Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1277/21 (O. N. i M. K.)

Odluka donesena 11. 05. 2022.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Naknada štete
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1277/21

Apelacija

Odluka o dopustivosti

11. 05. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 11. maja 2022. godine, u predmetu broj AP-1277/21, rješavajući apelacije koje su podnijeli Omer Nišić i Mihret Karić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stava (4), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Omer Nišić u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji je, nakon podnošenja apelacije, okončan Presudom Kantonalnog suda u Tuzli broj 33 0 P 073117 19 Gž od 14. oktobra 2021. godine;

Mihret Karić u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji je, nakon podnošenja apelacije, okončan Presudom Kantonalnog suda u Tuzli broj 127 0 Rs 070668 20 Rsž od 23. decembra 2021. godine;

zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-1277/21

1. Omer Nišić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Živinica, kojeg zastupa Husein Salkanović advokat iz Živinica, podnio je 16. aprila 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se u trenutku podnošenja apelacije vodio pred Kantonalnim sudom u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) pod brojem 33 0 P 073117 19 Gž.

2. Apelant je 28. februara 2017. godine Općinskom sudu u Živnicama podnio tužbu protiv tuženog (JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo) radi naknade štete (vrijednost spora 10.010,00 KM).

3. Općinski sud u Živnicama je Presudom broj 33 0 P 073117 17 P od 16. maja 2019. godine djelimično usvojio tužbeni zahtjev apelanta, dok je odbio kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva (na način kako je to detaljno naznačeno u izreci). Istom presudom je naloženo tuženom da apelantu naknadi troškove postupke u određenom novčanom iznosu.

4. Apelant je 21. maja 2019. godine podnio sudu prijedlog za donošenje dopunske presude, jer je sud propustio da odluči o kamati na troškove postupka.

5. Tuženi je 17. juna 2019. godine izjavio žalbu protiv presude Općinskog suda u Živinicama od 16. maja 2019. godine.

6. Općinski sud u Živinicama je 2. oktobra 2019. godine donio Dopunsko rješenje o troškovima postupka, kojim se nalaže tuženom da apelantu isplati zakonsku zateznu kamatu na troškove postupka na način kako je to precizirano u izreci.

7. Općinski sud u Živinicama je predmetni spis zajedno sa žalbom tuženog protiv prvostepene presude dostavio na postupanje Kantonalnom sudu 18. oktobra 2019. godine.

8. Tuženi je 25. oktobra 2019. godine izjavio žalbu protiv rješenja Općinskog suda u Živinicama od 2. oktobra 2019. godine

9. Općinski sud u Živinicama je predmetni spis zajedno sa žalbom tuženog protiv dopunskog rješenja dostavio na postupanje Kantonalnom sudu 22. septembra 2020. godine.

10. Kantonalni sud je Presudom broj 33 0 P 2073117 19 Gž od 14. oktobra 2021. godine djelimično uvažio žalbe tuženog i preinačio prvostepenu presudu i dopunsko rješenje na način na koji je to precizirano u izreci, dok je u preostalom pobijanom dijelu žalbe odbio i potvrdio prvostepenu presudu, odnosno dopunsko rješenje.

2. AP-2503/21

11. Mihret Karić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Živinica, kojeg zastupa Haris Salkanović advokat iz Živinica, podnio je 13. jula 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji se u trenutku podnošenja apelacije vodio pred Kantonalnim sudom u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) pod brojem 127 0 Rs 070668 20 Rsž.

12. Apelant je 11. juna 2018. godine Općinskom sudu u Banovićima podnio tužbu protiv tuženog (RMU „Banovići“ d.d. Banovići) radi naknade štete (vrijednost spora 5.010,00 KM).

13. Općinski sud u Banovićima je Presudom broj 127 0 Rs 070668 18 Rs od 19. decembra 2019. godine usvojio tužbeni zahtjev apelanta kojim je tražio da se obaveže tuženi da mu na ime nematerijalne štete isplati određeni novčani iznos sa zakonskom zateznom kamatom, te da mu naknadi troškove postupka u određenom novčanom iznosu.

14. Tuženi je 14. januara 2020. godine izjavio žalbu protiv presude Općinskog suda u Banovićima od 19. decembra 2019. godine.

15. Općinski sud u Banovićima je predmetni spis zajedno sa žalbom tuženog dostavio na postupanje Kantonalnom sudu 12. februara 2020. godine.

16. Kantonalni sud je Presudom broj 127 0 Rs 070668 20 Rsž od 23. decembra 2021. godine odbio žalbu tuženog i potvrdio prvostepenu presudu.

Spajanje predmeta

17. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-1277/21.

18. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelanata.

Apelacioni navodi

19. U obje navedene apelacije apelanti smatraju da im je zbog dužine trajanja predmetnih postupaka povrijeđeno pravo na donošenje odluke u „razumnom roku“ kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), zbog čega traže naknadu nematerijalne štete.

Odgovori na apelaciju

20. U odgovorima na apelacije u oba predmeta Kantonalni sud je naveo da na građanskom referatu ima veliki broj neriješenih predmeta koji se rješavaju prema planu rješavanja starih predmeta i to prema datumu inicijalnog akta.

21. U odgovoru na apelaciju broj AP-1277/21 Općinski sud u Živinicama je ukratko naveo hronologiju postupka, te istakao da su provedena vještačenja po vještaku geometru, vještaku geologu, vještaku poljoprivredne struke i vještaku građevinske struke.

22. U odgovoru na apelaciju broj AP-2503/21 Općinski sud u Banovićima je naveo da je apelacija neosnovana, jer je postupak okončan u razumnom roku od jedne godine i šest mjeseci. 23. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud takođe ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

24. Nadalje, Ustavni sud u fazi ispitivanja dopustivosti predmeta, mora utvrditi, između ostalog, i da li su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje da prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), koju Ustavni sud cijeni prilikom ispitivanja ustavnih prava (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu AP 992/15 od 25. oktobra 2017. godine, tačka 35), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji, sa dovoljnom jasnoćom pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99 i Khundunts protiv Azerbejdžana, Odluka od 26. februara 2019. godine, stav 32. te Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02 i Dumlu protiv Turske, Odluka od 20. aprila 2021. godine, stav 27), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja Ustavom Bosne i Hercegovine zaštićenih prava.

25. Prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora se ocjenjivati u okviru okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38. i Delić protiv Bosne i Hercegovine aplikacija broj 59181/18 od 2. marta 2021. godine, stav 18).

26. Ustavni sud će u odnosu na razumnost dužine trajanja predmetnih parničnih postupaka razmatrati periode od podnošenja tužbi pa do donošenja odlukâ Kantonalnog suda kojim su predmetni postupci okončani. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da su apelanti tužbe podnijeli 28. februara 2017. godine i 11. juna 2018. godine. Dakle, predmetni postupci su trajali četiri godine i sedam mjeseci, odnosno tri godine i šest mjeseci.

27. Ustavni sud zapaža da se u konkretnim slučajevima radi o parničnim postupcima. S obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud primjećuje da se ne radi o naročito složenim postupcima.

28. Nadalje, analizirajući ponašanje apelanata, Ustavni sud zapaža da apelanti svojim postupcima nisu uticali na dužinu trajanja predmetnih postupaka. Analizirajući ponašanje Općinskog suda u Živinicama i Općinskog suda u Banovićima, Ustavni sud zapaža da su navedeni prvostepeni sudovi predmetne postupke vodili efikasno, da nisu imali dužih perioda neopravdane pasivnosti, te da su prvostepene odluke donijeli nakon dvije godine i tri mjeseca, odnosno jedne godine i šest mjeseci računajući od kada su apelanti podnijeli predmetne tužbe. U okolnostima konkretnih slučaja, navedeni periodi se mogu smatrati razumnim rokom za provođenje prvostepenog postupka, s obzirom na to da se pred prvostepenim sudom provodi dokazni postupak, na osnovu kojeg se utvrđuje činjenično stanje koje služi kao osnov za donošenje sudske odluke, pa je ovako postupanje prvostepenih sudova u skladu sa standardima prava na pravično suđenje (naročito imajući u vidu da su u predmetu AP-1277/21 provedena vještačenja po vještaku geometru, vještaku geologu, vještaku poljoprivredne struke i vještaku građevinske struke). Dalje, Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud drugostepene odluke donio nakon dvije godine, odnosno jedne godine i 10 mjeseci, nakon što su mu predmeti po žalbama dostavljeni na postupanje. Imajući u vidu sve navedene okolnosti konkretnih slučaja, te posmatrajući predmetne postupke u cjelini, Ustavni sud ne može ocijeniti period od četiri godine i sedam mjeseci, odnosno tri godine i šest mjeseci, koliko su trajali predmetni postupci, kao pretjerano dugačak te, prema mišljenju Ustavnog suda, navedeni periodi ipak nisu prešli granice „razumnog roka“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Stoga, Ustavni sud smatra su navodi apelanata izneseni u ovom pravcu očigledno (prima facie) neosnovani.

29. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

30. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1277/21 (O. N. i M. K.) | Sudska praksa | Aktio