Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1225/22 (M.B.)
Odluka donesena 06. 07. 2022.
- Apelacija preuranjena
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1225/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
06. 07. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Valerija Galić, Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 6. jula 2022. godine, u predmetu broj AP-1225/22, rješavajući apelaciju koju je podnio M. B., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka l), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio M. B.
protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 71 0 K 211718 21 Kžž 2 od 28. decembra 2021. godine, zato što je preuranjena.
OBRAZLOŽENJE
1. M. B. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, podnio je 5. aprila 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 71 0 K 211718 21 Kžž 2 od 28. decembra 2021. godine.
2. Presudom Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 K 211718 20 Kžž 2 od 23. septembra 2021. godine apelant je oglašen krivim za krivično djelo Zloupotreba povjerenja iz člana 234. stav (3) u vezi sa stavom (1) Krivičnog zakonika Republike Srpske, pa mu je sud izrekao uslovnu osudu kojom se apelantu za izvršeno krivično djelo utvrđuje kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci i istovremeno određuje da se ova kazna neće izvršiti ako apelant u roku jedne godine i šest mjeseci od pravosnažnosti ove presude ne izvrši novo krivično djelo.
3. Presudom Vrhovnog suda od 28. decembra 2021. godine odbijene su kao neosnovane žalbe okružnog javnog tužioca u Banjaluci i apelanta i njegovog branioca, te je potvrđena presuda Okružnog suda od 23. septembra 2021. godine.
4. Apelant je u prilogu apelacije dostavio zahtjev za zaštitu zakonitosti podnesen 14. marta 2022. godine protiv presude Vrhovnog suda, o kojem Vrhovni sud još nije odlučio. Apelacioni navodi
5. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:
(1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
l) apelacija je preuranjena;
7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.
8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je, nakon izjavljenog vanrednog pravnog lijeka - zahtjeva za zaštitu zakonitosti od strane apelanta, u toku pred Vrhovnim sudom, a apelant nije obavijestio Ustavni sud, u smislu odredbe člana 21. stav (6) Pravila Ustavnog suda, da je nadležni sud donio odluku o izjavljenom pravnom lijeku. U vezi s tim Ustavni sud ukazuje da apelanti odlučuju koji će pravni lijek koristiti, bez obzira radi li se o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima. Ustavni sud zapaža da se zahtjev za zaštitu zakonitosti primjenjuje u Republici Srpskoj na osnovu Zakona o krivičnom postupku RS („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 53/12, 91/17, 66/18 i 15/21). Zahtjev za zaštitu zakonitosti predstavlja vanredni pravni lijek koji nadležni tužilac, osuđeni i branilac mogu podnijeti protiv pravosnažne presude u roku od tri mjeseca od dana prijema pravosnažne presude. Zahtjev za zaštitu zakonitosti se može podnijeti protiv pravosnažne presude u slučaju povrede krivičnog zakona i zbog povrede odredbi krivičnog postupka. Stoga je apelacija u konkretnom slučaju preuranjena, jer je podnijeta prije odluke nadležnog suda o izjavljenom pravnom lijeku. Nakon donošenja odluke o zahtjevu za zaštitu zakonitosti, nezavisno od vrste te odluke, apelant ima mogućnost da ponovno podnese apelaciju u kojoj je dužan na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8. Ostale odluke navesti i ovu odluku Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti br. AP-734/22 od 8. juna 2022. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba).
9. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić