelaciju
32. Općinski sud je naveo da se radi o složenom predmetu u kojem je proveden veliki broj dokaza i u kojem su do sada donesene četiri odluke, te istakao da će nakon dostavljanja strankama drugostepene odluke od 9. decembra 2019. godine nastaviti s postupkom s ciljem njegovog okončanja. U konačnici je naveo da pred tim sudom nisu povrijeđena prava na koja se apelant poziva u apelaciji.
33. Kantonalni sud je naveo da mu je 20. maja 2019. godine dostavljen predmet na odlučivanje o žalbama izjavljenim protiv prvostepene presude od 25. oktobra 2018. godine i prvostepenog rješenja od 22. februara 2019. godine. Kantonalni sud je istakao da taj sud predmete rješava na osnovu Plana rješavanja predmeta (koji obuhvaća period od tri mjeseca), uz plan stečaja i mjere osiguranja, te naglasio da je opterećen velikim brojem neriješenih predmeta u Građanskom odjeljenju, kao i okolnost da je broj sudija koji obavljaju sudijsku funkciju u tom sudu neadekvatan za savladavanje priliva novih i rješavanje postojećih predmeta u zakonom predviđenom roku. U konačnici je naveo da pred tim sudom nisu povrijeđena prava na koja se apelant poziva u apelaciji. V.Relevantni propisi
34. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 228.
Prvostepeni sud je dužan, odmah po prijemu rješenja drugostepenog suda, da odredi pripremno ročište ili ročište za glavnu raspravu, koje će se održati najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema rješenja drugostepenog suda, te da izvede sve parnične radnje i da raspravi sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostepeni sud u svom rješenju.
35. Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi: Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
36. Prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
37. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju apelant predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, u predmetnom postupku koji je u toku, pa imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
38. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva.
39. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
40. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao element prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, te zabrana diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. Pravo na pravično suđenje
41. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
42. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantna načela
43. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38. i Delić protiv Bosne i Hercegovine presuda od 2. marta 2021. godine, stav 18).
44. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uvjete tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).
Period koji se uzima u obzir
45. Ustavni sud će u odnosu na razumnost dužine trajanja postupka razmatrati period od podnošenja tužbe pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, period koji traje 13 godina i dva mjeseca.
Analiza dužine trajanja predmetnog postupka
46. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji po zakonu nije hitne prirode. S obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se radi o nešto složenijem postupku.
47. Analizirajući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelant svojim postupcima nije utjecao na dužinu trajanja predmetnog postupka, te da je po nalogu Općinskog suda blagovremeno postupio. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak za apelanta od većeg značaja jer putem suda pokušava da utvrdi da mu je povrijeđen nužni nasljedni dio i da ostvari vraćanje poklona.
48. Analizirajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je postupak pred tim sudom od podnošenja tužbe do donošenja prvostepene presude 10. aprila 2012. godine trajao tri godine i dva mjeseca, u kojem periodu je taj sud održao pripremno ročište, donio rješenje o građevinskom i rješenje o grafološkom vještačenju, održao ročište i više nastavaka ročišta za glavnu raspravu, te donio prvostepenu presudu od 10. aprila 2012. godine. Međutim, Kantonalni sud je rješenjem ukinuo navedenu prvostepenu presudu i predmet vratio Općinskom sudu na ponovno suđenje. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je ponovni postupak pred Općinskim sudom, računajući od dana vraćanja spisa predmeta tom sudu do donošenja nove prvostepene presude 25. oktobra 2018. godine, trajao tri godine i 11 mjeseci. Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u tom periodu vratio tužbu na ispravku i dopunu, zakazao pripremno ročište za 15. mart 2016. godine, održao ročište za glavnu raspravu, te donio novu prvostepenu presudu i rješenje o ispravci te presude, koje odluke je rješenjem ukinuo Kantonalni sud i predmet opet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje. Također, Ustavni sud zapaža da se nakon donošenja drugostepenog rješenja od 9. decembra 2019. godine ponovni postupak pred Općinskim sudom vodi dvije godine i četiri mjeseca, u kojem periodu taj sud još nije ni dostavio parničnim strankama navedeno drugostepeno rješenje, što predstavlja postupanje suprotno standardima prava na pravično suđenje, koji zahtijevaju efikasno postupanje bez nepotrebnog odlaganja, a taj sud u odgovoru na apelaciju nije ponudio opravdanje za ovakvo postupanje u predmetnom postupku. Ocjenjujući ponašanje Kantonalnog suda, Ustavni sud zapaža da se žalbeni postupak u dva navrata vodio pred Kantonalnim sudom, koji je odluku o žalbi tuženog protiv prvostepene presude od 10. aprila 2012. godine donio nakon dvije godine i sedam mjeseci, računajući od dostave spisa predmeta tom sudu, što predstavlja postupanje suprotno standardima prava na pravično suđenje, koji zahtijevaju efikasno postupanje bez nepotrebnog odlaganja. S druge strane, Ustavni sud zapaža da je taj sud odluku o žalbi parničnih stranaka izjavljenoj protiv prvostepene presude od 25. oktobra 2018. godine donio nakon sedam mjeseci, računajući od dostave spisa predmeta tom sudu, a takvo postupanje Kantonalnog suda je u skladu sa standardima prava na pravično suđenje. Pri tome, Ustavni sud zapaža je Kantonalni sud u odgovoru na apelaciju naveo da predmete rješava prema Planu rješavanja starih predmeta. Ustavni sud podsjeća da je, rješavajući brojne apelacije koje su podnesene Ustavnom sudu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, zapazio da kada sudovi pokušavaju opravdati dugo trajanje postupka, ta opravdanja se uglavnom odnose na to da se predmeti rješavaju „prema redoslijedu inicijalnog akta“, kao i u konkretnom slučaju. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da su redovni sudovi u obavezi postupati u predmetima u razumnom roku, bez nepotrebnog odugovlačenja. Također, Ustavni sud podsjeća na stav Evropskog suda i Ustavnog suda da stalno vraćanje predmeta od višeg ka nižem sudu ili organu ne predstavlja uvijek najbolji način da pojedinci ostvare svoja prava. Ustavni sud mora naglasiti da je za pravni sistem od fundamentalne važnosti vođenje postupka u okviru razumnog vremena jer svako nepotrebno odugovlačenje, kao i vraćanje predmeta od višeg ka nižem sudu, često dovodi do, de facto, lišavanja pojedinca njegovih prava, gubitka djelotvornosti i povjerenja u pravni sistem. Posmatrajući postupak u cjelini, Ustavni sud smatra da je ukupnoj dužini trajanja postupka u odlučnoj mjeri doprinijela činjenica da redovni sudovi nisu djelotvorno postupali, odnosno nisu u razumnim rokovima preduzimali raspoložive procesne radnje, kao i vraćanje predmeta od višeg ka nižem sudu, što se mora okarakterizirati kao neadekvatno administriranje pravde, suprotno standardima prava na pravično suđenje.
49. Na osnovu izloženog, Ustavni sud smatra da dužina predmetnog postupka ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje apelantovog prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
50. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
51. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja postupka apelantu treba isplatiti iznos od 500,00 KM.
52. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Kantona Sarajevo u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obvezu da nakon isteka ovog roka apelantu plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
53. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje apelantovog prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer predmetni postupak traje 13 godina i dva mjeseca, a toj dužini je u odlučnoj mjeri doprinijelo nedjelotvorno postupanje redovnih sudova koji u predmetnom postupku nisu u razumnim rokovima preduzimali raspoložive procesne radnje, niti su ponudili objektivno prihvatljivo opravdanje za ovako dugo trajanje postupka. Takvo postupanje u konkretnom slučaju predstavlja neadekvatno administriranje pravde od strane redovnih sudova, odnosno postupanje koje je suprotno standardima prava na pravično suđenje i ne zadovoljava zahtjeve prava na suđenje u razumnom roku.
54. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
55. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić