Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1082/22 (N. L.)
Odluka donesena 11. 05. 2022.
- Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1082/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
11. 05. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 11. maja 2022. godine, u predmetu broj AP-1082/22, rješavajući apelaciju koju je podnijela Nevenka Lisica, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Nevenka Lisica protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 459773 17 Gž od 10. januara 2022. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
OBRAZLOŽENJE
1. Nevenka Lisica (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Travnika, koju zastupa Džejlana Šaćirbegović-Alibašić advokat iz Zenice, podnijela je 24. marta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 459773 17 Gž od 10. januara 2022. godine.
2. Presudom Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 65 0 P 459773 14 P od 20. aprila 2017. godine obavezani su apelantkinja (kao prvotužena), S.L. (kao drugotuženi) i Z.L. (kao trećetuženi) da tužiocu-protivtuženom (Mikrokreditna fondacija „Sunrise“ Sarajevo) na ime duga solidarno isplate iznos od 44.724,26 KM sa zateznom kamatom na iznos glavnice od 27.894,81 KM počev od 22. decembra 2015. godine do isplate, te da tužiocu-protivtuženom naknade troškove parničnog postupka u iznosu od 2.267,58 KM.
3. Odlučujući o žalbi apelantkinje, drugotuženog i trećetuženog izjavljenoj protiv presude Općinskog suda od 20. aprila 2017. godine, Kantonalni sud je Presudom broj 65 0 P 459773 17 Gž od 10. januara 2022. godine predmetnu žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepenu presudu.
4. Prema stanju spisa, apelantkinja nije izjavila reviziju protiv osporene presude Kantonalnog suda od 10. januara 2022. godine.
Apelacioni navodi
5. Apelantkinja se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu.
7. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluke br. AP-283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP-106/04 od 18. januara 2005. godine).
8. Ustavni sud najprije primjećuje da su u predmetnom postupku apelantkinja, drugotuženi i trećetuženi solidarno obavezani da tužiocu-protivtuženom, na ime duga, isplate iznos od 44.724,26 KM. Nadalje, Ustavni sud zapaža da navedeni iznos, na čiju su isplatu, dakle, apelantkinja i ostali tuženi solidarno obavezani, prelazi imovinski cenzus propisan odredbama člana 237. Zakona o parničnom postupku. Prema tome, Ustavni sud ukazuje da je u konkretnom slučaju apelantkinja podnijela apelaciju Ustavnom sudu protiv presude drugostepenog suda, a da prethodno nije iskoristila mogućnost da, u skladu sa odredbama člana 237. st. (1) i (2) Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15), u propisanom roku izjavi reviziju Vrhovnom sudu Federacije BiH protiv navedene presude. Naime, iz navedenog proizlazi da je apelantkinja imala mogućnost da protiv drugostepene presude izjavi reviziju, te da navedenu mogućnost, prema stanju apelacionog spisa i apelacionim navodima, nije iskoristila. Prema tome, pošto nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacija se ne može razmatrati.
9. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić