Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1355/22 (Federalno pravobranilaštvo)
Odluka donesena 06. 07. 2022.
- Neovlašteno lice
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1355/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
06. 07. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 6. jula 2022. godine, u predmetu broj AP-1355/22, rješavajući apelaciju koju je podnijelo Federalno pravobranilaštvo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka d), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijelo Federalno pravobranilaštvo protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH broj 42 0 P 039199 21 Rev od 13. januara 2022.
godine, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice.
OBRAZLOŽENJE
1. Federalno pravobranilaštvo (u daljnjem tekstu: apelant), podnio je 20. aprila 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 42 0 P 039199 21 Rev od 13. januara 2022. godine.
2. Presudom Općinskog suda u Zavidovićima broj 42 0 P 039199 17 P od 8. novembra 2019. godine je utvrđeno da tužilac (A.M.) ima pravo posjeda sa dijelom 1/1 površine od 1.268 m2, a tužiteljica (H.M) pravo posjeda sa dijelom 1/1, dijela površine od 2.190 m2, na parcelama tužene Federacije BiH (koju je zastupao apelant kao zakonski zastupnik), pa je slijedom toga tužena dužna trpjeti da se izvrši cijepanje dijela parcele tužene pobliže navedene u izreci, tako da se u korist tužioca formira nova parcela površine 1.268 m2, sa dijelom posjeda od 1/1, a da se u korist tužiteljice formira nova parcela površine 2.190 m2, također sa dijelom 1/1, te je tužena dužna trpjeti da se na osnovu predmetne presude izvrši upis prava posjeda tužitelja i tužiteljice na tim parcelama u Katastarskom uredu Općine Zavidovići.
3. Odlučujući o žalbi tužene izjavljenoj protiv prvostepene presude, Kantonalni sud u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) je Presudom broj 42 0 P 039199 20 Gž od 27. aprila 2020. godine predmetnu žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepenu presudu.
4. Odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Kantonalnog suda od 27. aprila 2020. godine, Vrhovni sud je Rješenjem broj 42 0 P 039199 21 Rev od 13. januara 2022. godine predmetnu reviziju odbacio kao nedopuštenu.
Apelacioni navodi
5. Apelant smatra da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
d) apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;
7. Ustavni sud zapaža da je apelant podnio apelaciju u svoje ime, iako iz stanja u spisu proizlazi da je u predmetnom postupku pred redovnim sudovima kao tužena učestvovala Federacija BiH, koju je zastupao apelant kao zakonski zastupnik. Dakle, apelant je bio zakonski zastupnik Federacije BiH, koja je bila stranka u postupku, pa se u predmetnom postupku zapravo nije odlučivalo bilo kakvim „pravima ili obavezama“ apelanta. Imajući u vidu navedeno, proizlazi, dakle, da apelant nije lice koje u konkretnom slučaju ima pravo da pokrene postupak pred Ustavnim sudom u svoje ime. Naime iz relevantnih odredbi Zakona o Federalnom pravobranilaštvu jasno proizlazi da je pravobranilaštvo državni organ koji vrši poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Federacije, njenih organa, drugih državnih organa i fondova koji imaju svojstvo pravnog lica, te da…poslove zastupanja organa i pravnih lica… Federalno pravobranilaštvo vrši u svim sudskim postupcima i upravnom postupku, a ta okolnost je apelantu morala biti poznata s obzirom na citirane zakonske odredbe, odnosno na položaj i nadležnosti apelanta koje iz istih proizlaze (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-4274/21 od 9. februara 2022. godine i AP-4509/21 od 23. februara 2022. godine).
8. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić