Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-1189/22 („Sarajevska pivara“ d.d. Sarajevo)

Odluka donesena 11. 05. 2022.

  • Privremena mjera - usvojena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Miodrag Simović, Mato Tadić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1189/22

Apelacija

Odluka o privremenoj mjeri

11. 05. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Malom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić i dopredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 11. svibnja 2022. godine, u predmetu broj AP 1189/22, rješavajući zahtjev „Sarajevske pivare“ d.d. Sarajevo za donošenje privremene mjere, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka e) i članka 64. stavak (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćen tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 94/14), donio je

ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI

Usvaja se zahtjev „Sarajevske pivare“ d.d. Sarajevo za donošenje privremene mjere.

Nalaže se odlaganje provođenja izvršnih radnji u predmetu Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 Ip 233866 21 Ip uključujući i prekid provođenja rješenja Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 Ip 233866 21 Ip od 29. ožujka 2022. godine.

Ova odluka stupa na snagu odmah i obvezujuća je do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. „Sarajevska pivara“ d.d. Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Advokatsko društvo sa ograničenom odgovornošću „Nedžad E. Beća“, podnijela je 6. travnja 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Općinskog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 58 0 Ip 233866 21 Ip od 29. ožujka 2022. godine i zaključka Općinskog suda broj 58 0 Ip 233866 21 Ip od 28. ožujka 2022. godine.

2. Apelantica je uz apelaciju podnijela prijedlog za donošenje privremene mjere u kojoj je tražila da Ustavni sud donese odluku kojom će naložiti odlaganje provođenja izvršnih radnji u predmetu Općinskog suda broj 58 0 Ip 233866 21 Ip te naložiti zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda da prekine sa provedbom rješenja broj 58 0 Ip 233866 21 Ip od 29. ožujka 2022. godine, sve do donošenja končane odluke Ustavnog suda.

Činjenice predmeta

3. Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: tražiteljica ovrhe) je 22. travnja 2021. godine Općinskom sudu dostavila prijedlog za ovrhu protiv apelanta radi namirenja duga u iznosu od 22.681.850,08 KM. U prijedlogu je predložila da se ovrha provede na određenoj nekretnini apelantice ukupne procijenjene vrijednosti 11.288.292,50 KM, na kojoj je u korist tražiteljice ovrhe uspostavljeno založno pravo (hipoteka), na temelju notarski obrađenog Ugovora o zasnivanju založnog prava (hipoteke) od 6. prosinca 2019. godine.

4. Općinski sud je rješenjem broj 58 0 IP 233866 21 Ip od 6. svibnja 2021. godine dozvolio predloženu ovrhu.

5. Općinski sud je prvo ročište za javnu prodaju nepokretnosti održao 18. listopada 2021. godine, a drugo ročište za javnu prodaju nekretnine 18. studenog 2021. godine. Navedena ročišta su proglašena neuspješnim jer se nije prijavila niti jedna osoba kao potencijalni kupac.

6. Zaključkom o prodaji nepokretnosti broj 58 0 Ip 233866 21 Ip od 28. veljače 2022. godine, Općinski sud je odredio treće ročište za javnu prodaju sporne nekretnine za 28. veljače 2022. godine (točka I). Zaključkom je također odredio da na trećem ročištu za prodaju nema ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost nekretnine (točka II), te je utvrdio druge uvjete i način za prodaju nekretnine.

7. Na zapisnik sa trećeg ročišta za javnu prodaju nekretnine Općinski sud donio zaključak broj 58 0 Ip 233866 21 Ip od 28. ožujka 2022. godine u kojemu je naveo da je sporna nekretnina prodana ponuđaču M.R. (u daljnjem tekstu: kupac) za iznos od 310.000,00 KM, te je obvezan kupac da u roku od 30 dana uplati iznos cijene na depozitni račun suda.

8. Općinski sud je rješenjem broj 58 0 Ip 233866 21 Ip od 29. ožujka 2022. godine odredio da se kupcu dosuđuje sporna nekretnina (stavak I), naloženo je apelantu da spornu nekretninu preda u posjed kupcu, a zemljišno-knjižnom uredu Općinskog suda je naloženo da se izvrši promjena zemljišnoknjižnog stanja na način da se kao vlasnik sporne nekretnine upiše kupac (stavak II). Također, navedenim rješenjem je određeno brisanje zabilježbe rješenja o ovrsi (stavak III) te je određeno da će sva založna prava na nekretnini ovršenika prestati provođenjem rješenja (stavak IV).

9. U obrazloženju rješenja, Općinski sud je naveo da se na trećem ročištu za prodaju nekretnina kao ponuđač za kupnju nekretnine javio kupac, čija je ponuda iznosila 310.000,00 KM. Općinski sud je ocijenio da je navedena ponuda bila u skladu sa odredbama zaključka o prodaji u pogledu vrijednosti ispod kojih se neće dozvoliti prodaja, te u skladu sa člankom 89. stavak 5. Zakona o ovršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZOP), prema kojoj se na trećoj prodaji nekretnina, nekretnine mogu prodati bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost nekretnina. S obzirom na navedeno, Općinski sud je naveo da je rješenje donio u skladu sa člankom 93. ZOP kojim je propisano da sud rješenjem dosuđuje nekretninu kupcu, određuje da se nekretnina preda kupcu, te nalaže Zemljišnoknjižnom uredu da izvrši upis promjene prava vlasništva i briše prava trećih osoba za koje je to rješenjem određeno. U pouci o pravnom lijeku je navedeno da protiv navedenog rješenja nije dopušten prigovor ali se može podnijeti žalba Kantonalnom sudu u Mostaru koji iznosi osam dana oda dana od kojeg se rješenje smatra dostavljenim.

10. Prema stanju u spisu, apelant protiv navedenog rješenja nije podnio žalbu.

Navodi iz apelacije i prijedloga za privremenu mjeru

11. Apelantica smatra da joj je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1. uz Europsku konvenciju.

12. Apelantica navodi da je primarni razlog zbog kojeg podnosi apelaciju prodaja njezine nekretnine na trećem ročištu u „bescijenje“, uslijed čega ona, za iznos od 310.000,00 KM ostaje bez objekta koji vrijedi 11.288.282,50 KM, što će za posljedicu imati njezin prestanak rada. Dalje, apelantica ističe da je tražiteljica ovrhe u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom ostala kod prijedloga da sud proda sporna nekretnina unatoč činjenici da se na tu prodaju prijavio samo jedan ponuđač, pri čemu ona nije htjela sudjelovati kao kupac. Apelantica da je na način oštećena te je dovedena u pitanje svrha ovršnog postupka, jer potraživanje tražiteljice ovrhe neće biti namireno niti 1%. S obzirom na to, apelantica smatra da je i tražiteljica ovrhe svojim postupanjem zloupotrijebila prava koje ima u postupku ovrhe. Osim navedenog, apelantica ističe da je tražiteljica ovrhe protiv nje pred Općinskim sudom u Sarajevu također pokrenula ovršni postupak radi ovrhe na pokretnim stvarima, te da je vodi i administrativni postupak prinudne naplate, čime je na apelanticu stavljen pretjeran teret te istovremeno povrijeđeno njegovo pravo na mirno uživanje imovine. U tom pogledu apelantica se pozvala na odluke Ustavnog suda u predmetima broj AP 3719/16, AP

4380/13, AP 1154/14 i AP 1955/19.

13. U svezi sa zahtjevom za donošenje privremene mjere apelantica je navela da prodaja sporne nekretnine za iznos od 310.000,00 KM predstavlja zloupotrebu prava, te da će upisom u zemljišne knjige novog vlasnika nastati višemilijunska šteta koju će morati nadoknaditi državni organi a to će dovesti do dugogodišnjih sporova koji će stvoriti dodatne troškove. Također, apelantica je istakla da iako je u rješenju navedeno da ima pravo na žalbu protiv rješenja o dosudi, smatra da će joj nastati šteta jer žalba u ovršnom postupku ne odlaže provođenje ovrhe. S obzirom na navedeno, apelantica je predložila da Ustavni sud donese odluku o privremenoj mjeri kojom će naložiti odlaganje provođenja ovršnih radnji, te naložiti zemljišnoknjižnom uredu da prekine sa provedbom rješenja Općinskog suda od 29. ožujka 2022. godine do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

14. Prilikom ispitivanja utemeljenosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 64. stavak (1) Pravila Ustavnog suda.

15. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

16. Članak 64. stavak (1) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnoga vođenja postupka.

17. Ustavni sud naglašava da donošenje privremene mjere ima smisla i opravdanje jedino u situaciji kada je to i u interesu stranaka i vođenja postupak o apelaciji, odnosno kada šteta, čiji je nastanak nedvosmisleno naznačen u apelaciji i priloženim dokazima, može biti spriječena ili ograničena uvođenjem privremenih mjera.

18. U svezi sa time, Ustavni sud prvenstveno naglašava da razlozi i dokazi koje su apelanti dužni dostaviti Ustavnom sudu u prilog zahtjevu za donošenje privremene mjere moraju biti takvi da prima facie ukažu na neophodnost primjene ovog mehanizma kao, u danom trenutku, jedine raspoložive mjere u domaćem pravnom sustavu koji može privremeno spriječiti određene neotklonjive štetne posljedice i koji je u interesu stranaka i postupka. Izvjesnost nastupanja posljedica i njihov opseg apelanti su dužni argumentirati i potkrijepiti dokazima i stoga je neprihvatljivo njihovo paušalno isticanje. Ustavni sud posebno naglašava da osnovanost apelacije ispituje odvojeno od osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere. Dakle, razlozi koje Ustavni sud uvažava pri usvajanju ili neusvajanju zahtjeva za donošenje privremene mjere su različiti od razloga koje Ustavni sud uvažava pri odlučivanju o apelaciji. Razlozi i dokazi koje je apelant naveo u pogledu navodnih kršenja ustavnih prava ne mogu se analogno primijeniti pri odlučivanju o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere. Stoga, apelant mora posebno obrazložiti i dokazati zašto traži donošenje privremene mjere.

19. Ustavni sud smatra da su predmetnom apelacijom pokrenuta ozbiljna pitanja koja se tiču, prije svega, miješanja u ustavno pravo apelantice na mirno uživanje imovine, zaštićeno člankom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Naime, Ustavni sud polazeći od svih činjenica iz konkretnog predmeta, zapaža da se radi o očiglednom nerazmjeru između vrijednosti sporne nekretnine i cijene za koju je nekretnina prodana, što je u konačnici rezultiralo donošenjem zaključka od 28. ožujka 2022. godine kojim je sporna nekretnina prodana kupcu i rješenja od 29. ožujka 2022. godine kojim je naložena predaja sporne nekretnine. Također je naloženo Zemljišnoknjižnom uredu da izvrši upis promjene prava vlasništva i briše prava trećih osoba za koje je to rješenjem određeno. Stoga, Ustavni sud cijeneći razloge koje je apelantica iznijela smatra dovoljnim za procjenu kako su ispunjeni uvjeti da se, do donošenja konačne odluke, privremeno obustavi provođenje ovršnih radnji u predmetu Općinskog suda broj 58 0 Ip 233866 21 Ip uključujući i postupak provođenja rješenja Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 Ip 233866 21 Ip od 29. ožujka 2022. godine. Naime, Ustavni sud smatra očitim da odgoda ovrhe nije suprotna javnom interesu, niti bi se tom odgodom osobama koje imaju pravni interes za sprovođenje ovrhe u konkretnom slučaju nanijela veća šteta, kao i to da bi provođenjem ovršnih radnji u predmetnom postupku apelantici mogla prouzročiti šteta koja bi se teško mogla popraviti, a sa druge strane je u interesu pravilnog vođenja postupka pred Ustavnim sudom. Stoga , Ustavni sud je ocijenio da je u interesu i apelantice i postupka da se usvoji privremena mjera i da se, privremeno, do donošenja odluke Ustavnog suda o apelaciji odloži provođenje ovršnih radnji na način kako je to određeno u izreci.

20. Imajući u vidu odredbe članka 64. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio da usvoji zahtjev za donošenje privremene mjere.

21. U smislu članka 64. stavak (4) Pravila Ustavnog suda, odluka kojom se usvaja zahtjev za donošenje privremene mjere je obvezujuća do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

22. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kom slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.

23. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-1189/22 („Sarajevska pivara“ d.d… | Sudska praksa | Aktio