Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2452/22 (N. Š.)
Odluka donesena 07. 09. 2022.
- Procesna odluka
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2452/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
07. 09. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 7. septembra 2022. godine, u predmetu broj AP-2452/22, rješavajući apelaciju koju je podnio Nikola Šobot, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio Nikola Šobot protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 53 0 I 060881 17 Gži od 5. aprila 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Nikola Šobot (u daljnjem tekstu: apelant) iz Drvara, kojeg zastupa Slaven Jukić advokat iz Livna, podnio je 28. juna 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru ( u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 53 0 I 060881 17 Gži od 5. aprila 2022. godine.
2. Apelant je (u svojstvu tražioca izvršenja) podnio prijedlog za izvršenje Općinskom sudu u Čapljini (u daljnjem tekstu: Općinski sud) na osnovu izvršne isprave, presude Općinskog suda u Livnu - Odjeljenje u Drvaru od 11. jula 2006. godine, preinačene Presudom Kantonalnog suda u Livnu broj 010 0 Gž 06 000 274 od 17. oktobra 2006. godine, protiv izvršenika ( M.Z.), predlažući da se izvršenje provede procjenom i prodajom nekretnine (pobliže označene u prijedlogu).
3. Rješenjem Općinskog suda od 16. decembra 2016. godine, koje je potvrđeno rješenjem Kantonalnog suda od 5. aprila 2022. godine, apelantov prijedlog za izvršenje odbačen je kao neuredan. U obrazloženju osporenog rješenja Kantonalni sud je naveo da je apelantov prijedlog za izvršenje odbačen zato što iz zemljišnoknjižnog izvatka dostavljenog uz prijedlog za izvršenje proizlazi da izvršenik nije upisan kao vlasnik nekretnine na kojoj je predloženo izvršenje. Naime, kao vlasnik je upisana Država Bosna i Hercegovina, dok je izvršenik upisan samo kao nosilac prava korištenja.
Apelacioni navodi
4. Apelant smatra da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. Ustavni sud, prije svega, mora riješiti pitanje primjenjivosti člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije na konkretan slučaj. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi, podržavajući praksu Evropskog suda za ljudska prava, ukazivao na to da je odgovor na pitanje da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelant osporava odluku kojom su redovni sudovi odlučivali samo o procesnom pitanju, tj. o procesnoj dopustivosti prijedloga za izvršenje. Iz navedenog proizlazi da se osporenim odlukama nije odlučivalo o apelantovim „građanskim pravima ili obavezama“ u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
7. Osim toga, u konkretnom slučaju se nije odlučivalo ni o apelantovim imovinskim pravima iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, pa Ustavni sud smatra da su i apelantovi navodi o povredi prava na imovinu ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić