Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1896/22 („ABV Inžinjering“ d.o.o. Tuzla)
Odluka donesena 05. 10. 2022.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Ponavljanje postupka
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1896/22
Apelacija
Odluka o dopustivosti
05. 10. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Mirsad Ćeman i sudije Seada Palavrić i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 5. oktobra 2022. godine, u predmetu broj AP-1896/22, rješavajući apelaciju koju je podnio „ABV Inžinjering“ d.o.o. Tuzla, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija koju je podnio „ABV Inžinjering“ d.o.o. Tuzla protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH broj 03 0 U 015312 21 Uvp 2 od 14. januara 2022. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. „ABV Inžinjering“ d.o.o. Tuzla (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Zlatan Bektić advokat iz Živinica, podnio je 30. maja 2022. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) broj 03 0 U 015312 21 Uvp 2 od 14. januara 2022. godine.
2. Zaključkom Federalnog ministarstva finansija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) od 20. aprila 2016. godine odbačen je apelantov prijedlog za obnovu postupka okončanog rješenjem Ministarstva od 3. oktobra 2009. godine. Presudom Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 03 0 U 015312 21 U 2 od 3. juna 2021. godine odbijena je apelantova tužba podnijeta protiv navedenog zaključka Ministarstva.
3. Presudom Vrhovnog suda od 14. januara 2022. godine odbijen je apelantov zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke podnijet protiv navedene presude Kantonalnog suda. U obrazloženju osporene odluke Vrhovni sud je naveo da je apelant tražio ponavljanje postupka na osnovu člana 246. tačka 1) Zakona o upravnom postupku, ali da je zaključio da nisu ispunjeni uslovi za ponavljanje postupka propisani tim članom, o čemu je dao detaljno obrazloženje u osporenoj odluci.
4. Apelant smatra da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i pravo na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, uz detaljno obrazlaganje svog stanovišta zašto se u konkretnom slučaju trebalo dozvoliti ponavljanje postupka.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi ustavnih prava, na koja se apelant poziva u apelaciji, odnose na odluku donesenu u postupku u kojem se odlučivalo o prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka. Ustavni sud je, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava i svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka u kojem je zahtjev za ponavljanje odbijen, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju „građanska prava i obaveze“, tj. ne raspravlja se o meritumu spora (npr. o osnovanosti tužbenog zahtijeva), nego se samo odlučuje o postojanju uslova da se odobri ponavljanje postupka (vidi, između ostalih, odluku Ustavnog suda AP 1040/07 od 26. juna 2007. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Samo kada se u takvom postupku, s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja, radi o utvrđivanju apelantovih „građanskih prava i obaveza“, može se utvrditi da su takve apelacije dopustive.
7. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se, u okolnostima konkretnog slučaja, u postupku po apelantovom prijedlogu za ponavljanje postupka nije odlučivalo o njegovim „građanskim pravima i obavezama“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti o pravu na imovinu u smislu člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, već samo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uslovi za ponavljanje postupka. Stoga, takav postupak ne ulazi u obim prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, niti prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, pa je apelacija u konkretnom slučaju ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. Imajući u vidu ovakav zaključak, Ustavni sud ukazuje da su i navodi o povredi prava na efikasan pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje i pravom na imovinu, također ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
10. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić