Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2698/21 (Z. N., G. N., N. N. i A. N.)

Odluka donesena 11. 05. 2022.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Izvršni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2698/21

Apelacija

Odluka o meritumu

11. 05. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP-2698/21, rješavajući apelaciju Zlatka Nikolića, Gordane Nikolić, Nikole Nikolića i Antonie Nikolić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 72. st. (4) i (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:

Mato Tadić, predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 11. maja 2022. godine, donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju su podnijeli Zlatko Nikolić, Gordana Nikolić, Nikola Nikolić i Antonia Nikolić Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Čapljini kao predmet broj 53 0 I 028460 21 I 2 (stari broj 53 0 I 028460 09 I).

Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskom sudu u Čapljini da u skladu sa ovom odlukom odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj broj 53 0 I 028460 21 I 2 (stari broj 53 0 I 028460 09 I), u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6.

stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Čapljini da najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Zlatko Nikolić, Gordana Nikolić, Nikola Nikolić i Antonia Nikolić (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Zajednički odvjetnički ured Nada Dalipagić i Jelena Dalipagić Crnjac advokati iz Mostara, podnijeli su 28. jula 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nerazumne dužine trajanja izvršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Čapljini (u daljnjem tekstu: Općinski sud) kao predmet broj 53 0 I 028460 21 I 2 (stari broj 53 0 I 028460 09 I).

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 4. marta 2022. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud je 28. marta 2022. godine dostavio odgovor na apelaciju.

4. Punomoćniku apelanata je 5. aprila 2022. godine dostavljen odgovor Općinskog suda na izjašnjenje. Punomoćnik apelanata nije u ostavljenom roku dostavio svoje izjašnjenje na odgovor Općinskog suda.

III.Činjenično stanje

1. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

2. Apelanti su 26. novembra 2009. godine Općinskom sudu podnijeli prijedlog za izvršenje protiv izvršenika D.M., na osnovu presude Općinskog suda broj P 397/04 od 26. maja 2006. godine, presude Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 007-0-GŽ-06-000956 od 2. novembra 2006. godine, presude Vrhovnog suda F BiH broj 070-0-REV-07-001224 od 12. avgusta 2008. godine i presude Kantonalnog suda broj 007-0-GŽ-08-000479 od 15. oktobra 2009. godine, radi isplate, predlažući izvršenje na pokretnim stvarima izvršenika.

3. Općinski sud je 17. marta 2010. godine donio rješenje o izvršenju broj 53 0 I 028460 09 I.

4. Apelanti su 7. jula 2010. godine Općinskom sudu podnijeli prijedlog za odlaganje izvršenja iz razloga što su podnijeli tužbu za poništenje pravne radnje izvršenika učinjene na štetu apelanata. Postupajući po zahtjevu apelanata, Općinski sud je 30. avgusta 2010. godine donio rješenje kojim je odložio provođenje predmetnog rješenja o izvršenju do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, u skladu sa odredbom čl. 60. i 62. ZIP-u.

5. Apelanti su 24. februara 2017. godine Općinskom sudu dostavili zahtjev kojim traže da se postupak nastavi pri tome uređujući prijedlog za izvršenje u pogledu predmeta i sredstva na način da se izvršenje provede na nekretninama.

6. Općinski sud je 23. marta 2018. godine donio rješenje kojim je naložio apelantima da urede prijedlog za izvršenje u skladu sa dostavljenim z.k izvacima. Apelanti su naveli da su postupili po navedenom nalogu suda i 6. aprila 2018. godine uredili prijedlog za izvršenje. Općinski sud je 15. maja 2018. godine donio zaključak kojim je ponovo nalažio apelantima da urede prijedlog za izvršenje. Apelanti su naveli da su postupili po navedenom nalogu suda i 21. maja 2018. godine uredili prijedlog za izvršenje. Općinski sud je 12. juna 2018. godine donio rješenje kojim je prihvatio prijedlog apalenata i izvršenje odredio na nekretninama umjesto ranije određenog na pokretnima stvarima. Protiv navedenog rješenja izvršenici su 22. juna 2018. godine uložili prigovor.

7. Iz apelacionih navoda proizilazi da je Rješenjem Zemljišno-knjižnog ureda Čapljina od 8. oktobra 2018. godine dozvoljen upis zabilježbe rješenja o izvršenju od 12. juna 2018. godine i zaključka Općinskog sud od 5. oktobra 2018. godine na nekretninama D.P.

8. Iz apelacionih navoda proizilazi da su apelanti 27. avgusta 2018. godine Općinskom sudu predložili da prigovor odbije kao neosnovan i da se pristupi procjeni vrijednosti i prodaji nekretnina.

9. Iz apelacionih navoda proizilazi da je Općinski sud 13. septembra 2018. godine donio zaključak kojim je ponovo naložio apelantima da preciziraju svoj prijedlog za izvršenje shodno navodima izvršenika.

10. Općinski sud je 5. oktobra 2018. godine donio rješenje kojim je djelomično usvojio prigovor izvršenice D.P. uložen protiv rješenja o izvršenju od 12. juna 2018. godine i u odnosu na nekretnine bliže označene u izreci rješenja obustavio izvršenje i ukinuo sve provedene radnje.

11. Iz apelacionih navoda proizilazi da su protiv navedenog rješenja apelanti i izvršenici 9. i 16. oktobra 2018. godine izjavili žalbu Kantonalnom sudu.

12. Iz apelacionih navoda proizilazi da je Općinski sud 17. decembra 2018. godine odložio ročište radi pokušaja mirnog rješenja spora, te eventualnog zaključka sudske nagodbe. Općinski sud je 22. januara 2019. godine održao ročište na kojem su apelanti predložili način zaključenja nagodbe te je ročište odložio iz razloga da se razmotri prijedlog nagodbe. Iz apelacionih navoda proizilazi da je na ročištu održanom 21. februara 2019. godine punomoćnik izvršenika istakao da su apelanti načelno saglasni sa nagodbom osim u jednom dijelu te je ročište ponovo odgođeno jer su apelanti predložili da se provede građevinsko vještačenje, te vještačenje po vještaku poljoprivredne struke.

13. Općinski sud je 16. aprila 2019. godine dostavio apelantima nalaz vještaka poljoprivredne i građevinske struke. Apelanti su 23. aprila 2019. godine od Općinskog suda zatražili da se vještacima da nalog da dopune svoje nalaze i sačine ih u skladu sa nalazima i rezultatima raspravljanja s ročišta, kao i da se nekretnine koje su bile predmet vještačenja prodaju, a ostale po sačinjavanju dopune. Općinski sud je 26. juna 2019. godine održao ročište na kojem stranke nisu postigle dogovor oko zaključenja sudske nagodbe, te je spis dostavio Kantonalnom sudu na daljnje postupanje.

14. Iz apelacionih navoda proizilazi da su apelanti 17. septembra 2019. godine Općinskom sudu dostavili očitovanje na dopis suda kojim je od njih bilo ponovo zatraženo da preciziraju svoj prijedlog za izvršenje pri čemu su predložili da se pristupi procjeni vrijednosti i prodaji nekretnina.

15. Kantonalni sud je 23. oktobra 2019. godine donio rješenje broj 53 0 I 028460 19 Gži kojim je žalbe apelanata i izvršenika uvažio, prvostepeno rješenje u cijelosti ukinuo i predmet vratio na ponovni postupak i odluku. Iz apelacionih navoda proizilazi da je Općinski sud, na osnovu drugostepene odluke, ukinuo zabilježbu sa nekretnina. Iz apelacionih navoda proizilazi da su apelanti 20. novembra 2019. godine, u skladu sa rješenjem Kantonalnog suda, uredili svoj prijedlog za izvršenje. Iz apelacionih navoda proizilazi da je Općinski sud 8. januara 2020. godine apelantima dostavio očitovanje odnosno prigovor izvršenika uložen protiv uređenog prijedloga za izvršenje od 20. novembra 2019. godine. Apelanti su 13. januara 2020. godine Općinskom sudu dostavili očitovanje na prigovor izvršenika. Iz apelacionih navoda proizilazi da je Općinski sud 31. januara 2020. godine donio zaključak kojim je pozvao apelante da urede prijedlog za izvršenje od 20. novembra 2019. godine, u skladu sa rješenjem Kantonalnog suda. Iz apelacionih navoda proizilazi da su apelanti 10. februara 2020. godine Općinskom sudu dostavili podnesak u kojem navode da je prijedlog usklađen sa izvršnim ispravama i sa nalogom Kantonalnog suda, te da nema smetnji za njegovo provođenje.

16. Iz apelacionih navoda proizilazi da je Općinski sud 10. marta 2020. godine ponovno održao ročište koje je zakazano shodno uputama drugostepenog suda na kojem ročištu je, između ostalog, nalaženo geodetsko vještačenje. Apelanti su naveli da su 20. marta 2020. godine Općinskom sudu dostavili očitovanje povodom rezultata rasprave. Odlučujući o zahtjevu apelanata, Općinski sud je 19. maja 2020. godine donio rješenje kojim je odbio zahtjev apelanata za izuzeće uređujućeg suca. Općinski sud je 22. maja 2020. godine donio rješenje kojim je odredio geodetsko vještačenje, na koje rješenju su apelanti izjavili svoje primjedbe. Općinski sud je 11. juna 2020. godine apelantima dostavio podnesak izvršenika na očitovanje, na koji podnesak su se apelanti 17. juna 2020. godine očitovali.

17. Iz apelacionih navoda proizilazi da je 30. jula 2020. godine izvršenica D.P. ispunila manji dio potraživanja, te da su apelanti u skladu sa tim 31. jula 2020. godine uredili prijedlog za izvršenje. Općinski sud je 23. jula i 17. avgusta 2020. godine apelantima dostavio nalaz i dopunu nalaza geometra.

18. Općinski sud je naveo da je prema uređenom prijedlog za izvršenje od 31. jula 2020. godine donio rješenje o izvršenju broj 53 0 I 028460 21 I 2 od 17. marta 2022. godine kao i da je istog dana donio Zaključak o zabilježbi predmetnog rješenja u zemljišnim knjigama.

19. Postupak je u toku.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

20. Apelanti ukazuju na kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelanti su detaljno naveli tok postupka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ističući da su opisanim činjenicama ukazali u koliko navrata su postupali po raznim potrebnim i nepotrebnim zahtjevima i nalozima suda, pristupali na bespotrebna i bezuspješna ročišta, koliko puta su tražili adekvatno zakonom propisano postupanje suda, provođenje radnji, posebice onih sa svrhom izbjegavanja štetnih posljedica i okončanja predmeta, a da je rezultat takvog postupka omogućavanje izvršenici da dobije na vremenu i rasproda nekretnine koje su trebale biti predmetom izvršenja. Navode da niti jednom svojom urgencijom, molbom i izjavom nisu mogli uticati na Općinski sud da provede efektivan postupak, a kamoli ekonomičan i efikasan. Osim toga navode da je raniji zaduženi sudija kršenjem pravila formalnog legaliteta izdavao apelantima nepotrebne naloge, provodio nepotrebna vještačenja, a potrebna parcijalno, zakazivao i održao više puta ročišta bez konačnog rezultata, skinuo zabilježbu sa nekretnina koje su predmet izvršenja i time omogućio da izvršenici raspolažu na štetu apelanata. Navode da ni nakon 12 godina postupka nemaju ni rješenje o izvršenju.

b) Odgovori na apelaciju

21. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju naveo tok postupka, naveden u činjeničnom dijelu odluke, ističući da su apelanti 31. jula 2020. godine Općinskom sudu, u skladu sa izvršnim ispravama, podnijeli uređeni prijedlog za izvršenje. Navodi da je tokom postupka došlo do promijene postupajućih sudija kao i da je na ažurnost Općinskog suda uticala činjenica da se radi o kompliciranom predmetu koji, kako se navodi, zahtjeva duži period upoznavanja sa istim kao i činjenica da je uređujuća sutkinja zadužena sa velikim brojem predmeta. Napominje da je u skladu sa uređenim prijedlogom za izvršenje od 31. jula 2020. godine otvorena faza 53 0 I 028460 21 I 2 u kojoj je 17. marta 2022. godine doneseno rješenje o izvršenju kao i Zaključak o zabilježbi predmetnog rješenja u zemljišnim knjigama.

22. Punomoćniku apelanata je 5. aprila 2022. godine dostavljen odgovor Općinskog suda na izjašnjenje. Punomoćnik apelanata nije u ostavljenom roku dostavio svoje izjašnjenje na odgovor Općinskog suda.

V.Relevantni propisi

23. U Zakonu o izvršnom postupku Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03 - ispravka, 33/06, 39/06 - ispravka, 39/09, 74/11 - O.U.S., 35/12, 35/12-Rješenje US BiH, 46/16, 36/17 - Odluka US BiH i 55/18-Rješenje US BiH) relevantne odredbe glase: Član 5.

U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči.

Član 60.

Odlaganje izvršenja na prijedlog tražioca izvršenja (1) Ako zakonom nije drukčije određeno, izvršenje se može odložiti potpuno ili djelomično samo na prijedlog tražioca izvršenja ako provođenje rješenja nije otpočelo. Ako više tražilaca izvršenja učestvuje u izvršnom postupku, pa samo neki od njih traže odlaganje, sud će samo u odnosu na tog tražioca izvršenja odložiti izvršenje.

(2) Ako je provođenje izvršenja otpočelo, a izvršenik se u roku koji mu je sud odredio izjasnio protiv odlaganja, sud će odlučiti o opravdanosti prijedloga za odlaganje.

(3) Ako je zakonom predviđeno da se izvršenje mora tražiti u određenom roku tražilac izvršenja može podnijeti prijedlog za odlaganje u tom roku.

Član 62.

Nastavljanje odloženog postupka Odloženo izvršenje nastavlja se na prijedlog tražioca izvršenja i prije isteka roka za koji je odloženo. Ako tražilac izvršenja ne predloži nastavak izvršnog postupka ni po isteku 30 dana od isteka vremena na koje je izvršenje odloženo, sud će obustaviti postupak.

Član 63.

Obustava izvršenja (1) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je izvršna isprava pravosnažna ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način određeno da je bez djelovanja, odnosno ako potvrda o izvršnosti bude pravosnažno ukinuta.

(2) Izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti i kada, u skladu s odredbama koje uređuju obligacione odnose, treće lice ispuni obavezu prema tražiocu izvršenja umjesto izvršeniku.

(3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće ili se iz drugih razloga ne može provesti.

(4) Prije donošenja rješenja o obustavi izvršenja iz stava 3. ovog člana sud će pozvati tražioca izvršenja da podnese prijedlog iz člana 8. stav 3. ovog zakona u roku od 15 dana od dana prijema poziva. Rješenje o obustavi izvršenja sud će donijeti ako prijedlog ne bude u roku podnesen ili ako je prijedlog neosnovan.

(5) Izvršenje na pojedinim predmetima će se na prijedlog izvršenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za prigovor provođenjem izvršenja zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o izvršenju, a izuzeti su od izvršenja ili je na njima mogućnost izvršenja ograničena.

(6) Rok za prijedlog zbog razloga iz stava 5. ovog člana iznosi osam dana i počinje teći od dana kada je izvršenik saznao da je izvršenjem zahvaćen predmet koji je izuzet od izvršenja, odnosno na kojem je mogućnost izvršenja ograničena. Nakon isteka roka od 30 dana od preduzimanja radnje kojom su zahvaćeni predmeti iz stava 5. ovog člana prijedlog iz te odredbe više se ne može podnijeti. (7) Rješenjem o obustavi izvršenja ukinut će se sve provedene izvršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih lica.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

VI.Dopustivost

24. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

25. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

26. U konkretnom slučaju, apelacija se odnosi na dužinu izvršnog postupka. S tim u vezi, Ustavni sud je u svojoj praksi kontinuirano ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) prema kojoj izvršenje pravosnažne sudske odluke predstavlja sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je dužnost države da organizuje svoj pravni sistem tako da omogući sudovima da se povinuju zahtjevima i uslovima Evropske konvencije. Ustavni sud je također u kontinuitetu ukazivao i da u FBiH ne postoji djelotvorno pravno sredstvo koje bi apelantima omogućilo da se prije podnošenja apelacije žale zbog neizvršenja pravosnažnog rješenja kojim je dozvoljeno izvršenje sudske presude (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 3060/06 od 26. februara 2009. godine, tačka 12. i AP 2318/16 od 7. marta 2017. godine, tač. 23-24 s daljnjim referencama). Imajući ovo u vidu, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva. Osim toga, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg ne bi bila dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

27. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

28. Apelanti smatraju da im je zbog dužine trajanja izvršnog postupka došlo do povrede njihovog prava na suđenje u «razumnom» roku kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Pravo na pravično suđenje Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantni principi

29. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja izvršnog postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evopski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26, Stojanović i Jusufović protiv Bosne i Herecegovine presuda od 16. decembra 2021. godine, stav 7.).

30. U vezi s predmetnim postupkom, Ustavni sud podsjeća da država ima pozitivnu obavezu da organizuje sistem za izvršenje presuda koji treba da bude efektivan, kako u normativnom dijelu tako i u praksi, i osigura njihovo izvršenje bez nepotrebnog odlaganja (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Scollo protiv Italije, 1995.) Međutim, Ustavni sud ukazuje da se prema praksi Evropskog suda (u predmetima gdje niti jedna stranka u sporu nije vlast niti državni organ) uloga vlasti svodi na to da razumno pomognu izvršenju presude u korist stranke koja je spor dobila, ali ne da garantira izvršenje u svim okolnostima (Fuklev protiv Ukrajine, st. 84-86, 2005. godina). Dakle, u izvršnom postupku sudovi nisu odgovorni za namirenje tražitelja izvršenja već za učinkovito i ekonomično provođenje sudskog postupka.

Period koji se uzima u obzir

31. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja izvršnog postupka razmatrati period 26. novembra 2009. godine, kao dana kada su apelanti podnijeli prijedlog za izvršenje pa do donošenja odluke Ustavnog suda, dakle period od oko 12 godina.

Analiza dužine trajanja izvršnog postupka

32. Rukovodeći se navedenim kriterijima ustanovljenim praksom Evropskog suda, Ustavni sud najprije zapaža da se u konkretnom slučaju radi o izvršnom postupku koji je po zakonu hitne prirode. Ustavni sud zapaža da je u toku postupka došlo do promjene predmeta i sredstva izvršenja, slijedom čega je i rješenje o izvršenju mijenjano. U vezi s tim, izvršenje je prvobitno određeno na pokretnim stvarima izvršenika, predmetno izvršenje je bilo odgođeno, zatim više puta su zakazivana i odgađana ročišta, provođena su građevinska vještačenje, kao i vještačenja po vještaku poljoprivredne i geodetske struke, te je u konačnici izvršenje određeno na nekretninama izvršenika. Slijedom navedenog, Ustavni sud zaključuje da se radi o složenom predmetu.

33. Ocjenjujući ponašanje apelanata i nadležnog suda, Ustavni sud zapaža da su apelanti svojim ponašanjem u značajnoj mjeri doprinijeli ukupnoj dužini trajanja postupka na način da su 7. jula 2010. godine Općinskom sudu podnijeli prijedlog za odlaganje izvršenja iz razloga što su podnijeli tužbu za poništenje pravne radne izvršenika učinjene na štetu apelanata. Postupajući po zahtjevu apelanata, Općinski sud je 30. avgusta 2010. godine donio rješenje kojim je odložio provođenje predmetnog rješenja o izvršenju do pravomoćnog okončanja parničnog postupka. Apelanti su 24. februara 2017. godine Općinskom sudu predložili nastavak postupka. Navedeno je nesumnjivo imalo uticaja na dužinu trajanja postupka jer je odgoda provođenja izvršenja trajala oko šest i po godina. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud tokom postupka u više navrata pozivao apelante da urede odnosno preciziraju prijedlog za izvršenje, što je bez sumnje imalo uticaja na dužinu trajanja postupka. Osim toga, Ustavni sud zapaža da su apelanti tokom postupka predložili promijenu predmeta i sredstva izvršenja, što je bez sumnje njihovo proceseno pravo usmjereno na ostvarivanje svog potraživanja, ali je s druge strane objektivno uticalo na dužinu trajanja postupka jer je Općinski sud odlučivao o navedenom prijedlogu. Takođe, Ustavni sud zapaža da su apelanti tokom postupka ulagali urgencije ukazujući na potrebu i obavezu hitnog postupanja suda u konkretnom izvršnom predmetu. S druge strane, analizirajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je Općinskom sudu trebalo oko četiri mjeseca da donese rješenje o izvršenju u predmetnom postupku, što je u suprotnosti sa odredbom člana 15. Zakona o izvršnom postupku. Nakon toga, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u razumnom roku odlučio o odlaganju predmetnog postupka do 24. februara 2017. godine kada su apelanti Općinskom sudu podnijeli zahtjev da se predmetni postupak nastavi i da se predmetno izvršenje sada provede na nekreninama izvršenika. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je Općinskom sudu trebalo oko jedne godine da predmetni prijedlog za izvršenje vrati apelantima na uređenje, što nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku tj. obavezom da učinkovito i ekonomično preduzima raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka. Ustavni sud zapaža da je Općinski sud, u nastavku postupka, provodio više procesnih radnji s ciljem okončanja postupka, između ostalog, zatražio je od apelanata da ponovo urede prijedlog za izvršenje, donio rješenje kojim je prihvatio da se izvršenje sada provede na nekreninama izvršenika, navedeno rješenje dostavio zemljišnoknjižnom uredu koji je upisao predmetnu zabilježbu na nekretninama izvršenika, odlučio o prigovoru izvršenika, u tri navrata zakazivao ročišta koja su odgađana radi pokušaja mirnog rješenja spora odnosno eventualnog zaključka sudske nagodbe, zatim radi razmatranja načina zaključenja nagodbe te iz razloga što su apelanti predložili da se provede građevinsko vještačenje i vještačenje po vještaku poljoprivredne struke. U daljem toku postupka, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud, odlučujući o prigovoru izvršenika, pročinio procesni propust imajući u vidu da je drugostepeni sud odlučujući o žalbama apelanata i izvršenika, donio rješenje kojim je žalbu uvažio, prvostepeno rješenje ukinuo i predmet vratio na ponovni postupak i odluku, što znači da nije postupao efikasno kako to nalažu standardi prava na pravično suđenje u razumnom roku. Nakon toga, Ustavni sud zapaža ponovnu pasivnost Općinskog suda kojem je trebalo oko jedne godine i sedam mjeseci da odluči o uređenom prijedlogu za izvršenje (apelanti su 31. jula 2020. godine uredili prijedlog za izvršenje, dok je Općinski sud donio rješenje o izvršenju broj 53 0 I 028460 21 I 2 od 17. marta 2022. godine), što nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje. Navedene periode pasivnosti, u odgovoru na apelaciju, Općinski sud pravda promjenom postupajućih sudija. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća da je u više svojih odluka zauzeo stav da se navedena okolnost ne može smatrati objektivno prihvatljivim razlogomne postupanja u izvršnim predmetima. Stoga, s obzirom na izloženo činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra, iako je Općinski sud preduzimao određene procesne radnje u predmetnom izvršnom postupku, kao i da su postojale objektivne okolnosti (odgoda izvršenja) koje su sprečavale postupanje Općinskog suda u predmetnom izvršnom postupku, te iako su apelanti doprinijeli duži trajanja postupka, da je taj sud imao i značajan period neaktivnosti. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud nalazi da je apelantima povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku jer Općinski sud nije u skladu sa svojom pozitivnom obavezom učinkovito i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka, što, gledajući postupak u cjelini, nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku.

34. Imajući u vidu sve navedene okolnosti, Ustavni sud nalazi da je u ovom slučaju povrijeđeno pravo apelanata na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav

1. Evropske konvencije zbog dužine trajanja izvršnog postupka.

Pitanje naknade nematerijalne štete

35. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda. Međutim, apelanti nisu tražili naknadu nematerijalne štete zbog kršenja prava na pravično suđenje, zbog čega, u smislu naprijed navedenog, utvrđivanje povrede ovog ustavnog prava, samo po sebi, predstavlja primjerenu i dovoljnu pravnu zaštitu (vidi Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 4461/16 od 20. decembra 2017. godine, tačka 38, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba i v idi Evropski sud, Kožul i ostali protiv Bosne i Hercegovine, aplikacija broj 38695/13 od 22. oktobra 2019. godine i Kahriman protiv Bosne i Hercegovine, aplikacija broj 4867/16 od 17. oktobra 2017. godine).

VIII.Zaključak

36. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav

1. Evropske konvencije jer Općinski sud, pored objektivnih okolnosti koje su doprinjele dužini trajanja predmetnog postupka, nije u skladu sa svojom pozitivnom obavezom učinkovito i ekonomično preduzimao raspoložive procesne radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka, što, gledajući postupak u cjelini, nije u skladu sa standardima prava na pravično suđenje u razumnom roku.

37. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 72. st. (4) i (5). Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

38. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o meritumu u predmetu AP-2698/21 (Z. N., G. N., N. N. i A. N.) | Sudska praksa | Aktio