Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-951/22 (S. O.)
Odluka donesena 08. 06. 2022.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Utvrđivanje/osporavanje očinstva
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine · čl. 272
- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ispravka porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (objavljenog na bosanskom jeziku)
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-951/22
Apelacija
Odluka o meritumu
08. 06. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP-951/22, rješavajući apelaciju Selme Odobašić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 94/14), u sastavu:
Mato Tadić, predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 8. juna 2022. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnijela Selma Odobašić.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu u predmetu broj 65 0 P 522366 15 P.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu da, u skladu sa ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 65 0 P 522366 15 P, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Kantona Sarajevo da Selmi Odobašić isplati iznos od 500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu i Vladi Kantona Sarajevo da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Selma Odobašić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz SAD-a, koju zastupa Armin Mušija advokat iz Sarajeva, podnijela je 16. marta 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u parničnom postupku koji se u vrijeme podnošenja apelacije vodio pred Kantonalnim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) u predmetu broj 65 0 P 522366 18 Gž povodom prijedloga za donošenje drugostepenog dopunskog rješenja.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud), Kantonalnog suda i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) zatraženo je 28. marta 2022. godine da dostave odgovor na apelaciju.
3. Vrhovni sud, Kantonalni sud i Općinski sud su dostavili odgovor na apelaciju u periodu od 30. marta do 20. aprila 2022. godine.
4. Odgovori na apelaciju dostavljeni su apelantici radi eventualnog izjašnjenja 12. i 20. aprila 2022. godine. Apelantica u ostavljenom roku nije dostavila izjašnjenje na odgovore. III.Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na sljedeći način:
6. Apelantica i E.O. su 2. septembra 2015. godine Općinskom sudu podnijele tužbu protiv tuženog I.B., radi utvrđenja očinstva.
7. Općinski sud je dopisom od 16. oktobra 2015. godine dostavio tuženom tužbu na odgovor.
8. Općinski sud je rješenjem od 21. novembra 2016. godine vratio apelantici tužbu na uređenje, po kojem je apelantica postupila 30. novembra 2016. godine.
9. Općinski sud je 4. oktobra održao pripremno ročište, dok je 29. novembra 2017. godine održao nastavak pripremnog ročišta.
10. Općinski sud je rješenjem od 10. januara 2018. godine odredio provođenje vještačenja putem Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo.
11. Predsjednik Općinskog suda je rješenjem od 1. februara 2018. godine usvojio zahtjev tuženog za izuzeće sudije E.Z., te je 14. februara 2018. godine predmet zadužio sudija M.B.
12. Općinski sud je 30. aprila 2018. godine održao nastavak pripremnog ročišta.
13. Tuženi je 22. juna 2018. godine podnio tužbu pozivom na broj spisa 65 0 P 522366 15 P.
14. Općinski sud je 3. jula 2018. godine održao nastavak pripremnog ročišta, u odsustvu uredno obaviještenog tuženog, te donio rješenje kojim je odlučio da se tužba tuženog izdvaja iz spisa broj 65 0 P 522366 15 P i dostavlja pisarnici, zavodi pod novi broj i dodijeljuje novom sudiji,
15. Općinski sud je 4. jula 2018. godine uputio poziv stranakama na glavnu raspravu zakazanu za 16. oktobar 2018. godine, te je donio rješenje o medicinskom vještačenju DNA analize.
16. Tuženi je 12. jula 2018. godine podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje, predloživši da se rješenje od 3. jula 2018. godine stavi van snage.
17. Općinski sud je 16. oktobra 2018. godine održao ročište za odlučivanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje, te je Rješenjem broj 65 0 P 522366 15 P od 19. oktobra 2018. godine odbio prijedlog tuženog za povrat parnice u prijašnje stanje.
18. Tuženi je 21. novembra 2018. godine izjavio žalbu protiv prvostepenog rješenja od 19. oktobra 2018. godine, a predmetni spis je 27. decembra 2018. godine dostavljen Kantonalnom sudu radi odlučivanja o žalbi.
19. Kantonalni sud je Rješenjem broj 65 0 P 522366 18 Gž od 11. novembra 2019. godine odbio žalbu tuženog kao neosnovanu i potvrdio prvostepeno rješenje.
20. Tuženi je 22. januara 2020. godine podnio prijedlog za donošenje drugostepenog dopunskog rješenja, a predmetni spis je 24. februara 2020. godine dostavljen Kantonalnom sudu na odlučivanje o prijedlogu za donošenje drugostepenog dopunskog rješenja.
21. Tuženi je 27. januara 2020. godine izjavio reviziju protiv drugostepenog rješenja od 11. novembra 2019. godine.
22. Apelantica i E.O. su 18. februara 2020. godine dostavile odgovor na reviziju, te zatražile od Općinskog suda da hitno odluči o reviziji kako bi se postupak konačno završio i utvrdilo očinstvo.
23. Kantonalni sud je Rješenjem broj 65 0 P 522366 18 Gž od 6. aprila 2022. godine odbio prijedlog tuženog za donošenje dopunskog rješenja.
24. Prema stanju spisa predmetni postupak je u toku pred Općinskim sudom.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
25. Apelantica smatra da joj je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), zbog čega traži naknadu nematerijalne štete. Apelantica navodi da je u vrijeme podnošenja tužbe bila maloljetna, da duže od šest godina čeka da se u predmetnom postupku utvrdi da je tuženi njen biološki otac, te ističe da je postupak još uvijek u početnoj fazi i da još nije došlo ni do toga da se od tuženog uzme uzorak DNK. Apelantica navodi da prvostepeni i drugostepeni sud pasivno postupaju i zanemaruju prirodu i karakter tog spora, te da im za odlučivanje o nedopuštenim pravnim lijekovima treba nerazumno dugo vremena. Također navodi da Kantonalni sud već dvije godine nije odlučio o nezakonitom i neosnovanom zahtjevu za donošenje dopunskog rješenja, te ističe da će prvostepeni sud vjerovatno i nedopuštenu reviziju proslijediti Vrhovnom sudu da o njoj odluči.
b) Odgovori na apelaciju
26. Vrhovni sud je obavijestio Ustavni sud da je provjerom podataka u CMS bazi tog suda utvrdio da mu predmet po reviziji protiv odluke Kantonalnog suda broj 65 0 P 522366 18 Gž od 11. novembra 2019. godine nije dostavljen na nadležno postupanje.
27. Kantonalni sud je istakao da predmete rješava na osnovu plana rješavanja predmeta prema starosti inicijalnog akta koji je sačinilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Kantonalni sud je istakao da mu je predmet povodom prijedloga za donošenje drugostepenog dopunskog rješenja dostavljen 24. februara 2020. godine, da se nije nalazio na planu rješavanja predmeta, ali da je taj sud postupajući po dopisu Ustavnog suda od 28. marta 2022. godine, nakon vijećanja i glasanja 6. aprila 2022. godine, odlučio o navedenom prijedlogu i donio drugostepeno rješenje, koje je dostavio u prilogu odgovora na apelaciju.
28. Općinski sud je istakao da su sudije u konkretnom predmetu u najkraćim rokovima preduzimale potrebne radnje radi okončanja postupka.
V.Relevantni propisi
29. U Zakonu o parničnom postupku ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:
Član 10. st. (1) i (2) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
Sud je dužan da sprovede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 75. st. (2) i (3) Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja, sud će zakazati pripremno ročište nakon proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu.
Pripremno ročište održat će se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili, ako je tuženi podnio protivtužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtužbu.
30. U Porodičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine " br. 35/05, 41/05 – ispravka, 31/14, 32/19 – OUS FBiH, 94/20 - Rješenje US FBiH) relevantne odredbe glase:
Član 268. stav (2) U postupcima iz stava 1. ovoga člana primjenjivat će se odredbe Zakona o parničnom postupku, Zakona o vanparničnom postupku i Zakona o izvršnom postupku, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Član 272.
(2) Sporovi iz odnosa roditelja i djece su: sporovi o utvrđivanju ili osporavanju materinstva ili očinstva, te sporovi o tome sa kojim će roditeljem dijete živjeti, o načinu održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem i o roditeljskom staranju i sporovi o izdržavanju djeteta, bez obzira na to da li se rješavaju samostalno ili zajedno sa bračnim sporovima i sporovima o utvrđivanju materinstva i očinstva.
Član 273. st. (1), (2) i (4) Radnje u postupcima iz člana 272. ovog zakona poduzimaju se hitno.
U postupcima iz člana 272. ovog zakona ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od 15 dana od dana prijema tužbe ili zahtjeva u sudu.
O žalbi protiv odluke donesene u prvostepenom postupku u predmetima iz člana 272. ovog zakona, drugostepeni sud dužan je odlučiti u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.
31. U Zakonu o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase: Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
32. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
33. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
34. U konkretnom slučaju, apelantica predmetnom apelacijom ukazuje na nerazumnu dužinu trajanja predmetnog postupka, odnosno nedonošenje odluke u razumnom roku u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u predmetnom postupku koji je u toku, pa imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
35. Konačno, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
36. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
37. Apelantica smatra da joj je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje
38. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
39. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. [...] Period koji se uzima u obzir
40. Ustavni sud će u odnosu na razumnost dužine trajanja predmetnog postupka razmatrati period od podnošenja tužbe Općinskom sudu pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, period koji traje šest godina i osam mjeseci.
Relevantni principi
41. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38 i Delić protiv Bosne i Hercegovine presuda od 2. marta 2021. godine, stav 18.).
42. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organizuju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uslove tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).
43. Također i Evropski i Ustavni sud kontinuirano ističu da je u određenim postupcima, u kojima je po domaćem zakonu propisano da su hitne prirode, potrebna naročita marljivost nadležnih vlasti. Takav je slučaj npr. s predmetima koji se tiču ličnog statusa i svojstva ili npr. u radnim sporovima (vidi, Evropski sud, Borgese protiv Italije, presuda od 26. februara 1992. godine, Serija A, broj 228-B, stav 18. i Novović protiv Crne Gore, predstavka broj 13210/05, presuda od 23. oktobra 2012. godine, stav 51. i Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 2310/06 od 27. februara 2008. godine, AP 1233/06 od 15. januara 2009. godine i dr.).
Analiza razumnosti trajanja postupka
44. U konkretnom slučaju se radi o tužbi za utvrđivanje očinstva. Ustavni sud zapaža da predmetni postupak ima karakter spora iz odnosa roditelja i djece koji se prema odredbama Porodičnog zakona smatra hitnim. S obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se ne radi o složenom postupku.
45. Analizirajući ponašanje apelantice, Ustavni sud zapaža da apelantica svojim postupcima nije uticala na dužinu trajanja predmetnog postupka. Osim navedenog, ocjenjujući značaj koji postupak ima za apelanticu, Ustavni sud zapaža da se predmetni postupak vodi radi utvrđivanje očinstva, zbog čega se može izvesti zaključak da je okončanje predmetnog postupka od velike važnosti za apelanticu.
46. Analizirajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je taj sud u predmetnom postupku preduzimao procesne radnje, u smislu da je zakazivao i održavao pripremno ročište i nastavke pripremnog ročišta, donio rješenje o izuzeću postupajućeg sudije, nalagao uređenje tužbe i provođenje medicinskog vještačenja DNA, zakazao ročište za glavnu raspravu za 16. oktobar 2018. godine, održao ročište za odlučivanje o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje, te donio rješenje kojim je odbio prijedlog tuženog za povrat u prijašnje stanje. Međutim, Ustavni sud zapaža da Općinski sud pojedine procesne radnje nije preduzimao u razumnim rokovima. Naime, Ustavni sud zapaža da je vratio apelantici tužbu na uređenje tek nakon jedne godine i jednog mjeseca od dostave tuženom tužbe na odgovor, dok da je pripremno ročište održao tek nakon 11 mjeseci od dostavljanja uređene tužbe, čime je propustio izvršiti svoju zakonsku obavezu da prilikom postupanja u navedenom predmetu obrati naročitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja spora. Takvo postupanje Općinskog suda nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku koji obavezuju sudove da postupaju efikasno i bez nepotrebnog odugovlačenja. Analizirajući ponašanje Kantonalnog suda, Ustavni sud zapaža da je taj sud odluku o žalbi tuženog izjavljenoj protiv prvostepenog rješenja od 19. oktobra 2018. godine donio 11 mjeseci nakon dostave spisa predmeta tom sudu, dok je odluku o prijedlogu tuženog za donošenje drugostepenog dopunskog rješenja donio dvije godine i dva mjeseca nakon dostave spisa tom sudu, što sve u okolnostima konkretnog slučaja predstavlja postupanje suprotno standardima prava na pravično suđenje, koji zahtijevaju efikasno postupanje bez nepotrebnog odlaganja. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da su redovni sudovi u obavezi postupati u predmetima u razumnom roku, bez nepotrebnog odugovlačenja. Imajući u vidu izloženo stanje predmeta, Ustavni sud smatra da su redovni sudovi doprinijeli dužini trajanja postupka, imajući u vidu da su u predmetnom postupku postupali nedjelotvorno i naprijed navedene periode neaktivnosti, čime su propustili izvršiti svoju zakonsku obavezu da prilikom postupanja u predmetnom postupku obrate naročitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja spora, te da dužina trajanja predmetnog postupka prelazi granice „razumnog roka“.
47. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da dužina predmetnog postupka, koji se po zakonu smatra hitnim i koji je od velikog značaja za apelanticu, nije zadovoljila zahtjev "razumnog roka" iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je u konkretnom predmetu došlo do povrede prava apelantice na suđenje u «razumnom roku» kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Pitanje naknade nematerijalne štete
48. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
49. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Dorić protiv BiH, aplikacija broj 68811/13, 7. novembra 2017. godine, Škrbić i Vujičić protiv BiH, aplikacije br. 37444/17 i 75271/17od 6. juna 2019. godine i Hadžajlić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 10770/18 od 16. januara 2020. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uslove u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku apelantici treba isplatiti iznos od 500,00 KM.
50. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Kantona Sarajevo u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantima zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
51. Ustavni sud zaključuje da je u predmetnom postupku došlo do kršenja prava apelantice na donošenje odluke u razumnom roku, kao elementa prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, jer predmetni postupak, koji je po zakonu hitne prirode i koji je od velikog značaja za apelanticu, traje šest godina i osam mjeseci, za što isključivu odgovornost snose redovni sudovi koji su u predmetnom postupku postupali nedjelotvorno i mali značajne periode neaktivnosti, čime su propustili izvršiti svoju zakonsku obavezu da prilikom postupanja u predmetnom postupku obrate naročitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja spora.
52. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
53. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić