Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-979/22 (Apoteka „Kovačević“ iz Bihaća)
Odluka donesena 20. 04. 2022.
- Postupak upisa u sudski registar
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-979/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
20. 04. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 20. aprila 2022. godine, u predmetu broj AP-979/22, rješavajući apelacije koje su podnijeli Apoteka „Kovačević“ iz Bihaća i Zdravstvena ustanova „Gradska apoteka Bihać“, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine- Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli Apoteka „Kovačević“ iz Bihaća i Zdravstvena ustanova „Gradska apoteka Bihać“ protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 Reg 017741 22 Pž od 25. januara 2022. godine, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-979/22
1. Apoteka „Kovačević“ iz Bihaća (u daljnjem tekstu: apelantkinja), koju zastupa Emir Imširević advokat iz Bihaća, podnijela je 17. marta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 01 0 Reg 017741 22 Pž od 25. januara 2022. godine.
2. AP-1079/22
2. Zdravstvena ustanova „Gradska apoteka Bihać“ iz Bihaća (u daljnjem tekstu: apelantkinja), koju zastupa Emira Imširević advokat iz Bihaća, podnijela je 24. marta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 01 0 Reg 017741 22 Pž od 25. januara 2022. godine.
Činjenice predmetnog postupka
3. Rješenjem o izmjenama podataka Općinskog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 017-0-Reg-21-000048 od 23. novembra 2021. godine, u sudski registar kod subjekta upisa (Privatna zdravstvena ustanova „B Pharm“ Bihać) upisani su podaci o osnivanju Ogranka broj 7. Internacionalna apoteka Bihać.
4. Odlučujući o žalbama apelantkinja izjavljenim protiv rješenja o izmjenama podataka Općinskog suda od 23. novembra 2021. godine, Kantonalni sud je Rješenjem broj 01 0 Reg 017741 22 Pž od 25. januara 2022. godine predmetne žalbe odbio kao neosnovane. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da iz stanja predmetnog spisa proizlazi da je Privatna zdravstvena ustanova „B Pharm“ Bihać zahtjevom od 18. novembra 2021. godine od Općinskog suda zatražila da se u sudski registar upišu podaci o osnivanju Ogranka br. 7. Internacionalna apoteka Bihać. U vezi s tim, Kantonalni sud je zaključio da je pravilno prvostepeni sud upisao prednje podatke jer je Privatna zdravstvena ustanova „B Pharm“ Bihać uz svoj zahtjev od 18. novembra 2021. godine dostavila sve neophodne isprave potrebne za traženi upis.
Spajanje postupka
5. S obzirom da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, te da su podnesene protiv istih odluka, Ustavni sud je u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-979/22.
Apelacioni navodi
6. Apelantkinje smatraju da im je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Takođe ističu povredu prava iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (zabrana diskriminacije).
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
8. S obzirom na to da apelantkinje smatraju da im je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1 Evropske konvencije, potrebno je da Ustavni sud prvo odgovori na pitanje da li predmetni postupak uživa zaštitu člana 6. stav 1 Evropske konvencije, odnosno člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.
9. U vezi s tim, Ustavni sud konstatuje da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. stav 1. Evropske konvencije garantuje svakome pravo na pravičan postupak kod određivanja građanskih prava i obaveza. Ovo pravo se ne odnosi na sve postupke u kojima je neka osoba strana, nego se ograničava samo na one koji se odnose na građanska prava i obaveze. Pojam građanskih prava i obaveza je autonoman i određuje se na temelju posebnih činjenica u svakom predmetu (vidi Evropski sud za ljudska prava, Ringeisen protiv Austrije, presuda od 16. jula 1971. godine, st. 71. i 94. i Kőnig protiv savezne Republike Njemačke, presuda od 28. juna 1978. godine, stav 88). Ključna stvar kod određivanja da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne je da li je ishod postupka odlučujući za privatna prava i obaveze (vidi Evropski sud za ljudska prava, H. protiv Francuske, presuda od 24. oktobra 1989. godine, stav 47).
10. Ustavni sud dalje podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi u više predmeta (vidi npr. Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP 146/05 od 20. decembra 2005. godine, Odluka o dopustivosti broj AP 1455/12 od 17. juna 2015. godine i Odluka o dopustivosti broj AP 3850/16 od 18. jula 2017. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba) zaključio da se ne može smatrati da se postupak upisa u sudski registar tiče određivanja građanskih prava, te je zaključio da je sudski registar-registar podataka i da se u takvom postupku ne odlučuje o sticanju ili gubitku prava učesnika zbog čega član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6. Evropske konvencije nije primjenjiv na taj postupak.
11. Ustavni sud smatra da je njegova dosadašnja praksa u vezi sa upisom u sudski registar primjenjiva i na konkretan predmet koji se tiče upisa osnivanja ogranka u sudski registar. S obzirom na navedeno, Ustavni sud zaključuje da se u predmetnom postupku, u kojem je odlučivano o upisu osnivanja ogranka u sudski registar, nije odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelantkinja, odnosno da taj postupak nije bio odlučujući za njihova prava i obaveze (vidi mutatis mutandis, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj AP-1963/19 od 28. januara 2020. godine). Budući da garancije iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije nisu primjenjive na predmetni postupak, Ustavni sud zaključuje da su apelacije ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
12. Imajući u vidu da su navodi apelantkinja o kršenju člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi apelantkinja o povredi prava iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, takođe, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
13. Nadalje, Ustavni sud ukazuje da se u predmetnom postupku, a imajući u vidu da se u predmetnom postupku odlučivalo o upisu osnivanja ogranka u sudski registar, nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelantkinja iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su navodi apelantkinja o povredi prava na imovinu ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
14. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
15. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić