Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-180/21 (M.M.)
Odluka donesena 22. 06. 2022.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
- Dosjelost
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-180/21
Apelacija
Odluka o meritumu
22. 06. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 180/21, rješavajući apelaciju koju je podnio M.M., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je Mato Tadić, predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 22. juna 2022. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnio M.M.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Bihaću u predmetu broj 17 0 P 064733 15 P.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Bihaću da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje predmetnog postupka u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Unsko-sanskog kantona da M.M.
isplati iznos od 500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Bihaću i Vladi Unsko-sanskog kantona da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. M.M. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, kojeg zastupa Safeta Alijagić advokat iz Bihaća, podnio je 19. januara 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 17 0 P 064733 15 P. II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 17. avgusta 2021. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Općinski sud je odgovor na apelaciju dostavio 20. septembra 2021. godine.
4. Ustavni sud je 17. februara 2022. godine zastupniku apelanta dostavio odgovor Općinskog suda radi eventualnog izjašnjenja. Zastupnik apelanta nije u ostavljenom roku dostavila izjašnjenje.
5. Općinski sud je 25. maja 2022. godine dostavio informaciju o statusu predmeta. III.Činjenično stanje
6. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
7. Apelant je 26. januara 2015. godine podnio Općinskom sudu tužbu protiv tuženih (F.Č., B.B., E.P. i N.A.) radi utvrđivanja prava vlasništva dosjelošću. Predmetna tužba je zavedena pod brojem 17 0 P 064733 15 P.
8. Općinski sud je održao pripremno ročište i dva nastavka pripremnog ročišta (24. aprila 2018., 5. juni 2018. i 4. juli 2018. godine), uviđaj na licu mjesta (21. septembra 2018. godine), te glavnu raspravu i dva nastavka glavne rasprave (14. aprila 2019., 15. aprila 2019. i 17. juna 2019. godine), a kako je nastavak glavne rasprave zakazane za 16. septembra 2019. godine odgođen, apelant je tražio postupanje suda urgencijama od 13. decembra 2019. i 20. novembra 2020. godine. Općinski sud je nakon toga održao nastavak glavne rasprave 6. oktobra 2021. godine, te pripremno ročište 13. januara 2022. godine. Općinski sud je zakazao ročište za glavnu raspravu za 8. juni 2022. godine.
9. Prema stanju spisa, postupak je u toku.
IV.Apelacija I.Navodi iz apelacije
10. Iz apelacionih navoda proizlazi da apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja postupka pred Općinskim sudom povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao element prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, zbog čega traži naknadu nematerijalne štete. Apelant je opisao tok postupka, te je naveo da je do okončanja predmetne parnice prekinut postupak uspostavljanja zemljišno-knjižnog uloška broj 978 k.o. Bihać-Grad pred Zemljišno-knjižnim uredom Općinskog suda, i da zbog dužine trajanja predmetnog postupka zavisi pravo apelanta u navedenom zemljišno-knjižnom postupku. II.Odgovor na apelaciju
11. Općinski sud je naveo da je predmet bio u zaduženju kod troje sudija koje su poduzimale određene u radnje u postupku prije nego što je presigniran masovnom presignacijom predmeta na postupajućeg sudiju. Također, da je na dužinu trajanja postupka uticala epidemiološka situacija uzrokovana korona virusom, zbog čega smatra da je apelacija neosnovana. Konačno, da je nastavak glavne rasprave zakazan za 6. oktobar 2021. godine.
12. U informaciji o statusu predmeta Općinski sud je naveo da je ročište za glavnu raspravu zakazano za 8. juni 2022. godine, te da je apelant uticao da postupak traje duže, jer je tražio da se nakon promjene postupajućeg sudije predmet vrati u fazu pripremnog ročišta.
V.Relevantni propisi
13. U Zakonu o parničnom postupku („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2) Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
14. Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji u relevantnom dijelu glasi: Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
15. Prema članu VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
16. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju apelant predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, u predmetnom postupku koji je u toku, pa imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
17. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva.
18. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
19. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja predmetnog postupka pred Općinskim sudom povrijeđeno pravo na suđenje u „razumnom“ roku kao jedan od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Pravo na pravično suđenje – razuman rok
20. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
21. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantna načela
22. Ustavni sud, prije svega, ističe da se prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora cijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koju konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38 i Delić protiv Bosne i Hercegovine presuda od 2. marta 2021. godine, stav 18.).
Period koji se uzima u obzir
23. Ustavni sud će u odnosu na razumnost dužine trajanja predmetnog postupka razmatrati period od podnošenja tužbe pa do donošenja odluke Ustavnog suda. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da je apelant podnio tužbu 26. januara 2015. godine. Dakle, predmetni postupak traje oko sedam godina i četiri mjeseca.
Analiza dužine trajanja predmetnog postupka
24. Ustavni sud zapaža da je predmet konkretnog tužbenog zahtjeva utvrđivanje prava vlasništva na osnovu dosjelosti, te da nije riječ o postupku koji je po zakonu hitne prirode. Nadalje, imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je riječ o relativno složenom predmetu, u kojem ima nekoliko tuženih i u kojem je bilo potrebno izvršiti uviđaj na licu mjesta i vještačenje. Konačno, Ustavni sud zapaža da je riječ o predmetu koji ima veliki značaj za apelanta, naročito zbog toga što od njegovog okončanja zavisi nastavak drugog, zemljišno-knjižnog postupka.
25. Ocjenjujući ponašanje apelanta u predmetnom postupku, Ustavni sud primjećuje da apelant svojim ponašanjem nije značajno doprinio dužini trajanja predmetnog postupka. Analizirajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je apelant podnio tužbu 26. januara 2015. godine, te da je prvo pripremno ročište održano 24. aprila 2018. godine, dakle tek nakon tri godine i tri mjeseca, što predstavlja naročito dug period pasivnosti ovog suda. Nadalje, Ustavni sud primjećuje da je Općinski sud nakon toga održao nekoliko pripremnih, odnosno ročišta za glavnu raspravu, ali da još uvijek nije donio prvostepenu odluku. Pri tome Ustavni sud zapaža da Općinski sud u svom odgovoru na apelaciju nije ponudio objektivno prihvatljivo obrazloženje za ovako dugo trajanje predmetnog postupka i na navedene periode pasivnosti u svom radu. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da su redovni sudovi u obavezi da postupaju u predmetima u razumnom roku, bez nepotrebnog odugovlačenja (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 442/20 od 10. novembra 2020. godine, tačka 31, odluka dostupna www.ustavnisud.ba).
26. Također, Ustavni sud podsjeća da je u Odluci o dopustivosti i meritumu broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (dostupna na www.ustavnisud.ba) zaključio da kršenje prava na suđenje u razumnom roku koje je utvrđeno u tom predmetu „nije izolirani incident, niti se može pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu, nego je posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti iz ove oblasti i mora biti kvalificirano tako da proizlazi iz prakse koja nije kompatibilna s ustavnim pravom na pravično suđenje“. Ustavni sud smatra da navedena praksa nije primjenjiva u konkretnom slučaju jer se ovakva pasivnost Općinskog suda mora pripisati konkretnom slijedu događaja u ovom predmetu i ne može se definisati kao posljedica općih okolnosti i nedostataka u organiziranju nadležnosti u oblasti pravosuđa. Dužina trajanja predmetnog postupaka mora se sagledati u kontekstu adekvatnosti administriranja pravde od redovnih sudova. Naime, Ustavni sud smatra da se naprijed navedeni period pasivnosti Općinskog suda u tako dugom trajanju, u kojem je održao pripremno ročište tek nakon tri godine i tri mjeseca, i u kojem nije donio odluku ni sedam godina i četiri mjeseca nakon podnošenja tužbe, bez obzira na to što je riječ o postupku koji nije hitne prirode i koji je relativno složene naravi, mora okarakterizirati kao neadekvatno administriranje pravde, suprotno standardima prava na pravično suđenje.
27. Na osnovu izloženog, Ustavni sud smatra da dužina predmetnog parničnog postupka ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje prava apelanta na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Pitanje naknade nematerijalne štete
28. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
29. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja postupka apelantici treba isplatiti iznos od 500,00 KM.
30. Ovu naknadu dužna je platiti Vlada Unsko-sanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka apelantu plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
31. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
Ostali navodi
32. S obzirom na to da se navodi o povredi prava na imovinu zasnivaju na identičnim navodima koji su već detaljno ispitani u ovoj odluci u odnosu na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje, Ustavni sud smatra da nema potrebe iste navode posebno ispitivati u odnosu na pravo na imovinu iz člana II/3. k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
VIII.Zaključak
33. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav
1. Evropske konvencije jer u predmetnom postupku, ni sedam godina i četiri mjeseca nakon podnošenja tužbe još uvijek nije donijeta prvostepena odluka, pri čemu Općinski sud nije ponudio (objektivno prihvatljivo) opravdanje za ovako dugo trajanje postupka.
34. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
35. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić