Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-1863/22 („B2Kapital“ d.o.o. Sarajevo)
Odluka donesena 14. 07. 2022.
- Privremena mjera - odbijena
Sastav suda
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1863/22
Apelacija
Odluka o privremenoj mjeri
14. 07. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Malom vijeću, u sastavu: predsjednik Mato Tadić i potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 14. jula 2022. godine, u predmetu broj AP-1863/22, rješavajući zahtjev „B2Kapital“ d.o.o. Sarajevo za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćen tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 94/14), donio je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
Odbija se kao neosnovan zahtjev „B2Kapital“ d.o.o. Sarajevo za donošenje privremene mjere.
OBRAZLOŽENJE
1. „B2Kapital“ d.o.o. Sarajevo (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Advokatsko društvo „Arslanagić Elmir & CO“, podnio je 26. maja 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Okružnog suda u Istočnom Sarajevu (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 89 1 I 034420 22 Gži 3 od 28. aprila 2022. godine, rješenja Osnovnog suda u Sokocu Odjeljenje u Istočnom Sarajevu (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 89 1 I 034420 16 I od 2. februara 2022. godine i rješenja Okružnog suda broj 89 1 I 034420 20 Gži 2 od 11. maja 2021. godine.
2. Istovremeno, apelant je zatražio donošenje privremene mjere kojom će se zabraniti brisanje zabilježbe rješenja o izvršenju broj 65 0 I 175850 10 I koja je upisana u C teretnom listu zk uloška broj 474 KO SP Gornji Butmir (u daljnjem tekstu: predmetne nekretnine), do donošenja konačne odluke u predmetnoj apelaciji. Apelant je dopisima od 1. i 4. jula 2022. godine urgirao donošenje privremene mjere, te je dostavio zaključak Osnovnog suda od 1. jula 2022. godine kojim se nalaže Zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Sarajevu da izvrši brisanje zabilježbe rješenja o izvršenju broj 65 0 I 175850 10 I na predmetnim nekretninama.
Uvodne napomene
3. Iz sadržaja apelacije proizlazi da je predmetni izvršni postupak pokrenut 2003. godine od strane UPI Banke (prednika Intesa SanPaolo Banke d.d. BiH) radi naplate novčanih potraživanja - kreditnih sredstava koja su odobrena društvu AG Merx d.o.o. Istočno Sarajevo, u kojem postupku je E. G. (vlasnik nekretnine koja je predmet izvršnog postupka) bio garant urednog povrata kreditnih sredstava. Apelant je na osnovu Ugovora o ustupanju potraživanja (od 25. januara 2018. godine) stekao svojstvo tražitelja izvršenja u predmetnom izvršnom postupku.
4. Iz spisa predmeta proizlazi da je Općinski sud u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) donio rješenje o izvršenju broj 65 0 I 175850 10 I od 27. juna 2014. godine, radi naplate novčanog potraživanja tražitelja izvršenja (Intesa SanPaolo Banke d.d. BiH) koja su utvrđena presudom Općinskog suda od 27. juna 2007. godine, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda u Sarajevu od 27. augusta 2010. godine. Navedenim rješenjem o izvršenju je određeno da će tražitelj izvršenja svoje potraživanje naplatiti prodajom i procjenom predmetnih nekretnina, dok je zabilježba izvršenja na predmetnoj nekretnini provedena 12. februara 2015. godine. Rješenjem od 4. novembra 2015. godine Općinski sud se oglasio mjesno nenadležnim za postupanje u konkretnoj pravnoj stvari, te je nakon pravosnažnosti rješenja predmet dostavio Osnovnom sudu na nadležno postupanje. Također, iz spisa proizlazi da je kao izvršenik u predmetnom izvršnom postupku (nakon smrti vlasnika predmetne nekretnine E. G.) označena V. G. koja je preminula 14. jula 2019. godine, kao i da je tokom postupka došlo do promjene titulara prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u korist „Agora“ d.o.o. Istočno Sarajevo (na osnovu ugovora o kupoprodaji od 10. januara 2017. godine).
Postupak u kojem su donesena osporena rješenja
5. Rješenjem Osnovnog suda broj 89 1 I 034420 16 I od 26. augusta 2020. godine usvojen je prijedlog apelanta od 10. jula 2020. godine, te je odlučeno da će umjesto ranijeg izvršenika V. G. kao izvršenik u predmetnom postupku biti „Agora“ d.o.o. Istočno Sarajevo. U obrazloženju rješenja Osnovni sud je naveo da su ispunjeni uslovi za promjenu izvršenika, te je ukazao na sadržaj odredbe člana 72. stav 3. Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP). Dalje, Osnovni sud je naveo da je poslije donošenja rješenja o izvršenju došlo do prodaje predmetne nekretnine (izvršenik V. G. je predmetnu nekretninu prodala „Tehnomerc“ d.o.o. Sarajevo koji je nekretninu dalje prodao „Agora“ d.o.o. Istočno Sarajevo), pa obzirom da je došlo do promjene vlasnika predmetne nekretnine sud je u skladu sa odredbom člana 72. stav 3. ZIP-a nastavio postupak protiv novog vlasnika kao izvršenika. Osnovni sud je ukazao na sadržaj odredbe člana 30. stav 2. ZIP, te je na osnovu sadržaja Ugovor o preuzimanju obaveza od 28. oktobra 2016. godine (kojim je „Agora“ d.o.o. Istočno Sarajevo preuzela sve zabilježbe navedene uBiC listu predmetnih nekretnina) odlučio kao u izreci rješenja.
6. Rješenjem Okružnog suda broj 89 1 I 034420 20 Gži 2 od 11. maja 2021. godine uvažene su žalbe (koje su podnijeli „Agora“ d.o.o. Istočno Sarajevo i „Tehnomerc“ d.o.o. Sarajevo), ukinuto je prvostepeno rješenje od 26. augusta 2020. godine i predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak. U obrazloženju rješenja Okružni sud je ukazao na odredbu člana 72. ZIP (kojim je regulisana zabilježba izvršenja) koja je od značaja za tok izvršnog postupka i redosljed namirenja, te je istakao da zabilježba izvršenja ima apsolutno dejstvo i promjena vlasnika nepokretnosti tokom izvršnog postupka ne sprečava sud da taj postupak nastavi protiv novog vlasnika. S tim u vezi, je istaknuto da je u konkretnom slučaju nastupila univerzalna sukcesija uslijed smrti izvršenika (V. G.), zbog čega je prvostepeni sud bio dužan da primjeni odredbu člana 34. stav 4. ZIP kojom je regulisano imenovanje privremenih zastupnika za slučaj smrti izvršenika. Pored toga, Okružni sud je naveo da prvostepeno rješenje nije moglo biti doneseno ni na osnovu člana 30. ZIP, iz razloga što je prvostepeni sud prije donošenja osporenog rješenja propustio da podnesak apelanta (od 10. jula 2020. godine) dostavi na izjašnjenje „Agora“ d.o.o. Istočno Sarajevo. Na kraju, Okružni sud je istakao da je odredbom člana 73. stav 1. ZIP propisano da se nakon upisa zabilježbe izvršenja u zemljišne knjige ne može za namirenje drugog potraživanja istog ili drugog tražitelja izvršenja na istoj nepokretnosti provesti poseban izvršni postupak, dok je stavom 2. navedenog člana propisano da tražitelj izvršenja za čije je potraživanje kasnije određeno izvršenje na istoj nepokretnosti stupa u već pokrenuti izvršni postupak. S tim u vezi, Okružni sud je istakao da prvostepeni sud u daljnjem toku postupka treba voditi računa o odredbi člana 73. ZIP, kao i činjenici da se pod brojem 89 1 I 000193 07 I vodi izvršni postupak u pravnoj stvari tražitelja izvršenja Fabrika specijalnih vozila a.d. u stečaju protiv izvršenika V.G., radi naplate duga prodajom istih predmetnih nekretnina.
7. Odlučujući u ponovnom postupku, Osnovni sud je rješenjem broj 89 1 I 034420 16 I od 25. maja 2021. godine određeno je da apelant (kao tražitelj izvršenja) protiv izvršenika V. G. pristupa izvršnom postupku koji se vodi pod brojem 89 1 I 000193 07 I 2. U obrazloženju rješenja Osnovni sud je naveo da je Okružni sud primjenom odredbi člana 73. ZIP vratio predmet tom sudu na ponovni postupak, uz nalog da se donese rješenje o pristupanju izvršnom postupku koji se vodi pod brojem 89 1 I 000193 07 I 2, zbog čega je odlučio kao u izreci rješenja.
8. Rješenjem Osnovnog suda broj 89 1 I 034420 16 I od 2. februara 2022. godine usvojen je prigovor „Agora“ d.o.o. Istočno Sarajevo izjavljen protiv rješenja Osnovnog suda od 25. maja 2021. godine, te je obustavljeno je izvršenje u konkretnom predmetu, dok je prigovor apelanta odbijen kao neosnovan. U obrazloženju rješenja Osnovni sud je naveo hronologiju predmetnog postupka i sadržaj izjavljenih prigovora, te je ukazao na stavove iskazane u rješenju Okružnog suda broj 89 1 I 034420 20 Gži 2 od 11. maja 2021. godine (u pogledu primjene odredbi čl. 34., 72. i 73. ZIP) za koje je vezan. S tim u vezi, Osnovni sud je istakao da se prije razrješenja pitanja pristupanja apelanta izvršnom postupku koji se vodi pod brojem 89 1 I 000193 07 I 2 (a koji je u međuvremenu rješenjem od 27. decembra 2021. godine obustavljen) potrebno razmotriti da li se uopće može voditi ovaj izvršni postupak zbog smrti izvršenika (V. G.), što se osnovano ukazuje prigovorom i rješenjem Okružnog suda od 11. maja 2021. godine. Osnovni sud je istakao da je dopisom od 10. jula 2020. godine obavijestio apelanta da je izvršenik (V. G.) preminula i da može u roku od 15 dana od prijema obavještenja dostaviti podatke o nasljednicima izvršenika, te predložiti postavljanje privremenog zastupnika nasljednicima u cilju nastavka izvršnog postupka. Dalje, iz spisa predmeta proizlazi da je apelant podneskom od 13. jula 2020. godine obavijestio sud da predmetna nekretnina nije više u vlasništvu izvršenika već u vlasništvu „Agora“ d.o.o. Istočno Sarajevo (navodeći da je i ranije tražio da se navedeno pravno lice označi kao izvršenik o čemu sud nije odlučio), te je predložio da se izvršni postupak opredijeli prema novom vlasniku predmetne nekretnine obzirom da nisu ispunjeni uslovi za prekid postupka zbog smrti izvršenika (predmet izvršenja ne može biti predmet nasljeđivanja). Obzirom da apelant u smislu odredbe člana 34. ZIP (u zakonskom roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o smrti izvršenika) nije predložio sudu postavljanje izvršenikovim nasljednicima privremenog zastupnika (iako je bio poučen o posljedicama nepostupanja), Osnovni sud je primjenom odredbe člana 49. stav 2. u vezi sa članom 34. stav 4. ZIP obustavio izvršenje u ovoj pravnoj stvari.
9. Osnovni sud je istakao da je u konkretnom slučaju neosnovano pozivanje apelanta na činjenicu da je, podneskom od 13. jula 2020. godine kao i u samom prigovoru, prije smrti izvršenika predlagao sudu (u smislu odredbe člana 72. stav 3. ZIP) da se postupak izvršenja nastavi prema „Agora“ d.o.o. Istočno Sarajevo koje je steklo pravo vlasništva nad predmetnim nekretninama. Međutim, obzirom da je u konkretnom slučaju je (prema stavu Okružnog suda) nastupila univerzalna sukcesija (smrt izvršenika V. G. koja je bila označena kao stranka u postupku), prvostepeni sud nije mogao umjesto izvršenika V. G. odrediti preduzeće „Agora“ d.o.o. Istočno Sarajevo. Dakle, apelant je bio dužan da postupi po dopisu suda od 10. jula 2020. godine, što je propustio da učini u zakonskom roku koji kao takav ne može biti niti produžen niti skraćen odlukom suda. Osnovni sud je istakao da se nepostupanje po imperativnim zakonskim odredbama ne može se opravdati podnošenjem ranijih zahtjeva od strane apelanta, te je imajući u vidu prethodno utvrđene razloge odbio kao neosnovan prigovor apelanta.
10. Rješenjem Okružnog suda broj 89 1 I 034420 22 Gži 3 od 28. aprila 2022. godine odbijena je kao neosnovana žalba apelanta i potvrđeno je rješenja Osnovnog suda od 2. februara 2022. godine. U obrazloženju rješenja Okružni sud je ukazao na sadržaj odredbi člana 72. ZIP kojima je regulisana zabilježba izvršenja, te je istakao da zabilježba izvršenja ima apsolutno dejstvo i promjena vlasnika nepokretnosti tokom izvršnog postupka ne sprječava sud da taj postupak nastavi protiv novog vlasnika. Dalje, Okružni sud je ukazao i na sadržaj odredbe člana 34. stav 4. ZIP koji se primjenjuje u slučaju kada smrt izvršenika nastupi u toku izvršnog postupka, pa kako je u konkretnom slučaju nastupila univerzalna sukcesija (smrt izvršenika V. G.) to je prvostepeni sud bio dužan primijeniti navedenu odredbu. Okružni sud je istakao da je u konkretnom slučaju, dopisom suda od 10. jula 2020. godine, apelant obaviješten o smrti izvršenika i da je pozvan da u roku od 15 dana predloži postavljanje privremenog zastupnika. Obzirom da apelant nije postupio po nalogu suda u ostavljenom roku (što apelant i ne osporava), pravilno je prvostepeni sud primjenom odredbi čl. 34. stav 4. i 49. stav 2. ZIP usvojio prigovor „Agora“ d.o.o. Istočno Sarajevo i obustavio predmetno izvršenje, te odbio kao neosnovan prigovor apelanta. Okružni sud je istakao da je navedenim zakonskim odredbama izričito propisan postupak u slučaju smrti izvršenika u toku postupka, te da se ne mogu prihvatiti kao osnovani žalbeni navodi da je prvostepeni sud pogrešno primijenio materijalno pravo na utvrđeno činjenično stanje. Također, na drugačiju odluku suda ne mogu uticati ni žalbeni navodi da je apelant prije smrti izvršenika podnosio zahtjeve da se na strani izvršenika označi novi vlasnik nekretnine, budući da o takvim zahtjevima nije odlučeno za života izvršenika, te su takvi navodi u ovoj fazi postupka irelevantni.
11. Apelant smatra da je osporenim odlukama povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je opširno naveo hronologiju predmetnog postupka koji je okončan rješenjem Okružnog suda od 28. aprila 2022. godine, pri čemu je dao svoje viđenje predmetnog spora, istaknuvši da je do povrede njegovih prava došlo zbog nezakonitih i pravno neutemeljenih odluka redovnih sudova. S tim u vezi, apelant je istakao da sudovi nisu raspravljali o njegovom zahtjevu da se društvo „Agora“ d.o.o. Istočno Sarajevo (kao vlasnik predmetne nekretnine) označi kao izvršenik u predmetnom postupku, već su mu arbitrarnom primjenom prava uskratili pravo na pristup sudu. Apelant ističe da se, suprotno zaključku redovnih sudova, očitovao na dopis suda kojim je pozvan da postavi privremenog zastupnika nasljednicima iza umrlog izvršenika (V. G.) odnosno , da su sudovi arbitrarno negirali tu činjenicu. t Predložio je da Ustavni sud usvoji njegovu apelaciju i stavi van snage osporena rješenja, kao i da mu naknadi troškove sastava apelacije.
12. U vezi sa zahtjevom za donošenje privremene mjere apelant je naveo da je apelaciju podnio protiv rješenja o obustavi predmetnog izvršnog postupka (kao konačne odluke u izvršnom postupku) koje je doneseno grubim kršenjem njegovih prava, te da u konkretnom slučaju mogu nastupiti štetne posljedice – brisanje zabilježbe rješenja o izvršenju i nemogućnosti namirenja njegovih potraživanja iz predmetne nekretnine. Apelant je naveo da ukoliko dođe do brisanja zabilježbe rješenja o izvršenju, neće biti u mogućnosti da izvrši ponovnu zabilježbu rješenja o izvršenju iz razloga što predmetna nekretnina nije više u vlasništvu označenog izvršenika.
13. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
14. Ustavni sud, podsjeća da je član 64. Pravila Ustavnog suda primjenjiv u situacijama u kojima Ustavni sud ocijeni, na osnovu razloga i dokaza dostavljenih uz zahtjev za donošenje privremene mjere, odnosno uz apelaciju, da bi mogle nastati nenadoknadive štetne posljedice.
15. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da razlozi i dokazi koje su apelanti dužni dostaviti Ustavnom sudu u prilog zahtjevu za donošenje privremene mjere moraju biti takvi da prima facie ukažu na neophodnost primjene ovog mehanizma kao, u datom trenutku, jedinog raspoloživog mehanizma u domaćem pravnom sistemu koji može privremeno spriječiti određene neotklonjive štetne posljedice i koji je u interesu stranaka i postupka. Izvjesnost nastupanja posljedica i njihov obim apelanti su dužni argumentovati i potkrijepiti dokazima i stoga je neprihvatljivo njihovo paušalno isticanje. Ustavni sud posebno naglašava da osnovanost apelacije ispituje odvojeno od osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere. Dakle, razlozi koje Ustavni sud uvažava pri usvajanju ili neusvajanju zahtjeva za donošenje privremene mjere su različiti od razloga koje Ustavni sud uvažava pri odlučivanju o apelaciji. Razlozi i dokazi koje je apelant naveo u pogledu navodnih kršenja ustavnih prava ne mogu se analogno primijeniti pri odlučivanju o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere. Stoga, apelant mora posebno obrazložiti i dokazati zašto traži donošenje privremene mjere.
16. U konkretnom slučaju Ustavni sud zapaža da zahtjev za donošenje privremene mjere apelant prvenstveno temelji na tvrdnji da je osporeno rješenje kojim je obustavljen predmetni izvršni postupak proizvoljno i neosnovano odnosno, da mu je uskraćen pristup sudu zbog arbitrarne primjene prava, što je pitanje koje će Ustavni sud razmotriti prilikom rješavanja predmetne apelacije u kontekstu prigovora vezanih za kršenje ustavnih prava apelanta. Ustavni sud u vezi s tim ukazuje na ranije izneseni stav da razlozi i dokazi koje su apelanti naveli u pogledu navodnih kršenja ustavnih prava ne mogu se analogno primijeniti pri odlučivanju o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere. Stoga, budući da apelant nije ponudio Ustavnom sudu dovoljne argumente i dokaze koji ukazuju da je donošenje privremene mjere u okolnostima konkretnog slučaja u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, kako to zahtijeva član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je zahtjev apelanta za donošenje privremene mjere neosnovan.
17. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.
18. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kom slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.
19. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić