Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1711/22 (N.B.)

Odluka donesena 07. 09. 2022.

Nema povrede
Član 14. EK i član II/4. Ustava BiH (Zabrana diskriminacije)
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Prekršajni postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1711/22

Apelacija

Odluka o dopustivosti

07. 09. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 7. septembra 2022. godine, u predmetu broj AP-1711/22, rješavajući apelaciju koju je podnio N. B., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (4), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio N. B.

protiv Rješenja Okružnog suda u Istočnom Sarajevu broj 92 0 Pr 059030 22 Pžp od 22. marta 2022. godine, zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana.

OBRAZLOŽENJE

1. N. B. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, kojeg zastupa Advokatsko društvo sa ograničenom odgovornošću "Nedžad E. Beća" iz Sarajeva, podnio je 13. maja 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Istočnom Sarajevu (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 92 0 Pr 059030 22 Pžp od 22. marta 2022. godine.

2. Rješenjem Osnovnog suda u Vlasenici broj 92 0 Pr 059030 21 Pr od 2. februara 2022. godine apelant je oglašen odgovornim da je u vrijeme, mjesto i na način pobliže opisan u izreci rješenja počinio prekršaj iz člana 44. stav (1) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovine, pa mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 100,00 KM. Istim rješenjem apelantu je određena zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od jednog mjeseca, čije izvršenje je odloženo na rok od šest mjeseci, te su mu izrečena dva kaznena boda.

3. Odlučujući o apelantovoj žalbi podnesenoj protiv prvostepenog rješenja, Okružni sud je Rješenjem broj 92 0 Pr 059030 22 Pžp od 22. marta 2022. godine žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepeno rješenje.

4. U obrazloženju osporene odluke Okružni sud je naveo da iz zapisnika o usmenom pretresu, koji je održan 10. novembra 2021. godine pred prvostepenim sudom, proizlazi da apelant nije prihvatio odgovornost za prijavljeni prekršaj, već da je izjavio da on kritične prilike nije upravljao navedenim vozilom, te da u porodici njegova supruga, otac i dva brata, također posjeduju vozačke dozvole i da svi voze auta jedni od drugih, te da se iz fotografija mobilnog radarskog sistema nije moglo utvrditi ko je kritičnog dana vozio navedeno vozilo. U vezi s tim, Okružni sud je naveo da je prvostepeni sud ocjenom svih provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, pravilno postupio kada je apelanta oglasio odgovornim za navedeni prekršaj. Naime, Okružni sud je ukazao da je ovlašteni organ na nesumnjiv i jasan način utvrdio da se radi o vozilu (pobliže označeno u izreci prvostepenog rješenja), čiji vlasnik je apelant, a kojim vozilom je kritične prilike prekoračena brzina. Također, naveo je da je pravilan zaključak prvostepenog suda da je po dobijenoj obavijesti od strane ovlaštenog organa, apelant kao vlasnik vozila morao znati ko je upravljao tim vozilom (ako nije on), te da nije prijavio nadležnim organima da je neko samoincijativno uzeo njegovo vozilo i saobraćajna dokumenta. Konačno, Okružni sud je naveo da je pravilno prvostepeni sud postupio kada je apelantu za navedeni prekršaj izrekao navedenu novčanu kaznu i zaštitnu mjeru, cijeneći sve okolnosti koje mogu uticati na visinu i vrstu kazne, te olakšavajuće okolnosti na strani apelanta (težinu i posljedicu prekršaja, kao i okolnost da apelant nema duga u registru neplaćenih novčanih kazni).

5. Apelant se pozvao na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i povredu prava na jednakost pred sudom iz člana 14. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Apelant, u suštini, smatra da nije mogao biti oglašen odgovornim za navedeni prekršaj, jer nije upravljao vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

7. Ustavni sud u fazi ispitivanja dopustivosti predmeta, mora utvrditi, između ostalog, i da li su ispunjeni uslovi za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje da prema vlastitoj i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očigledno neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji, sa dovoljnom jasnoćom pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99 i Khundunts protiv Azerbejdžana, Odluka od 26. februara 2019. godine, stav 32. te Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očigledno ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi Evropski sud, Mezotur-Tiszazugi Vizgazdalkodasi Tarsulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02 i Dumlu protiv Turske, Odluka od 20. aprila 2021. godine, stav 27), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja Ustavom Bosne i Hercegovine zaštićenih prava.

8. U vezi sa navodima o kršenju ustavnih prava na koje apelant pozvao u apelaciji, koji se zasnivaju isključivo na tvrdnji o proizvoljno utvrđenom činjeničnom stanju i proizvoljnoj primjeni materijalnog prava, Ustavni sud ukazuje da prema praksi Evropskog i Ustavnog suda, zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, Odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01 i Ašćerić protiv Bosne i Hercegovine, odluka od 17. decembra 2019. godine, stav 23). Naime, Ustavni sud nije nadležan supstituirati redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli (vidi, Evropski sud, Thomas protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 10. maja 2005. godine, aplikacija broj 19354/02 i Radomilja i drugi protiv Hrvatske, presuda od 20. marta 2018. godine, stav 150). Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ili zanemarivanju ustavnih prava (pravo na pravično suđenje, pravo na pristup sudu, pravo na djelotvoran pravni lijek i dr.), te da li je primjena zakona bila, eventualno, proizvoljna ili diskriminacijska. Dakle, u okviru apelacione nadležnosti Ustavni sud se bavi isključivo pitanjem eventualne povrede ustavnih prava ili prava iz Evropske konvencije u postupku pred redovnim sudovima.

9. Na osnovu činjenica konkretnog predmeta, koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu i iz apelacionih navoda, Ustavni sud smatra da je Okružni sud u obrazloženju osporene odluke dao jasne i precizne razloge za svoje odlučenje, u čemu Ustavni sud ne nalazi proizvoljnost. Ovo naročito imajući u vidu da apelant u apelaciji ponavlja navode koje je isticao u žalbi protiv prvostepene odluke, koje je razmotrio Okružni sud prilikom donošenja odluke o žalbi, te dao jasne razloge o neosnovanosti tih navoda. Također, Ustavni sud smatra da u konkretnom slučaju nema ništa iz čega bi se moglo zaključiti da je u provedenom postupku prekršena neka procesna garancija iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije na apelantovu štetu, niti da je došlo do miješanja u apelantovo pravo na imovinu na način koji bi vodio utvrđivanju kršenja tog prava, niti je apelant pružio dokaze iz kojih bi se moglo zaključiti suprotno. Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog suda i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da apelantovi navodi pokreću ustavna pitanja na koja se pozvao, odnosno ništa što ukazuje da apelant ima „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda koji bi trebalo meritorno ispitati. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

10. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (4) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1711/22 (N.B.) | Sudska praksa | Aktio