Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1374/21 (A. P.)

Odluka donesena 11. 05. 2022.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Radni spor
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1374/21

Apelacija

Odluka o meritumu

11. 05. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP-1374/21, rješavajući apelaciju Alekse Pjace, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:

Mato Tadić, predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 11. maja 2022. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju je podnio Aleksa Pjaca.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu kao predmet broj 65 0 Rs 659912 20 Rsž.

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Kantonalnog suda u Sarajevu da, u skladu sa ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje predmetnog postupka, shodno članu II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članu 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Kantona Sarajevo da Aleksi Pjaci isplati iznos od 300,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnog postupka i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovoga roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Kantonalnog suda u Sarajevu i Vladi Kantona Sarajevo da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Aleksa Pjaca (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Advokatsko društvo Eterović d.o.o. Sarajevo, podnio je 21. aprila 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u parničnom postupku koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) pod brojem 65 0 Rs 659912 20 Rsž.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda zatraženo je da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Kantonalni sud je u ostavljenom roku dostavio odgovor na apelaciju.

4. Odgovor na apelaciju je 22. februara 2022. godine dostavljen apelantu na izjašnjenje. Apelant nije dostavio izjašnjenje na odgovor na apelaciju.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

6. Apelant je 21. jula 2017. godine Općinskom sudu u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) podnio tužbu protiv tuženog (KJKP "Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo), radi naplate potraživanja iz radnog odnosa.

7. Općinski sud je Presudom broj 65 0 Rs 659912 17 Rs od 18. decembra 2019. godine usvojio apelantov tužbeni zahtjev, te primio na znanje povlačenje dijela tužbenog zahtjeva, a kako je to sve detaljno navedeno u izreci.

8. Tuženi je 17. januara 2020. godine izjavio žalbu protiv prvostepene presude, te je predmet dostavljen Kantonalnom sudu radi postupanja u drugom stepenu.

9. Iz stanja apelacionog spisa proizilazi da je postupak u toku pred Kantonalnim sudom. IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

10. Apelant smatra da mu je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku pred Kantonalnim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), zbog čega traži naknadu nematerijalne štete. Apelant navodi da Kantonalni sud još uvijek nije donio odluku po žalbi tuženog od 17. januara 2020. godine izjavljenoj protiv prvostepene presude, a što je bio dužan prema odredbi člana 217. Zakona o parničnom postupku.

b) Odgovor na apelaciju

11. U odgovoru na apelaciju Kantonalni sud je istakao da tokom drugostepenog postupka nisu počinjene povrede na koje apelant ukazuje, te naglasio da za trajanje drugostepenog postupka postoje opravdani razlozi objektivne prirode. Naime, Kantonalni sud je istakao da zbog velikog broja neriješenih predmeta, predmete rješava prema planu rješavanja starih predmeta, te da konkretni predmet još uvijek nije uvršten u navedeni plan. Kantonalni sud je naveo da zaposlenici tuženog, koje zastupa isti punomoćnik, nisu podnijeli zajedničku tužbu, pa podnošenjem pojedinačnih tužbi povećavaju broj predmeta u radu i direktno utiču na dužinu trajanja pojedinačnih postupaka. Također, Kantonalni sud smatra da Ustavni sud prilikom analize razumnosti trajanja postupka u predmetima Kantonalnog suda treba praviti razliku u odnosu na druge sudove koji nemaju tako veliki broj predmeta, jer se ne radi o odugovlačenju u postupku odlučivanja po žalbi. V.Relevantni propisi

12. U Zakonu o parničnom postupku ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:

Član 10. st. (1) i (2) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član 217. st. (1), (4) i (5) Drugostepeni sud odlučuje o žalbi na sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave.

Drugostepeni sud će održati sjednicu vijeća, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon što od prvostepenog suda primi spise po žalbi.

Drugostepeni sud će donijeti odluku u roku od 30 dana od dana održavanja sjednice vijeća na kojoj je odlučeno o žalbi, odnosno, ako je održana rasprava, u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave.

Član 420.

U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a naročito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati naročitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova.

13. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10 - ispravka, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase:

Član 31.

Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost

14. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

15. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, apelant predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, u parničnom postupku koji je u toku. U skladu sa navedenim, predmetna apelacija je u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda dopustiva.

16. Konačno, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

17. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

18. Apelant smatra da mu je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u žalbenom postupku pred Kantonalnim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

19. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.[...]

20. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1) Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […] Relevantni principi

21. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38 i Delić protiv Bosne i Hercegovine presuda od 2. marta 2021. godine, stav 18.).

22. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organizuju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uslove tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).

23. Također, i Evropski i Ustavni sud kontinuirano ističu da je u određenim postupcima, u kojima je po domaćem zakonu propisano da su hitne prirode, potrebna naročita marljivost nadležnih vlasti. Takav je slučaj npr. s predmetima koji se tiču ličnog statusa i svojstva ili npr. u radnim sporovima (vidi, Evropski sud, Borgese protiv Italije, presuda od 26. februara 1992. godine, Serija A, broj 228-B, stav 18. i Novović protiv Crne Gore, predstavka broj 13210/05, presuda od 23. oktobra 2012. godine, stav 51. i Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 2310/06 od 27. februara 2008. godine, AP 1233/06 od 15. januara 2009. godine i dr.).

Period koji se uzima u obzir

24. Ustavni sud podsjeća da, u skladu s članom 31. Pravila Ustavnog suda, u svakom predmetu odlučuje u okviru apelacionih navoda. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da apelant u apelaciji ukazuje samo na dužinu trajanja žalbenog postupka pred Kantonalnim sudom, pa će u tom smislu u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku razmatrati period od dana kada je izjavljena žalba protiv prvostepene presude pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, period koji je traje dvije godine i četiri mjeseca.

Analiza razumnosti trajanja postupka

25. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji je po zakonu hitne prirode. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, kao i navode Kantonalnog suda iz odgovora na apelaciju, Ustavni sud smatra da eventualna složenost predmeta, kao jedan od kriterija koje Ustavni sud ima u vidu pri ocjeni dužine trajanja postupka, nije uticala na trajanje žalbenog postupka, te se stoga Ustavni sud neće posebno baviti tim pitanjem.

26. Analizirajući ponašanje apelanta, Ustavni sud zapaža da apelant svojim postupcima nije uticao na dužinu trajanja predmetnog postupka koji je za njega od većeg značaja jer putem suda pokušava da ostvari prava iz radnog odnosa.

27. Analizirajući ponašanje Kantonalnog suda u predmetnom postupku, Ustavni sud zapaža da je tuženi izjavio žalbu protiv prvostepene presude 17. januara 2020. godine, ali da Kantonalni sud još uvijek nije odučio o toj žalbi. Dakle, predmetni žalbeni postupak pred Kantonalnim sudom traje dvije godine i četiri mjeseca, računajući od dana izjavljivanja žalbe, što predstavlja postupanje suprotno standardima prava na pravično suđenje, koji zahtijevaju efikasno postupanje bez nepotrebnog odlaganja. Kao opravdanje za nedonošenje odluke u razumnom roku Kantonalni sud je naveo svoju obavezu postupanja po planu rješavanja starih predmeta. U odnosu na navedeno opravdanje Kantonalnog suda, Ustavni sud podsjeća da je rješavajući brojne apelacije koje su podnesene Ustavnom sudu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku zapazio da, kada sudovi pokušavaju opravdati dugo trajanje postupka, ta opravdanja se uglavnom odnose na to da se predmeti rješavaju „prema planu rješavanja starih predmeta“, kao i u konkretnom slučaju. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da su redovni sudovi u obavezi da postupaju u predmetima u razumnom roku, bez nepotrebnog odugovlačenja (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-442/20 od 10. novembra 2020. godine, tačka 31., odluka dostupna na web-stranici Ustavnog suda, www.ustavnisud.ba). Imajući u vidu sve navedeno, naročito okolnost da je u pitanju postupak koji se po zakonu smatra hitnim i koji je od većeg značaja za apelanta jer se odlučuje o njegovim pravima iz radnog odnosa, te da se po prirodi stvari u žalbenom postupku odlučuje na osnovu stanja u spisu, Ustavni sud smatra da je navedeno postupanje Kantonalnog suda u odlučujućoj mjeri doprinijelo ukupnoj dužini trajanja predmetnog postupka i mora se okarakterisati kao neadekvatno administriranje pravde, suprotno standardima prava na pravično suđenje, jer je potpuno neizvjesno kad bi u konkretnom slučaju apelantov predmet mogao biti uvršten u plan rješavanja predmeta i uzet u rad.

28. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zaključuje da dužina predmetnog postupka, koji je od većeg značaja za apelanta, nije zadovoljila zahtjev "razumnog roka" iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je u konkretnom predmetu došlo do povrede prava apelanta na suđenje u «razumnom roku» kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pitanje naknade nematerijalne štete

29. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

30. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Dorić protiv BiH, aplikacija broj 68811/13, 7. novembra 2017. godine, Škrbić i Vujičić protiv BiH, aplikacije br. 37444/17 i 75271/17od 6. juna 2019. godine i Hadžajlić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 10770/18 od 16. januara 2020. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uslove u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku apelantu treba isplatiti iznos od 300,00 KM.

31. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Kantona Sarajevo u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantima zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

VIII.Zaključak

32. Ustavni sud zaključuje da je u predmetnom postupku došlo do kršenja prava apelanta na donošenje odluke u razumnom roku, kao elementa prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, jer predmetni žalbeni postupak pred Kantonalnim sudom traje dvije godine i četiri mjeseca, što u okolnostima konkretnog slučaja predstavlja potpunu neizvjesnost za apelanta kad će odluka po žalbi biti donesena i postupanje koje je suprotno standardima prava na pravično suđenje, te ne zadovoljava zahtjeve prava na suđenje u razumnom roku.

33. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

34. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o meritumu u predmetu AP-1374/21 (A. P.) | Sudska praksa | Aktio