Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-2216/21 (E. H.)
Odluka donesena 06. 07. 2022.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-2216/21
Apelacija
Odluka o meritumu
06. 07. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP-2216/21, rješavajući apelaciju Esada Hodžića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 94/14), u sastavu:
Mato Tadić, predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 6. jula 2022. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnio Esad Hodžić.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Travniku u predmetu broj 51 0 Rs 139329 18 Rs.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Travniku da, shodno ovoj odluci, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje predmetnog postupka, shodno članu II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članu 6.
stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Srednjobosanskog kantona da apelantu Esadu Hodžiću isplati iznos od 1.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovoga roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Travniku i Vladi Srednjobosanskog kantona da najkasnije u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Esad Hodžić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Jajca, kojeg zastupa Advokatsko društvo "Adil Lozo i drugi" d.o.o. Travnik iz Travnika, podnio je 21. juna 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Travniku (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 51 0 Rs 139329 18 Rs. Apelant je 31. decembra 2021. godine dopunio apelaciju na način da je obavijestio Ustavni sud da mu je 29. decembra 2021. godine dostavljena presuda Općinskog suda broj 51 0 P 111509 18 P2 od 27. novembra 2020. godine, koju je u prilogu i dostavio kao i Rješenje Općinskog suda broj 51 0 Rs 139329 18 Rs od 30. decembra 2021. godine.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda je 9. decembra 2021. godine zatraženo da dostavi odgovor na apelaciju, te je 31. marta i 6. juna 2022. godine zatraženo da dostavi informaciju o statusu predmeta, te određene dokumente.
3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 29. decembra 2021. godine, kao i traženu informaciju i dokumente.
4. Odgovor na apelaciju dostavljen je apelantu radi eventualnog izjašnjenja 25. januara 2022. godine. Apelant u ostavljenom roku nije dostavio izjašnjenje na odgovor.
III.Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
6. Apelant je 11. maja 2018. godine podnio Općinskom sudu tužbu protiv prvotuženog (Srednjobosanski kanton, Ministarstvo unutrašnjih poslova Travnik) i drugotuženog (Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Odbor državne službe za žalbe), radi poništenja rješenja.
7. Općinski sud je dopisom od 16. maja 2018. godine dostavio tužbu tuženim na odgovor, a tuženi su odgovor na tužbu dostavili 12. i 20. juna 2018. godine.
8. Općinski sud je dopisom od 27. augusta 2018. godine uputio poziv strankama za pripremno ročište zakazano za 15. oktobar 2018. godine, kada je održano.
9. Općinski sud je dopisom od 15. oktobra 2018. godine uputio poziv strankama na ročište za glavnu raspravu zakazanu za 18. decembar 2018. godine, kada je i održano a glavna rasprava zaključena.
10. Apelant je podnescima od 11. septembra 2019. godine i od 23. jula 2020. godine podsjetio Općinski sud da je glavna rasprava zaključena 18. decembra 2018. godine ali da taj sud još nije izradio presudu, te je zamolio Općinski sud da bez odlaganja postupi u tom predmetu i donese presudu.
11. Općinski sud je Presudom broj 51 0 P 111509 18 P 2 od 27. novembra 2020. godine usvojio tužbeni zahtjev apelanta na način detaljno naveden u izreci presude.
12. Općinski sud je dopisom od 29. decembra 2021. godine dostavio parničnim strankama prvostepenu presudu od 27. novembra 2020. godine.
13. Općinski sud je Rješenjem broj 51 0 Rs 139329 18 Rs od 30. decembra 2021. godine ispravio presudu tog suda broj 51 0 P 111509 18 P 2 od 27. novembra 2020. godine i to u zaglavlju presude tako da umjesto broja presude 51 0 P 111509 18 P 2 treba pisati broj 51 0 Rs 139329 18 Rs.
14. Iz informacije koju je Općinski sud dostavio Ustavnom sudu 14. juna 2022. godine proizlazi da je prvotuženi 17. januara 2022. godine izjavio žalbu protiv presude od 27. novembra 2020. godine.
15. Općinski sud je dopisom od 14. februara 2022. godine dostavio predmetni spis Kantonalnom sudu u Novom Travniku (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) na postupanje po žalbi.
16. Kantonalni sud je rješenjem od 22. aprila 2022. godine ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje. Spis je vraćen Općinskom sudu 24. maja 2022. godine.
17. Prema stanju apelacionog spisa predmetni postupak je u toku pred Općinskim sudom. IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
18. Apelant smatra da mu je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku pred Općinskim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant posebno ističe da je glavna rasprava pred Općinskim sudom zaključena 18. decembra 2018. godine, da je u dva navrata urgirao donošenje prvostepene presude, ali da do dana podnošenja apelacije nije donesena presuda, što je protivno odredbama člana 184. Zakona o parničnom postupku. Apelant potražuje i naknadu nematerijalne štete.
b) Odgovor na apelaciju
19. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju istakao da je razlog kašnjenja u donošenju prvostepene presude činjenica da uređujući sudija radi na više referata i postupa u velikom broju predmeta. Također je naveo da je postupajući sudija tek nakon prijema apelacije utvrdio da greškom nije snimio presudu u CMS odmah nakon njene izrade, te da tu presudu zbog slučajnog propusta nije ni dostavio strankama odmah nakon izrade. Općinski sud je u dostavljenoj informaciji istakao, između ostalog, da je Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine 30. aprila 2022. godine prestao mandat postupajućem sudiji u konkretnom predmetu, te da se predmeti tog sudije trebaju rasporediti na druge sudije u daljnji rad i postupanje. Općinski sud je naveo da je u proceduri raspored predmeta iz zaduženja navedenog sudije, a prioritetno predmeta iz radnih sporova.
V.Relevantni propisi
20. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu, koji u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
e) Donošenje, pismena izrada i dostava presude Član 184.
(1) Sud će donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
(2) Ukoliko sudija prekorači rok iz stava 1. ovog člana, dužan je u pismenoj formi izvijestiti predsjednika suda o razlozima prekoračenja.
21. Zakon o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst relevantnih odredbi Zakona o sudovima sačinjen u Ustavnom sudu, koje glase: Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
22. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
23. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
24. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju, apelant predmetnom apelacijom ukazuje na povredu prava na donošenje odluke u razumnom roku, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stava 1. Evropske konvencije u predmetnom postupku koji je u toku, pa imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
25. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
26. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
27. Apelant smatra da mu je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku pred Općinskim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje
28. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz ovog člana, stav 2 što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima, i druga prava vezana za krivične postupke.
29. Član 6. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1) Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […] Relevantni principi
30. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38 i Delić protiv Bosne i Hercegovine presuda od 2. marta 2021. godine, stav 18.).
31. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uslove toga člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).
32. Također, i Evropski i Ustavni sud kontinuirano ističu da je u određenim postupcima, u kojima je po domaćem zakonu propisano da su hitne prirode, potrebna naročita marljivost nadležnih vlasti. Takav je slučaj npr. s predmetima koji se tiču ličnog statusa i svojstva ili npr. u radnim sporovima (vidi, Evropski sud, Borgese protiv Italije, presuda od 26. februara 1992. godine, Serija A, broj 228-B, stav 18. i Novović protiv Crne Gore, predstavka broj 13210/05, presuda od 23. oktobra 2012. godine, stav 51. i Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 2310/06 od 27. februara 2008. godine, AP 1233/06 od 15. januara 2009. godine i dr.).
Period koje treba uzeti u obzir
33. Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja predmetnog postupka razmatrati period podnošenja tužbe pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, period koji traje četiri godine i jedan mjesec.
Analiza dužine trajanja predmetnog postupka
34. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji je po zakonu hitne prirode. U pogledu ocjene složenosti predmeta, a imajući u vidu činjenice i materijalne dokaze predočene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se ne može govoriti o složenom predmetu.
35. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelant nije doprinio dužini trajanja postupka. Naprotiv, apelant je u dva navrata podnescima urgirao postupanje Općinskog suda, pokušavajući ostvariti što hitnije rješavanje predmeta. Budući da apelant nastoji u parničnom postupku ostvariti prava iz radnog odnosa, može se izvesti zaključak da je predmetni postupak od većeg značaja za apelanta.
36. Analizirajući ponašanje redovnih sudova, Ustavni sud, prije svega, zapaža da se najveći dio relevantnog perioda koji Ustavni sud ispituje u predmetnoj pravnoj stvari odnosi na period postupanja Općinskog suda. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u tom periodu preduzimao procesne radnje, s tim da je uočljivo da je pojedine radnje preduzimao u vremenskim razmacima koji nesumnjivo ukazuju na nepotrebno odugovlačenje parničnog postupka. Naime, Ustavni sud zapaža da je nakon zaključenja glavne rasprave 18. decembra 2018. godine, i pored apelantovih urgencija, Općinskom sudu trebalo godinu i 11 mjeseci da donese i izradi pismeni otpravak prvostepene presude od 27. novembra 2020. godine, što je neprihvatljivo dug period uzme li se u obzir zakonska obaveza suda da prvostepenu presudu donesene i izradi njen pismeni otpravak u roku od 30 dana od zaključenja glavne rasprave. Također, Ustavni sud ima u vidu i činjenicu da je nakon donošenja prvostepene presude Općinskom sudu trebalo godinu i jedan mjeseci da izda dnevnu naredbu 29. decembra 2021. godine za dostavljanje prvostepene presude parničnim stranaka, što sve predstavlja postupanje suprotno standardima prava na pravično suđenje, koji zahtijevaju efikasno postupanje bez nepotrebnog odlaganja, a što je odlučno utjecalo na sveukupno trajanje postupka. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud kao razlog zbog čega je prvostepena odluka izrađena i dostavljena parničnim strankama tek nakon toliko vremena naveo da je postupajući sudija tek nakon prijema apelacije utvrdio da greškom nije snimio presudu u CMS odmah nakon izrade, odnosno da presudu nije ni dostavio strankama. U konkretnom slučaju ovo opravdanje Općinskog suda se ne može uzeti kao prihvatljivo, kada se ima u vidu činjenica da je apelant prije podnošenja apelacije u dva navrata tražio od Općinskog suda da donesene presudu. Nadalje, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u odgovoru na apelaciju ukazao i na poteškoće koje su se ogledale u tome da postupajući sudija radi na više referata i da postupa u velikom broju predmeta. Međutim, Ustavni sud ukazuje na to da veliki broj predmeta uzetih u rad nije objektivno prihvatljivo opravdanje za prekomjerno odugovlačenje postupka. Osim toga, Ustavni sud ukazuje da su redovni sudovi u obavezi postupati u predmetima u razumnom roku, bez nepotrebnog odugovlačenja (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP-442/20 od 10. novembra 2020. godine, tačka 31., odluka dostupna na web-stranici Ustavnoga suda, www.ustavnisud.ba). Ustavni sud zapaža da ponovni postupak pred Općinskim sudom traje oko jedan mjesec, računajući od kada je spis predmeta vraćen tom sudu sa drugostepenom odlukom. Ocjenjujući ponašanje Kantonalnog suda, Ustavni sud zapaža da je taj sud odluku o žalbi prvotuženog protiv prvostepene presude donio u roku od dva mjeseca, računajući od dostave spisa predmeta tom sudu, a takvo postupanje je u skladu sa standardima prava na pravično suđenje. Imajući u vidu izloženo stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je ukupnoj dužini trajanja postupka u odlučnoj mjeri doprinijela činjenica da Općinski sud nije učinkovito postupao, odnosno nije u razumnim rokovima preduzimao raspoložive procesne radnje, što se mora okarakterisati kao neadekvatno administriranje pravde, suprotno standardima prava na pravično suđenje.
37. Na osnovu izloženog, Ustavni sud smatra da dužina predmetnog postupka, koji traje četiri godine i jedan mjesec i pri čemu nije izvjesno kada će biti okončan, ne zadovoljava zahtjev "razumnog roka" iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je došlo do kršenje prava apelanta na "suđenje u razumnom roku" kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
38. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
39. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Spahić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 20514/15 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Kunić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 68955/12 i dr. od 14. novembra 2017. godine, Elčić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 34524/15 i dr. od 17. januara 2019. godine, Golić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 51441/16 i dr. od 16. maja 2019. godine i Ugarak i ostali protiv BiH, aplikacija broj 25941/18 i dr. od 19. septembra 2019. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uslove u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nerazumne dužine trajanja postupka apelantu treba isplatiti iznos od 1.000,00 KM.
40. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Unsko-sanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obvezu da nakon isteka ovog roka apelantici plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
41. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav
1. Evropske konvencije, jer predmetni postupak traje četiri godine i jedan mjesec, pri čemu nije izvjesno kada će biti okončan, a toj dužini je u odlučnoj mjeri doprinijelo neučinkovito postupanje Općinskog suda koji u predmetnom postupku nije u razumnim rokovima preduzimao raspoložive procesne radnje. Takvo postupanje u konkretnom slučaju predstavlja neadekvatno administriranje pravde od strane Općinskog suda, odnosno postupanje koje je suprotno standardima prava na pravično suđenje i ne zadovoljava zahtjeve prava na suđenje u razumnom roku.
42. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni je sud odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
43. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić