Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2481/21 (J.H.)

Odluka donesena 07. 09. 2022.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2481/21

Apelacija

Odluka o meritumu

07. 09. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 2481/21, rješavajući apelaciju J. H., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednik Seada Palavrić, sutkinja Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 7. septembra 2022. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju je podnio J. H.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji je nakon podnošenja apelacije okončan Presudom Kantonalnog suda u Zenici broj 42 1 P 001538 21 Gž 3 od 25. oktobra 2021. godine.

Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Zeničko-dobojskog kantona da apelantu J. H. isplati iznos od 1.500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Zeničko-dobojskog kantona da u prethodno navedenom roku od najkasnije tri mjeseca obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. J. H. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Maglaja, kojeg zastupa Eldin Bašić, advokat iz Maglaja, podnio je 13. jula 2021. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u postupku koji je nakon podnošenja apelacije okončan Presudom Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 42 1 P 001538 21 Gž 3 od 25. oktobra 2021. godine.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda u Zavidovićima – Odjeljenje suda u Maglaju (u daljnjem tekstu: Općinski sud) zatraženo je 28. februara 2022. godine da dostavi odgovor na apelaciju, dok je 28. aprila 2022. godine od Kantonalnog suda zatraženo da dostavi informacije o statusu predmetnog postupka, odnosno eventualno donesenu drugostepenu odluku.

3. Općinski sud je u ostavljenom roku dostavio odgovor na apelaciju, a Kantonalni sud je dostavio traženu informaciju i odluku.

4. Odgovor na apelaciju dostavljen je apelantu radi eventualnog izjašnjenja 14. marta 2022. godine. Apelant nije dostavio izjašnjenje na odgovor u ostavljenom roku.

III.Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

6. Apelant je 29. juna 2008. godine Općinskom sudu podnio tužbu protiv tuženih ( S. H., H. H., J. H., S. M. rođ. H., S. M. rođ. H., S. I. rođ. H. i S. Z. rođ. H.) radi utvrđenja obima zaostavštine.

7. Općinski sud je održao pripremno ročište 11. juna 2012. godine, ročište za glavnu raspravu 3. marta 2020. godine, te je 2. aprila 2020. godine donio presudu broj 42 1 P 001538 08 P.

8. Kantonalni sud je Rješenjem broj 42 1 P 001538 20 Gž 2 od 28. septembra 2020. godine ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

9. U ponovnom postupku Općinski sud je ročište za glavnu raspravu održao 20. maja 2021. godine, nakon čega je Presudom broj 42 1 P 001538 08 P od 18. juna 2021. godine dio apelantovog tužbenog zahtjeva odbio, a dio usvojio na način detaljno naveden u izreci presude.

10. Iz informacije i dokumenata koje je Kantonalni sud dostavio Ustavnom sudu proizlazi da je apelant 12. jula 2021. godine izjavio žalbu protiv prvostepene presude.

11. Kantonalni sud je Presudom broj 42 1 P 0011538 21 Gž 3 od 25. oktobra 2021. godine odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu. Nakon toga apelant je protiv ove presude izjavio reviziju.

12. Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) Rješenjem broj 42 1 P 001538 22 Rev od 31. januara 2022. godine odbacio je apelantovu reviziju. IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

13. Apelant smatra da mu je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant navodi da parnični postupak neopravdano dugo traje jer ni nakon 13 godina nije pravomoćno okončan. U tom pogledu je istakao da je Općinski sud prvostepenu presudu donio 18. juna 2021. godine, da rok za žalbu nije istekao, te da će izjaviti žalbu protiv te presude. Apelant potražuje naknadu nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, te da mu se naknade troškovi podnošenja apelacije.

b) Odgovor na apelaciju

14. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je naveo da u postupku pred tim sudom nije povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje jer je presuda zasnovana na zakonu, te su na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje primijenjene relevantne odredbe materijalnog prava. Na navode koji se tiču dužine trajanja postupka sud se nije posebno očitovao, te je predložio da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da nema kršenja apelantovih ustavnih prava. V.Relevantni propisi

15. U Zakonu o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:

Član 10.

(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

(2) Sud je dužan da sprovede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

16. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase: Član 31.

Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost

17. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

18. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

19. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. U konkretnom slučaju apelant predmetnom apelacijom ukazuje na pretjeranu dužinu trajanja parničnog postupka, u smislu odredbi člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, koji je nakon podnošenja apelacije okončan, pa je u vrijeme podnošenja predmetna apelacija bila dopustiva u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.

20. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

21. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

22. Apelant smatra da mu je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

23. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

24. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Period koji se uzima u obzir

25. Ustavni sud, prije svega, zapaža da je rješenjem Vrhovnog suda od 31. januara 2022. godine odbačena kao nedopuštena apelantova revizija izjavljena protiv presude Kantonalnog suda od 25. oktobra 2021. godine, dakle revizija nije bile djelotvoran pravni lijek. Budući da je revizija odbačena kao nedopuštena, slijedi da je konačna odluka u konkretnom postupku presuda Kantonalnog suda od 25. oktobra 2021. godine. U vezi s tim, Ustavni sud će u odnosu na dužinu trajanja postupka razmatrati period od podnošenja tužbe pa do donošenja presude Kantonalnog suda od 25. oktobra 2021. godine kojom je postupak okončan. Dakle, period koji će Ustavni sud uzeti u obzir je oko 13 godina i četiri mjeseca.

Relevantna načela

26. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38. i Delić protiv Bosne i Hercegovine presuda od 2. marta 2021. godine, stav 18).

27. Ustavni sud, podržavajući praksu Evropskog suda, podsjeća na to da član 6. stav 1. Evropske konvencije nameće državama ugovornicama dužnost da organiziraju svoje pravosudne sisteme na način da sudovi mogu zadovoljiti uvjete tog člana, uključujući i obavezu da postupaju u razumnom roku (vidi Evropski sud, Marinović protiv Hrvatske, presuda od 6. oktobra 2005. godine, stav 23).

Analiza razumnosti trajanja postupka

28. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji je apelant pokrenuo radi utvrđivanja: obima zaostavštine, utvrđivanja ništavosti darovnog ugovora te radi utvrđenja suposjeda i suvlasništva na nekretninama. Imajući u vidu da je apelant istakao više tužbenih zahtjeva, da se na strani tuženih nalazilo više lica, te da je u postupku proveden veći broj dokaza, Ustavni sud smatra da se u konkretnom slučaju radilo o nešto složenijem postupku. Nadalje, Ustavni sud ne može zaključiti da je apelant svojim postupcima utjecao na dužinu trajanja parničnog postupka koji je za njega od značaja jer putem suda pokušava da riješi određena imovinskopravna pitanja.

29. Analizirajući ponašanje redovnih sudova, Ustavni sud zapaža da Općinski sud u periodu od oko četiri godine, tačnije od podnošenja tužbe 29. juna 2008. godine pa do održavanja pripremnog ročišta 11. juna 2012. godine, nije preduzimao bilo kakve radnje s ciljem vođenja i okončanja postupka. Tek sedam godina i 10 mjeseci nakon održavanja navedenog pripremnog ročišta sud je održao glavnu raspravu i donio prvu prvostepenu presudu, o čemu nije ponudio opravdanje za tako dug period potpune neaktivnosti. Osim toga, navedena presuda je ukinuta rješenjem Kantonalnog suda i predmet vraćen prvostepenom sudu, a ponovni postupak je pred Općinskim sudom trajao još devet mjeseci, u kojem periodu je održana glavna rasprava i donesena nova prvostepena presuda. Ustavni sud zapaža da je predmet dva puta bio na odlučivanju pred Kantonalnim sudom i jednom pred Vrhovnim sudom, koji su svoje odluke donijeli u relativno kratkim rokovima. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra da je ukupnoj dužini trajanja postupka isključivo doprinijela činjenica da Općinski sud nije efikasno postupao, odnosno nije u razumnim rokovima preduzimao procesne radnje, što se mora okarakterizirati kao neadekvatno administriranje pravde, suprotno standardima prava na pravično suđenje.

30. Na osnovu izloženog, Ustavni sud smatra da dužina predmetnog postupka ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje apelantovog prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pitanje naknade nematerijalne štete

31. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

32. S obzirom na odluku u ovom predmetu, a imajući u vidu presude Evropskog suda protiv Bosne i Hercegovine (vidi Evropski sud, Dorić protiv BiH, aplikacija broj 68811/13 od 7. novembra 2017. godine, Škrbić i Vujičić protiv BiH, aplikacije br. 37444/17 i 75271/17 od 6. juna 2019. godine i Hadžajlić i ostali protiv BiH, aplikacija broj 10770/18 od 16. januara 2020. godine), dosadašnju praksu, ekonomske uvjete u Bosni i Hercegovini (podaci dostupni na www.bhas.ba) i okolnosti konkretnog slučaja, prema članu 74. Pravila, odnosno članu 41. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku apelantu treba isplatiti iznos od 1.500,00 KM.

33. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Zeničko-dobojskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantu zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

34. U pogledu apelantovog zahtjeva da mu Ustavni sud dosudi troškove sastavljanja apelacije, Ustavni sud podsjeća na to da prema Pravilima Ustavnog suda nije propisano da apelanti imaju pravo na troškove sastavljanja apelacije, iz čega proizlazi da te troškove isključivo snose apelanti. VIII.Zaključak

35. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na suđenje u „razumnom roku“ kao jednog od segmenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav

1. Evropske konvencije jer je postupak po apelantovoj tužbi trajao oko 13 godina i četiri mjeseca, za što isključivu odgovornost snosi Općinski sud koji je u tom postupku postupao neefikasno i imao značajne periode neaktivnosti, za koje u odgovoru na apelaciju nije ponudio opravdanje. Takvo postupanje u konkretnom slučaju predstavlja neadekvatno administriranje pravde od strane Općinskog suda, odnosno postupanje koje je suprotno standardima prava na pravično suđenje i ne zadovoljava zahtjeve prava na suđenje u razumnom roku.

36. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 72. st. (4) i (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

37. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-2481/21 (J.H.) | Sudska praksa | Aktio