Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1159/22 (A. P.)
Odluka donesena 08. 06. 2022.
- Izvršni postupak
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1159/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
08. 06. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 8. juna 2022. godine, u predmetu broj AP-1159/22, rješavajući apelaciju koju je podnio Adem Pajazetović, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Adem Pajazetović protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 23 0 Ip 028543 19 Pž 6 od 16. februara 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Adem Pajazetović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Velike Kladuše, kojeg zastupa Alaga Bajramović advokat iz Bihaća, podnio je 1. aprila 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 23 0 Ip 028543 19 Pž 6 od 16. februara 2022. godine.
2. Rješenjem o dosudi Općinskog suda u Velikoj Kladuši (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 23 0 Ip 028543 21 Ip 4 od 7. decembra 2021.godine ponuđaču „Fox Metal“ Velika Kladuša dosuđene su nekretnine izvršenika (AGROKOMERC d.d. Velika Kladuša) pobliže označene izrekom predmetnog rješenja, te je naloženo izvršeniku i eventualno trećim licima da privrednom društvu „Fox Metal“ Velika Kladuša predaju u posjed predmetne nekretnine. Naloženo je zemljišno-knjižnom uredu istog suda da u zemljišnoj knjizi izvrši promjenu prava vlasništva na ime kupca, te Odjeljenju za katastar i geodetske poslove, Službe za imovinsko-pravne, katastarske i geodetske poslove Općine Velika Kladuša, da u katastarskim knjigama izvrši promjenu prava posjeda na ime kupca. Određeno je brisanje svih upisanih tereta na predmetnim nekretninama, te određeno da kupac pravo vlasništva stiče na dosuđenim nekretninama upisom prava vlasništva u njegovu korist shodno odredbama Zakona o zemljišnim knjigama, odnosno uplate poreske obaveze koja će s ispuniti nakon pravosnažnosti pobijanog rješenja.
3. Odlučujući o žalbama apelanta i izvršenika izjavljenim protiv rješenja Općinskog suda od 7. decembra 2021.godine, Kantonalni sud je Rješenjem broj 23 0 Ip 028543 19 Pž 6 od 16. februara 2022. godine predmetne žalbe odbio kao neosnovane. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da iz stanja spisa proizilazi da je prvostepeni sud u postupku izvršenja prodajom nekretnina izvršenika, održao prvo ročište za prodaju putem javnog nadmetanja 24. februara 2020. godine, na kojem je za predmetnu nekretninu proglašeno 17 najpovoljnijih ponuđača koji su pozvani da uplate cijenu prema utvrđenoj listi. Nadalje, da je prvostepeni sud apelantu kao kupcu dosudio u vlasništvo opisanu nekretninu rješenjem o dosudi od 15. juna 2021. godine, koje je ukinuto rješenjem od 23. septembra 2021. godine i predmet vraćen istom sudu na ponovni postupak (u kojem rješenju je drugostepeni sud ukazao da se podnesak apelanta od 19. novembra 2020. godine kojim je tražio povrat uplaćenog osiguranja za učešće u javnom nadmetanju u konkretnom predmetu ima cijeniti kao izjava o odustanku, u smislu odredbe člana 86. Zakona o izvršnom postupku (koja pripisuje da u javnom nadmetanju kao kupci mogu učestvovati samo lica koja su prethodno dala osiguranje), te da se podnesak apelanta od 26. aprila 2021. godine kojim je izjavio da ostaje kod istaknute ponude i da je greškom dostavio podnesak kojim traži povrat uplaćene cijene, nije mogao uzeti u obzir shodno odredbi člana 21. Zakona o izvršnom postupku u vezi sa članom 213. stav (3) Zakona o parničnom postupku (kojim odredbama je propisan postupak odustanka od žalbe shodno kojoj odredbi se cijeni i odustanak od kupovine koji se ne može opozvati). Kantonalni sud je dalje ukazao da je postupajući po uputama iz rješenja od 23. septembra 2021. godine, prvostepeni sud bez ikakve dvojbe zaključio da se podnesak apelanta od 19. novembra 2020. godine ima smatrati kao izjava o odustanku od kupovine nekretnina koju je ponudio na ročištu za prvu prodaju, te je zaključkom od 15. oktobra 2021. godine proglasio prodaju predmetne nekretnine apelantu kao nevaljanu, te istim zaključkom proglasio „Fox Metal“ kao najpovoljnijeg ponuđača. Konačno, da je prvostepeni sud utvrdio da je „Fox Metal“ postupio po navedenom zaključku i da je na depozitni račun suda deponovao razliku kupoprodajne cijene, nakon čega je donio pobijano rješenje o dosudi. S tim u vezi je Kantonalni sud naveo da je pravilno prvostepeni sud zaključio da se podnesak apelanta od 19. novembra 2020. godine ima smatrati kao izjava o odustanku od kupovine predmetne nekretnine, zbog čega je prodaju ovom kupcu proglasio nevaljanom. Konačno je Kantonalni sud naveo da je neosnovan žalbeni navod apelanta da je po sili zakona stekao pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom i da ukidanje rješenja o dosudi nema uticaja na stečeno pravo vlasništva, jer rješenje o dosudi nikad nije steklo svojstvo pravosnažnosti, zbog čega apelant u zemljišnim knjigama nije upisan sa pravom vlasništva.
Apelacioni navodi
4. U predmetnoj apelaciji apelanti su se pozvali na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant, između ostalog, navodi da su redovni sudovi proizvoljno primijenili pozitivno-pravne propise kada su utvrdili da se njegov podnesak od 19. novembra 2020. godine ima smatrati kao izjava o odustanku od kupovine nekretnina koju je ponudio na ročištu za prvu prodaju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. Budući da apelant smatra da mu je osporenim rješenjem Kantonalnog suda povrijeđeno pravo iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud prije svega mora ispitati da li su garancije predviđene navedenim odredbama primjenjive u predmetnoj apelaciji.
7. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi, u sličnim činjeničnim i pravnim okolnostima, ispitujući apelacije trećeg lica-ponuđača/kupca u izvršnom postupku, ukazao da „u predmetnom izvršnom postupku nije odlučivano o građanskim pravima apelanta već o građanskim pravima tražioca izvršenja, odnosno obavezama izvršenika“, slijedom čega je zaključio da je apelacija u odnosu na navode o povredi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-3878/17 od 20. decembra 2017. godine i AP- 4107/18 od 8. maja 2019. godine, dostupne na Internet stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da je u konkretnom slučaju osporena odluka donesena u postupku u kojem se odlučivalo o pravima i obavezama tražioca izvršenja i izvršenika, a u kojem je apelant sudjelovao kao treća osoba – tj. ponuđač u postupku nadmetanja. Dakle, iz navedenog proizilazi da pobijanom odlukom nije odlučivano o «građanskim pravima i obavezama» apelanta u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić