Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1674/22 (V. M. B.)
Odluka donesena 07. 09. 2022.
- Procesna odluka
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1674/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
07. 09. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 7. septembra 2022. godine, u predmetu broj AP-1674/22, rješavajući apelaciju koju je podnijela Verica Miljko Babić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnijela Verica Miljko Babić protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 O 903144 21 Gž 2 od 9. septembra 2021. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Verica Miljko Babić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Mostara, koju zastupa Branislav Kolovrat advokat iz Mostara, podnijela je 10. maja 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 58 0 O 903144 21 Gž 2 od 9. septembra 2021. godine.
2. Općinski sud u Mostaru (u daljnjem tekstu: Općinski sud) donio Rješenje o nasljeđivanju broj 07 58 0 903144 05 O od 25. marta 2014. godine.
3. Rješenjem Općinskog suda broj 58 0 O 903144 05 O od 3. marta 2020. godine je utvrđeno da se podnesak apelantice od 11. aprila 2014. godine naslovljen kao „Prijedlog za ponavljanje postupka“ i „žalba“ smatra povučenim.
4. Rješenjem Kantonalnog suda od 9. septembra 2021. godine odbijena je žalba apelantice kao neosnovana i prvostepeno rješenje potvrđeno, zato što apelantica nije postupila po traženju suda i uredila navedeni podnesak, zbog čega su ispunjeni uslovi iz člana 336. ZPP-a da se takav podnesak smatra povučenim.
5. Apelantica se poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Apelantica, između ostalog, navodi da je štamparskom greškom u naslovu podneska ostala riječ „žalba“, te smatra da je iz sadržaja istog očigledno da je riječ o prijedlogu za ponavljanje postupka i da se po njemu moglo postupati bez vraćanja na uređenje.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi, podržavajući praksu Evropskog suda za ljudska prava, ukazivao na to da je odgovor na pitanje da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje da li je posljedica postupka odlučujuća za utvrđivanje „građanskih prava i obaveza“ (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti br. AP-739/07 od 17. septembra 2009. godine, AP-766/12 od 22. oktobra 2013. godine i AP-1466/16 od 22. marta 2017. godine, dostupne na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Ustavni sud zapaža da apelantica osporava rješenje Kantonalnog suda kojim je odlučeno o žalbi protiv prvostepenog rješenja kojim je odlučeno da se podnesak apelantice kojim je tražila ponavaljanje postupka smatra povučenim, tj. osporava rješenje kojim se odlučivalo isključivo o procesnim pitanjima. Dakle, iz navedenog proizlazi da se osporenom odlukom nije odlučivalo o apelanticinim „građanskim pravima i obavezama“ u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da je apelacija u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. Iz istih razloga postupak u kojem se odlučivalo po zahtjevu za ponavljanje postupka ne ulazi ni u obim prava na imovinu, budući da se nije odlučivalo ni o apelanticinim imovinskim pravima. S obzirom na to, Ustavni sud zaključuje da je apelacija i u odnosu na navodnu povredu člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. Apelantica također smatra da joj je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije. Iz navoda apelacije proizlazi da se apelantica poziva na povredu navedenog prava u vezi sa pravom na pravično suđenje. Imajući u vidu zaključak u pogledu navodne povrede prava na pravično suđenje, Ustavni sud smatra da su u konkretnom slučaju navodi apelantice o povredi prava pravo na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić